Category: Magazin

Kurban, pojam koji dolazi od arapske riječi “karibun”, znači bliskost.

Kurban bi se, u tom smislu, mogao definisati i kao žrtva koja približava Bogu.

Propisi o kurbanu utemeljeni su na Kur’anu i Sunnetu i klanje kurbana je vadžib za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti, odnosno čija je imovina tolika da može podmiriti njihove svakodnevne porodične potrebe.

Kurban je naređen Kur’anom, tačnije u suri Kewser, u kojoj se kaže: “pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji”.

Kada je riječ o samim propisima o kurbanu, ono na šta se mora obratiti pažnja jeste starost životinje namjenjene za kurban (ovca da bude stara blizu godinu dana, koza da je napunila godinu, krava da je napunila dvije).

Drugi propis je da životinja koja se kolje kao kurban bude potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mahana.

Treći je vrijeme klanja kurbana, koje nastupa ujutro poslije klanjanja bajram-namaza, u skladu sa riječima Božijeg Poslanika: “Onaj ko je (kurban) zaklao prije bajram-namaza, neka ga ponovo zakolje”.

Četvrti propis je da se kurban zakolje po šerijatskim propisima.

Ono što je pohvalno, a istovremeno i praksa muslimana u BiH, je da se kurbansko meso podjeli na tri dijela, gdje se jedan dio ostavlja za potrebe ukućana, drugi dio dijeli kao sadaka siromasima, a treći dio prijateljima i komšijama.

Poželjno je da svaka osoba lično zakolje svoj kurban, no s obzirom na to da danas, posebno u urbanim sredinama, nema uslova da vjernik sam zakolje kurban, u bh. gradovima se to već godinama obavlja kroz organizovano klanje kurbana. Islamski pravnici se slažu da se klanje kurbana može povjeriti drugoj osobi i da je tako zaklan kurban u potpunosti ispravan.

Islamska zajednica u BiH prema kurbanu ima vrlo ozbiljan pristup te se, prije svega, prema njemu odnosi kao prema emanetu koji joj je dat na povjerenje.

Oni ukazuju i na vrlo bitan segment kod klanja kurbana, a to je adekvatno zbrinjavanje kurbanske kožice.

Podsjećaju na hadis u kome se kaže da je “kurban zbrinut tek onda kada se zbrine i posljednja kurbanska dlaka”.

Potrebno je kožicu kurbana (s unutrašnje strane) “rasoliti” s 2-3 kilograma soli i onda je dostave na mjesta koja su za to određena u organizaciji IZ.

Kurbansku kožicu nipošto i ni pod kakvim uslovima ne stavljati u najlonsku kesu; donijeti je u gajbi ili papirnoj vreći.

Radiosarajevo.ba

Muslimani diljem svijeta danas obilježavaju jedan od dva najveća praznika u islamu, Ramazanski bajram.

Bajram Šerif Mubarek Olsun, tradicionalna je rečenica kojom se čestita najveći muslimanski praznik bajram u našoj zemlji, a česta čestitka je i Bajram barećula/barećula.

Eid mubarak najčešća je čestitka koja se koristi diljem svijeta (Rusi, naprimjer, kažu – Id Mubarak). Eid je arapska riječ za praznik, a Ramazanski bajram zove se Eid ul Fitr, što znači Gozba prekida posta, dok Eid al Adha (Kurban-bajram) znači Festival žrtve.

Pa ćete na engleskom, njemačkom, italijanskom, španskom čestitati upravo tim riječima – Eid Mubarak – s tim što se na Njemačkom Bajram kaže Zuckerfest. Na danskom se bajram čestita riječima – Gelukkige Suikerfeest.

Na francuskom se kaže Aïd Moubarak ili Aïd Mabrouk, na grčkom se isto izgovara, a piše Eid μουμπάρακ. Na švedskom se kaže Glad Eid, na finskom Hyvää Eidiä.

Ovo su čestitke na još nekim jezicima:

Afghanistan
Akhtar de nekmregha sha = Sretan Bajram

Albanija
Gëzuar bajramin = Sretan Bajram

Arapski svijet
Eid Saeed – Sretan Bajram
Kul ‘aam wa antum bi-khayr = Neka te svake godine sretnem u dobrom zdravlju
Eid Mubarak lakum wa-li-‘a’ilatakum = Sretan Bajram tebi i tvojoj familiji
Atamanna lakum Eid sa‘id jiddan! Litakun kul a‘malakum al-khayyira maqbula ‘ind Allah = Želim ti vrlo sretan Bajram i neka sva tvoja dobra djela usliši Bog
Aad Eiduk ili Aad Eidukum = Neka se Bajram vrati (ponovo i ponovo)
Taqabalallahu minna wa minkum = Neka Allah usliši i tvoja i moja dobra djela (rečenica koju su koristili sljedbenici poslanika Muhameda)

Bangladeš
Eider shubheccha = Bajramski pozdravi

Kina
开斋节快乐/Kāizhāi jié kuàilè = Sretan Bajram

Gana
Ni ti yuun’ palli = Sretna nova sezona Bajrama

Iran
Eid muborak shaved = Sretan Bajram

Kurdi
Cejna we pîroz be = Sretan Bajram

Malezija, Indonezija, Bruneji i Singapur
Selamat Hari Raya = Sretan Bajram

Turska
Bayramınız kutlu olsun = Neka je sretan Bajram
Iyi Bayramlar = Neka praznik bude dobar
Bayramınız mübarek olsun = Blagoslovljen praznik

Kako odgovoriti?

