U mirnom jajačkom kraju Šibenica, Suljo Halaba je postao lokalna legenda svojom dugovječnošću i pozitivnim stavom prema životu. Sa svojih 92 godine, Suljo je prošao kroz mnoge životne etape, od rada kao zidar do zaslužene penzije, ali njegov entuzijazam prema životu i dalje plijeni pažnju zajednice.
Suljo je uvijek bio marljiv radnik, što se može vidjeti iz njegove dugogodišnje karijere kao zidara. Nakon što je ušao u svijet penzije, Suljo i dalje cijeni svaki trenutak života. Sada, u svojoj mirnoj starosti, kaže da mu godine ne čine smetnju. Sa smiješkom na licu, ističe kako mu sin i snaha pomažu, snadbijevajući ga drvima i pripremajući ukusne obroke.
“Prema godinama sam dobro. Mogu po kući uraditi. Ne može bolje”, kaže Suljo s ponosom u glasu.
Jedan od ključeva njegove dugovječnosti, kako otkriva, leži u očuvanju apetita. I dalje uživa u tri obroka dnevno, a njegova omiljena hrana tokom godina bila je pravilna mješavina krompira i graha. Ova jednostavna, ali ukusna kombinacija čini osnovu Suljove prehrane.
Najveći kruzer na svijetu isplovio je iz luke Miami na Floridi na svoje prvo putovanje. “Icon of the Seas” dugačak je 365 metara, ima 20 paluba i kapacitet da primi do 7.600 putnika.
Vlasnik broda je Royal Caribbean Group, a kruzer će obilaziti otoke u tropskim krajevima.
Paul Hennesy/Anadolija
Paul Hennesy/Anadolija
Paul Hennesy/Anadolija
Paul Hennesy/Anadolija
Paul Hennesy/Anadolija
Paul Hennesy/Anadolija
Paul Hennesy/Anadolija
Paul Hennesy/Anadolija
Paul Hennesy/Anadolija
Međutim, ekolozi upozoravaju da će brod koji ide na tečni prirodni plin ispuštati štetni metan u zrak, prenosi BBC.
“To je korak u pogrešnom smjeru. Prema našoj procjeni, korištenje LNG-a kao goriva za brodove emitira više od 120 posto više emisija stakleničkih plinova nego brodski dizel”, rekao je Bryan Comer, direktor Morskog programa pri Međunarodnom vijeću za čisti prijevoz (ICCT).
Glasnogovornik Royal Caribbeana rekao je da je “Icon of the Seas” 24 posto energetski učinkovitiji nego što Međunarodna pomorska organizacija zahtijeva za moderne brodove. Kompanija je navela da do 2035. u svoju flotu planira uvesti i brod s nultom stopom emisija.
Neki se lijekovi ne smiju miješati s određenim tvarima, a među njima se nalazi i kofein.
Miješanje kafe i antibiotika može dovesti do nuspojava ili utjecati na to koliko dobro vaš lijek djeluje.
Antibiotici su vrsta lijeka koji se koristi za liječenje bakterijskih infekcija. Ali, neki od ovih lijekova mogu utjecati na to kako će kofein u kombinaciji s njima utjecati na vaše tijelo.
Naprimjer, određeni antibiotici zapravo mogu spriječiti vaše tijelo da razgradi kofein, što može pojačati učinak kofeina, piše LiveStrong.
Miješanje kofeina i antibiotika može dovesti do simptoma poput anksioznosti, ubrzanog rada srca i problema sa spavanjem.
Najčešći antibiotici
Ako razmišljate o uzimanju kave i antibiotika, evo nekih lijekova koji mogu stupiti u interakciju s ovim stimulansom.
Fluorokinoloni su antibiotici koji se koriste za liječenje raznih bakterijskih infekcija, a najbolje ih je uzimati bez kofeina jer mogu pojačati nuspojave kofeina, prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi.
To uključuje različite vrste fluorokinolona poput ciprofloksacina, levofloksacina i gemifloksacina.
Tetraciklini
Tetraciklini su klasa antibiotika koji se koriste za liječenje različitih infekcija, uključujući upalu pluća, infekcije mokraćnog sustava i akne, prema NLM-u. Uobičajeni tetraciklinski antibiotici uključuju doksiciklin, minociklin i demeklociklin.
Iako su istraživanja rijetka, starija studija u Tropical Journal of Pharmaceutical Research otkrila je da kofein može smanjiti antibakterijski učinak tetraciklina.
Međutim, potrebna su novija istraživanja kako bi se bolje utvrdilo djeluju li kofein i tetraciklin u interakciji.
Kao i uvijek, najsigurnije je pitati doktora smijete li, naprimjer, uzimati doksiciklin i kafu. Oni vam mogu reći je li bolje preskočiti kofein dok vam recept ne istekne ili je u redu popiti svoju dnevnu dozu kafe.
