Najveća zamka koju nezaštićena izloženost suncu u sebi krije leži u tome što se posljedice često ne vide odmah, nego kulminiraju i uzrokuju oštećenje stanica kože – od njezina starenja (tzv. fotostarenje) koje se očituje kroz pojavu bora, tamnih mrlja, crvenila, smanjenog tonusa kože, do najteže posljedice dugotrajnog kumulativnog izlaganja UV zračenju – zloćudnih promjena, karcinoma kože, ističe se u najnovijem saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Preporuke stručnjaka

Učestalost melanoma i drugih vrsta raka kože bilježi rast u posljednjih nekoliko godina, uprkos tome što je to jedini karcinom koji se može otkriti golim okom i dijagnostikovati u ranoj fazi. Zbog čestog izlaganja suncu, bez odgovarajuće zaštite, svijetle puti, kao i sve veće upotrebe solarija, stanovništvo Bosne i Hercegovine spada u rizičnu skupinu za oboljenje od malignog melanoma, najtežeg i najagresivnijeg oblika raka kože.

– Moto ovogodišnje kampanje, borbe protiv raka kože je „Tvoje ponašanje utiče na tvoj rizik“. Cilj je upozoriti kako naš stil života, navike i postupci određuju naš rizik. Zbog pandemije koronavirusa, tradicionalni događaji, tokom kojih su naši građani imali priliku besplatnog pregleda mladeža, bez uputnice, su nažalost i ove godine odgođena, navodi dr. Elma Kuduzović, rukovodilac Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u.

Kako biste odgovorno uživali u suncu bez posljedica potrebno je izbjegavati direktno izlaganje suncu u periodu od 11 do 17 sati kad su UV zrake najjače, što je naročito važno za bebe i malu djecu koje ne bi trebalo izlagati direktnom suncu (ona trebaju biti u hladu). Neophodno je postepeno se sunčati (prvi dan 15 minuta pa postepeno produžavati vrijeme).

Koža koja postepeno i u kontinuitetu tamni može podnijeti i do deset (10) puta više zraka od nepreplanule kože. Krema za sunčanje bi trebala imati visok zaštitni faktor: 15 za odrasle, 30 i više za djecu, te da jednako štiti od UVA i UVB zraka. Kremu za sunčanje nanesite u dovoljno debelom sloju minimalno 15-30 minuta prije izlaganja suncu.

Nanošenje treba ponavljati najmanje svaka dva (2) sata, naročito nakon plivanja, vježbanja, brisanja peškirom, znojenja ili dužeg izlaganja suncu. Nemojte se zavaravati razmišljanjem da je zaštita od sunca potrebna samo za vrućih i sunčanih dana – opekotine od sunca mogu se pojaviti čak i za oblačnih dana odnosno u hladnim ili snježnim uvjetima (kremu za sunčanje ne zaboravite upotrebljavati ni na skijanju!), ističu stručnjaci INZ-a.

Samopregled i posjeta dermatologu

Potrebno je nositi laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima širokog oboda, te nošenje sunčanih naočala s UVA i UVB filterima za zaštitu očiju, a svake četiri sedmice raditi samopregled kože.

Kako napraviti samopregled kože? Pregledajte lice, uključujući nos, usne i oko usta, uši i iza ušiju. Provjerite vlasište pomoću češlja, razdvajajući kosu u slojevima. Tu će vam od pomoći biti druga osoba koja će razmaknuti kosu i temeljito pregledati glavu.Pregledajte dlanove, gornji i donji dio dlana, kao i područje između prstiju. Detaljno pregledajte vrat, prsa i cijeli gornji dio tijela. Žene trebaju pregledati područje između i ispod grudi. Podignite ruku kako biste provjerili svoje nadlaktice i pazuhe. Pomoću malog ogledala provjerite stražnji dio vrata i leđa. Pregledajte bedra i stražnji dio nogu. Na kraju provjerite stopala i područje između prstiju na nogama, navodi se u preporukama.