Antibiotici koji utječu na kofein
Ako pijete puno kafe, čaja, energetskih pića ili uzimate tablete s kofeinom, razgovarajte sa svojim doktorom o tome kako unos kofeina može utjecati na učinkovitost antibiotika.
To je zato što kofein potencijalno može utjecati na djelovanje vaših lijekova.
Foto: Pexels: Ilustracija
Doista, studija iz jula 2017. godine u Acta Biochimica Polonica otkrila je da kofein može utjecati na snagu antibiotika. U nekim slučajevima kofein može povećati snagu antibiotika, što potencijalno može izazvati štetne nuspojave.
Autori studije preporučuju izbjegavanje velikih doza kofeina – poput količine koja se nalazi u energetskim pićima.
Ako su vam propisani antibiotici, razgovarajte sa svojim doktorom o tome trebate li privremeno ograničiti dozu kofeina ili prestati uzimati kofein kako biste bili sigurni da lijekove uzimate na siguran način, piše Slobodna Dalmacija.
Da li možemo odgajati sretnu djecu? Možemo li postati sretni ljudi, i kakve veze s tim ima epigenetika? Epigenetika je “nova biologija” našeg doba, nauka koja dokazuje da se pored genetskog zapisa, nasljeđuju i osobine, sposobnosti, očekivanja ili iskustva naših predaka. Sve to nose naši aktivni i pasivni geni, a da li će se oni probuditi ili ne, zavisi upravo od nas. Na njih možemo da utičemo, a kako otkrila je doktorica biomedicinskih nauka Senija Selimović Hamza u Novom danu koja poručuje: “Ne kontrolišu geni nas, već mi njih.”
“Većina nas zna šta je genetika i naučili smo kako se nasljeđuju osobine od oca i majke. I dugo vremena se mislilo da ti geni definiraju naše osobine, zdravlje, životni vijek… Međutim, u zadnjim godinama porastao je broj načnih publikacija koje otkrivaju da se u isprepletenoj strukturi DNK nalazi epigenom – to je proteinska formacija koja je hijerarhijski iznad genoma i određuju koji geni će biti aktivni a koji ne. Samim tim mi možemo imati neki gen s predispozicijama za oboljenja, ali ukoliko naš epigenom ne da komandu da se aktivira, ta bolest neće izbiti. Nauka kaže ne kontroliraju geni nas nego epigenom. Epigenom je felksibilna struktura i mi možemo utaciati na njega, a ne gene ne možemo”, kazala je dr. Selimović Hamza.
Ističe da na epigenom utiču svi životni faktori, hranu koju jedemo, voda koju pijemo, zrak koji udišemo, ali i misli koje imamo.
Svoje stranice u digitalnom prostoru nazvala je “Not my genes”. U Novom danu je pojasnila zbog čega.
“To je bila šala između mene i moje nane alarahmetile koja se zvala i prezivala isto kao i ja. Često smo pile kafu i razgovarale preko vibera i voljela je da kaže ‘ista si kao ja, identične smo’. Moj ljutiti odgovor je uvijek bio ‘ne, ja sam genetski unikat, ne postoji niko kao ja’”, kazala je kroz osmijeh.
Epigenetikom se počela baviti nakon što joj je i lično zatrebao epigenetičar, ali nije ga bilo. Ističe da joj je to promijenilo život i unaprijedilo zdravlje.
Dr. Selimović Hamza odgovorila je i na pitanja da li i kako su tumori povezani sa epigenetikom, kako prenosimo traume na djecu te da li možemo promijeniti svoj genetski materijal.
“Ukoliko želimo promijeniti budućnost narednih nekoliko generacija, moramo raditi na sebi i to počinje odlukom ‘ja želim da budem bolje i budem zdravija verzija sebe”, poručila je.
Odgovore na sva pitanja pogledajte u videu ispod.
Možemo li promijeniti gene i prenijeti “dobre materijal” na svoju djece? Odgovor je u epigenetici
Smeđe, prezrele banane koje niko ne voli mogu savršeno poslužiti – zapravo, one su ključan sastojak u banana breadu, kolaču koji je gotov za manje od 45 minuta, a u njemu će uživati svi ukućani.
Recept je podijelila Sanja Mijac, food blogerica koja se krije iza Instagram profila i bloga Domaćica Sanja. Sa njenim uputama uživat ćete u kuhanju i pečenju slastica jer su upute precizne, jasne i jednostavne.
Banana bread jedan je od onih kolača koje možete ukrasiti po volji, naprimjer kokosom, nasjeckanom čokoladom, orasima… Sve ovisi o tome šta volite, ali i o dostupnim namirnicama.
Sastojci
3 zrele banane
1 jaje
prstohvat soli
50 g maslaca ili 50 ml ulja, možete staviti i margarin
1.5 šoljica mekog brašna
1 šoljica šećera
1 kašičica praška za pecivo ili sode bikarbone
po želji kokos čokolada, orasi, bademi, lješnjaci
Priprema
Rernu upalite na 180°C i ostavite da se grije.