U INZ-u ističu da samopregled kože treba da provodite kako biste ustanovili imate li nove madeže i mrlje na koži, jesu li stari promijenili veličinu, boju, oblik, jesu li asimetrični, imaju iscjedak ili krvare, kakve su boje u odnosu na druge madeže i mrlje na tijelu, imaju li sjajnu površinu ili izgledaju poput ranice koja ne zarasta. Ako na svojoj koži ustanovite bilo kakvu promjenu mladeža, posjetite dermatologa kako biste bili sigurni o čemu je točno riječ. Nemojte zanemariti promjene na svojoj koži nadajući se da će nestati, ne pokušavajte sami liječiti i nikako ne pretpostavljate kako nije ništa ozbiljno.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Sarajevo Film Festival uspostavlja novu kategoriju nagrada: Srca Sarajeva za TV serije, sa željom da promovira najkvalitetnije regionalne televizijske serije i njihove autore, glumce i glumice, te da potakne njihov međunarodni plasman.

U konkurenciju za nagrade ulaze TV dramske serije i komedije premijerno prikazane u periodu od 1. septembra 2019. do 31. maja 2021. iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Slovenije.

O dobitnicima nagrada u kategoriji TV serija odlučivat će žiri od više stotina filmskih i televizijskih profesionalaca sa područja bivše Jugoslavije. Najbolja ostvarenja izabrat će online glasanjem po uzoru na slične svjetske godišnje nagrade filmskih i televizijskih akademija. Ovogodišnji žiri će biti nukleus strukovne akademije koja će u budućnosti donositi odluke o nagradama.

Nagrade za najbolja ostvarenja bit će dodijeljene u kategorijama: najbolja dramska serija, najbolja komedija, najbolji kreator/i serije, najbolja glumica, najbolji glumac i zvijezda u usponu. Posebna ceremonija dodjele nagrada biće održana za vrijeme 27. Sarajevo Film Festivala.

Sarajevo Film Festival u CineLink Drama programu već nekoliko godina radi na razvoju i promociji visokokvalitetnih televizijskih serija. U sklopu programa Pretpremijere serije na Sarajevo Film Festivalu ekskluzivno se prikazuju premijerne epizode serija iz regiona, među kojima su prikazane i prve epizode serija “Besa”, “Senke nad Balkanom”, “Grupa”, “Novine”, “Jezero” i mnogih drugih.

“Novim nagradama za TV serije Festival odaje priznanje radu i dostignućima autora i producenata televizijskih serija te potvrđuje opredjeljenje Sarajevo Film Festivala kao mjesta otkrića, razvoja i promocije kvalitetnih audio-vizualnih sadržaja. Sarajevo Film Festival regionalne tv serije prati od same ideje kada su tek bile projekt na jednoj ili dvije stranice teksta, pa do premijernog prikazivanja. Cilj nam je pomoći ‘izvozu’ regionalnih serija na međunarodno tržište, povezati producente s agentima za međunarodni plasman kako bi se regionalni sadržaj našao i na globalnim platformama ili na programu televizijskih mreža širom svijeta. Sarajevo Film Festival će nastaviti kroz program Pretpremijere serije biti mjesto promocije novih regionalnih serija, a uspostavljanjem godišnjih nagrada postaje mjesto potvrđivanja njihove kvalitete od strane struke iz cijele regije”, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Industrijskog odjela Sarajevo Film Festivala.

klix.ba

Aluminijska folija često se koristi u svakom domaćinstvu, naročito kada je u pitanju čuvanje svježine nekih namirnica.

Danas je u Sarajevu pala zadnja klapa novog filma Danisa Tanovića “Deset u pola”. Film je snimljen za 21 dan.

Tim povodom organizirano je i press druženje.

Glumac Branko Đurić Đuro, koji glumi ćevabdžiju u ovom novom ostvarenju, istakao je da je ovo treći film koji radi sa Tanovićem.

– Poslije Ničije zemlje i Trijaža sam dobio poziv da radim ovaj film. Skupa sa Izom Bajrovićem igramo glavne uloge- ćevabdžije. Snimamo ono što nikada do sada nije snimljeno. Kada radiš film ne razmišljaš o uspjehu, uživaš u procesu. Sve što je kvalitetno lokalno dobije globalni uspjeh. Filmove radimo da se ljudi zabavljaju, ne razmišljam o bilo kakvim drugim porukama – kazao je Đuro.

– Ali psihički je drugačiji jer njegov otac drži ćevabdžinicu u centru grada. On ima svoja dva svijeta, jedan kreira njegov otac, drugi on zajedno sa djevojkom Lanom. On ima veliku potrebu da ostane u svom gradu i da tu živi. Mislim da je Danis uradio pravo lijepu stvar, a filmsko ime sam dobio po njegovom sinu Orhanu – ispričao je Čutuna.

Helena Vuković igra ulogu Lane u filmu i kaže da je sretna da je igrala jednu ženu koja je mlada, koja je nosilac promjena.

– Ovo je moje prvo filmsko iskustvo i sretna sam da je to upravo sa Danisom Tanovićem. Mislim da je iz mene uspio da izvuče sve moje glumačke kvalitete – rekla je Vuković.

Producent Faruk Guven naglasio je da su jako sretni da su tu i da sarađuju sa Sarajevo Film Festivalom.

– Ta vrsta saradnje čini nas sretnijim i moćnijim, i sigurno će ojačati SFF. Ovakvi filmovi su bitni ne samo u BiH nego i u Turskoj. Saradnja sa Danisom će donijeti sve na još veći nivo. Sarađivali smo i sa Jasmilom na filmu “Quo Vadis, Aida?” – rekao je Guven.

Producentica Amra Bakšić Čamo naglasila je da film teoretski ne može biti gotov do Sarajevo Film Festivala, te da im to nije ni plan.

– Nadamo se premijeri u 2022. godini, i nadamo se da će biti bez pandemije – dodala je Bakšić Čamo.

Producent Jovan Marjanović se nadovezao da je plan da film završe do kraja godine i fokus je na filmskim festivalima.

– Nadamo se da će do tada i kina biti otvorena sa nekim većim kapacitetima. Više od sto ljudi je radilo na ovom filmu sa velikim brojem statista koji su dolazili svaki dan i sretni smo što je sve proteklo bez da smo imali ijedan zaraženi slučaj – kazao je Marjanović.

Obratio se i Danis Tanović, reditelj i scenarista.

– Ideja za film se rodila ljetos na moru, donijeli smo ćevape Dalmatincima. Počeli smo raspravljati koji su ćevapi najbolji. Shvatili smo da je to zanimljiva tema na koju možda i nema odgovora. Odavno sam želio da radim ponovo i sa Đurom pa se sve to pretvorilo u jednu finu romantičnu komediju.

Do prije mjesec i po nismo znali ni da ćemo snimati film. A kada smo odlučili, odlučili smo i da snimamo sa maskama, da svi glumci koji žele da je nose u kadru to i mogu. I vrijeme nas je poslužilo, imali smo čak i kišu nekoliko puta kada nam je trebala. Nijedan film se ne bavi samo jednom temom, tako je i sa ovim filmom. Cijela priča je o prijateljstvu dva čovjeka koji se nađu u teškom trenutku, a između njih postoji neka veza, sin i kćerka se zabavljaju, da li će da odu odavde ili neće – ispričao je Tanović.

Kazao je da je jako sretan s obzirom na budžet koji su u kratkom vremenu uspjeli da sastave.

Gradonačelnica Benjamina Karić na setu snimanja filma Danisa Tanovića

– Ekipa je sjajna i sumnjam da bih uspio sa bilo kojom drugom da uradim to što smo uradili. Mana je što sam slomio ekipu i mislim da će svi na godišnji odmor poslije ovoga. Danas je zadnji snimajući dan, 21., u jednom danu sam uspio da snimim 156 klipova. Sad sam imao priliku da prikažem Sarajevo iz nekog drugog ugla, dosad neviđenog. Meni je bilo lijepo – dodao je Tanović.

Glumac Goran Navojec ocijenio je da je scenarij vrlo vedar, veseo, romantičan i optimističan.

– Imamo sreće da Covid mjere popuštaju, i mi se radujemo da imamo ponovo priliku zarađivati za život, za kredite, alimentaciju… Ne bavim se ćevapima u ovom filmu u kojem je glavna uloga ćevap. Imam jednu kafanicu malu u koju ćevabdžije dolaze da piju kafu. Moj lik se zove Jasko- Jasmin, on je vrlo slikovit čovjek. Ja sam imao “nesreću” da sam već sarađivao sa Tanovićem na projektu “Uspjeh”. Jako dobro se razumijemo kada radimo, divno je biti u rukama oskarovca, osjećam se kao Oscar – zaključio je Navojec.