U posudi izdrobite banane, dodajte im umućeno jaje, prstohvat soli i skroz otopljeni maslac. Sve zajedno dobro izmiješajte.
Zatim u to dodajte brašno, šećer i sodu bikarbonu. Ponovno sve zajedno dobro izmiješajte mutilicom.
Po želji sada dodajte šaku kokosa, čokolade po želji, šaku oraha, lješnjaka, badema, grožđica, ostalog suhog voća…
Tepsiju obložite masnim papirom za pečenje, smjesu izlijte u tepsiju, malo poravnajte i stavite peći oko 40 minuta. Probajte sa čačkalicom kada je gotov, čačkalica bi trebala van izaći suha. Normalno je da kolač potamni, neće izgoriti, ne brinite.
Kolač čuvajte u plastičnoj posudi da ostane svjež i nekoliko dana. Uživajte!
Film koji je snimljen o legendarnom pjevaču Džeju Ramadanovskom je napokon izašao u kinima.
Premijara filma “Nedjelja” bila je u Banja Luci. Film govori o životu ovog pjevača i njegovom načinu rada s glazbom. Svi događaji su istiniti i samim time prikazuju pjevačeve mlade dane, njegove uspone i padove i na koji je način zabilježio svoje ime.
Ono što je važno znati jest da pjevač nije imao lako djetinjstvo, život je proveo uglavnom na ulici ili u popravnom domu ali je ipak stekao dugoročnu karijeru o kojoj se vrijedi snimiti film.
Glavna uloga pripala je Huseinu Alijeviću.
Sastojci: 150 g šećera, 50 ml vode, 1 paketić vanilin šećera, 5 mandarina, 1 pakiranje lisnatog tijesta.
Priprema:
1. Pomiješajte šećer i vanilin šećer s vodom pa stavite na vatru i kuhajte, cijelo vrijeme miješajte. Kada se šećer otopio, pojačajte vatru i kuhajte još oko pet minuta dok ne dobijete karamel.
2. U kalup za pečenje posložite mandarine, prelijte ih karamelom, a zatim sve prekrijte lisnatim tijestom. Izbodite tijesto vilicom ili nožem pa pecite oko pola sata.
3. Kada je pečeno izvadite ga iz pećnice i lagano ohladite.
4. Preokrenite kalup tako da kolač lagano sklizne na tanjur.
Fanovi i prijatelji diljem regije i šire, danas 25. januara prisjećaju se svog omiljenog pjevača, makedonskog slavuja Toše Proeskog. Da je živ, Toše bi danas proslavio svoj 43. rođendan. Prerano nas je napustio sa svega dvadeset i šest godina, ali iza sebe je ostavio izuzetno bogatu riznicu u koju kada i danas zavirimo shvatimo koliko je nadaren bio.
Veliki čovjek i humanist, tek je mali dio svega onoga što je Toše Proeski bio za života, a nema čovjeka u regiji, koji za njega nije imao riječi hvale. Osvajao je prekrasnim osmijehom i neupitnim glasom, ali prije svega krasila ga je skromnost.
Njegova pjesma “Čija si”, s albuma “Ako me pogledaš vo oči”, postala je jedan od njegovih najvećih hitova, a album je promovirao u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Bugarskoj, poslije čega je zaradio epitet “kralja pirata”. Njegovi su nosači zvuka, naime, u ogromnim tiražima prodavani širom bivše Jugoslavije, ali on i njegova izdavačka kuća nikad na njima nisu zaradili, s obzirom na to da su bili djelo pirata i preprodavača.
Proeski je bio pred diplomom solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Skopju kao jedan od najboljih studenata svoje generacije. Bio je jedan je od rijetkih školovanih pop muzičara na prostoru cijele bivše Jugoslavije. Svoj osebujni vokal nastavio je usavršavati u New Yorku, kod poznatog profesora pjevanja Williama Raya, koji je podučavao i Luciana Pavarottija.
Imenovan je 2004. godine za regionalnog ambasadora dobre volje UNICEF-a, a tim povodom snimio je pjesmu “Za ovoj svet” (makedonsku verziju) i “This World” (englesku verziju). Dobitnik je i Humanitarne nagrade majke Tereze.
Poginuo je u saobraćajnoj nesreći 16. oktobra 2007. u 6.25 sati u svojoj 26. godini, kad se njegovo vozilo sudarilo sa kamionom na autoputu Lipovac-Zagreb kod Nove Gradiške. Toše je, u snu, poginuo na licu mjesta, nalazeći se na mjestu suvozača.
BANJALUKA – Obično ljudi sa svojih prozora i balkona suše veš, ali jedan Banjalučanin je očigledno imao drugu ideju kako da iskoristi svoj prostor i otišao korak dalje, pa je u centru Banjaluke odlučio da osuši meso u svom stanu.
Ovu neobičnu scenu i fotografiju na adresu “Nezavisnih novina” poslao je čitalac i kroz šalu dodao, ko kaže da se i u zgradi ne može sušiti meso.