Glumac Izudin Bajrović kazao je da ovu priču može razumjeti bilo ko.

– Te ćevabdžije imaju probleme s kojim se svi susrećemo. Moj lik je zadovoljan životom, ali ne želi da mu dijete ode, želi da ostane i rodi mu unuka. Danis mi je naredio da zapustim bradu, zašto ne znam, možda nisam dovoljno zanimljiv bez brade – dodao je Bajrović.

Faktor

Navršilo se tačno devet godina od kako je, 30. maja 2012. godine, odjeknula vijest da je preminuo Nisvet Džanko, popularni novinar i voditelj serijala Pozitivna geografija.

Njemu je 19. maja te 2012. godine urađena transplantacija jetre, nakon čega se oporavljao, a ljekari su bili zadovoljni uspjehom operacije. Organizam je dobro primio novi organ, ali se ljekari nisu mogli izboriti sa infekcijama i vodom u plućima, koje su se pojavile u postoperativnom periodu.

Umro je u UKC Tuzla od embolija pluća.

Džanku su svi voljeli. Ustanovljena je i nagrada koja nosi njegovo ime. Iako je bio izuzetan autor, majstor pisane riječi šira publika u našoj zemlji i regionu posebno ga pamti po serijalu Pozitivna geografija.

Pamte ga i po čuvenoj kariranoj košulji. Bio je legendaran u svakom smislu.

Dokaz je i njegov CV koji se godinama dijeli na društvenim mrežama:

Ja, Nisvet (Sulejmana) Džanko, rođen sam krajem septembra 1963. godine. Dakle, u prvoj dekadi horoskopskog znaka Vaga, u vrijeme kada kiša nije prestajala padati 27 dana. Barem ne kod nas u Foči, gdje sam prohodao, sve sa šlaufom u pričuvi od straha da me Drina ne odnese. A znala je Drina pobudaliti tako dobro da je i Ćehotinu vraćala u rikverc.

Vode se bojao nisam, te sam upisao i završio gimnaziju “Dr. Simo Milošević“, koja se nalazila na sastavcima Ćehotine u Drinu. Studij Geografije sam završio na PMF-u u Sarajevu. Prvi tekst objavio u studentskom časopisu Walter, tamo još 1987. godine. Rat proveo u Tuzli. Bio vojnik na liniji i pisao u novinama različitim. Što je bitno upoznao mentalitet tuzlanske nahije. A to nije malo.

Poslije rata vraćam se u Sarajevo. Pišem za novine i radim sa Jasminom Durakovićem na televizijskom serijalu “Čekajući 2001“.

U taj vakat se znalo desiti da me pozovu da odigram koju sporednu filmsku ulogu, što sam rado prihvatao za stoju na dan.

Danas me malo stid tih glumačkih angažmana. Ali stoja je u taj vakat bila golema, a dijete malo. Onda se desila “Pozitivna geografija“, televizijski serijal na kome sam poderao jednu deceniju svog života, a ko ne zna o čemu se tu radi onda je vala sigurno ignorant ili neko sa Fidžija. Jeste malo ova priča prepotentna, ali kada napraviš 284 emisije i neko ti traži da se izjasniš ko si i šta si onda ti od njega tražiš da ti iz pridžepka izvuče barem Oskara. A on ga nema.

Poenta: O, Vi , kod kojih apliciram za ovaj projekat – ne dajte se zbuniti. Rekli ste šta Vam treba i dobićete to što tražite i za čim žudite.

Nisvet Džanko

Komada: 1
Metara: 2
Broj cipela: 48
Vakcinisan : 3x
U školi: Nije propadao
Vojska: Nijedna ga promašila nije
U kino išao redovno: od 4, 6, 8, 10 – kad je bilo.
Stanje organizma: Nije oronuo
P.S. Pri kuvetu i pri pameti.

Radiosarajevo.ba p

Zеlеnа ѕаlаtа је оdlіčnа zа zdrаvlје.