S druge strane, najčešći odgovor na čestitku jeste fraza Khair Mubarak, što znači također i tebi/vama ili neka je dobro tebi/vama.

Također se može odgovoriti JazakAllah Khair, što, kad se prevodi doslovno, znači Neka te Allah nagradi dobrom (danas se često koristi i kao obično ‘hvala’).

Možete reći i Eid Saeed Lakum ‘Aydaan, što otprilike znači Neka je sretan Bajram i tebi/vama.

Radiosarajevo.ba

Bajram Šerif Mubarek Olsun, tradicionalna je rečenica kojom se čestita najveći muslimanski praznik bajram.

A da li znate šta znači?

Riječ Bajram je perzijskog porijekla, a na turskom znači praznik.

Riječ Šerif, koja je arapskog porijekla, na turskom znači čestit

Blagoslovljen znači riječ Mubarek na turskom, a riječ je inače arapskog porijekla.

Olsun na turskom znači ‘neka bude’.

To znači da čestitka: Bajram Šerif Mubarek Olsun zapravo znači:

“Neka ti je blagoslovljen čestit praznik”.

Kada odgovorite “Allah razi olsun”, znači da ste rekli „neka Allah bude zadovoljan tobom“.

Bajram Šerif Mubarek Olsun!

Bajramsku sofru nemoguće je zmisliti bez baklave. Najčešće se priprema sa orasima, ali posljednjih godina domaćice ovu poslasticu prave i sa lješnicima, bademima, pistacijama.

Nekada je bilo dobro poznato… Ručak počinje tanjirom vruće domaće supe. Ako biste se rado vratili u ovo doba morate znati koje su tajne pravljenja prave domaće supe.

Nekada nije pitanje ni vremena već su se ljudi odvikli od ove zdrave i korisne navike. Tanjir supe znači zdravlje… Pospješuje probavu, daje hranljive sastojke našem organizmu, pomaže kad se liječimo.

Ako želite da dobijete najbolju domaću supu morate da slijedite ova pravila:

– Supa se pravi od starije živine ili goveđeg mesa, a ako možete da nađete šuplje goveđe kosti tim bolje. Za čorbe se uvijek bira mlado meso, piletina i teletina.

– Da bi supa imala jak ukus potrebno je da meso i zelen stavite u hladnu vodu da se kuhaju. Za blaži ukus supe, a jači mesa stavite ga u vruću vodu i kuhajte. Otkrivamo i ovaj trik vrhunskih chefova – povrće koje raste ispod zemlje stavlja se u hladnu vodu, ono koje raste iznad zemlje stavlja se u vruću.

– Povrće stavljamo sat vremena pred kraj kuhanja.

– Najbolja supa je kad se pomiješaju dvije vrste mesa, govedina i parče piletine.

– Osim mesa dobru supu ne možemo zamisliti bez povrća kao što je šargarepa, peršunov korijen, peršunov list, paškanat, celer, a so i biber stavljate po ukusu.

– Količina mesa zavisi od broja ukućana, a od prilike ide 150g po osobi.

– Kad se sve stavi u lonac pojačati vatru dok sve ne proključa, a potom poklopiti i pustiti da se kuha najmanje dva sata; goveđa supa na laganoj vatri može se kuhati i tri do četiri sata.

– Prvu vodu kad prokuha prosuti i nasuti novu.

– Posebnu aromu domaćoj supi uvijek daje crni luk. Očišćenu glavicu prepolovite na pola i blago zapeći direktno na ringli. Tako zapečen luk dodate u šerpu.

– Nikada ne dolijevajte u supu hladnu vodu, već uvijek vruću, pa nastavite proces kuhanja. Da bi sve bilo dobro skuhano potrebno je bar 2 sata.

– Uvijek supu procijedite, da biste ostranili parčiće od mesa koji plivaju najčešće po površini šerpe i da vam supa ne bi bila mutna.

– Dodajte malu kašiku šećera.

– Skuhano povrće i meso procijedite i premjestite u drugu posudu, a vodu od kuhanja, to jest supu, začinite biberom i dodajte rezance.

– Kuhano povrće i meso poslužite uz supu, zdravo je i ukusno, piše Noizz.

Kako biste mirna srca i čiste savjesti mogli da uživate na svom godišnjem odmoru, znajući da su vaši zeleni ljubimci dobro zbrinuti, donosimo vam nekoliko savjeta, ali i dobro poznatih i provjerenih metoda samozalijevanja biljaka. Ove korisne savjete možete uvek primjenjivati kada ste na bilo kakvom putovanju ili više dana odsutni, a vjerujemo da će vam dobro doći.

Nemojte stoga dozvoliti da vam ove godine bilje pati samo zato što vas nekoliko nedjelja neće biti kod kuće – osigurajte mu brigu i optimalne uslove rasta na vrijeme, a ono će vas nagraditi predivnim, zdravim izgledom, čak i kada se vratite nakon nekoliko nedjelja neodržavanja.

Prije svega, bitno je napomenuti da razlikujemo sobno od balkonskog bilja, pri čemu je sobno izdržljivije, dok i balkonsko možete dodatno zaštiti spuštanjem tende ili stvaranjem zaklona od direktnog sunca, pri tome pazeći da biljka ipak dobija dovoljnu količinu svjetlosti, piše 24sedam.rs.

Koje metode samozalijevanja biljaka ćete primijeniti zavisi od vrste biljaka, ali i od toga da li je riječ o nekoliko teglica ili čitavoj vojsci zelenih ljubimaca.

Začinsko bilje i sukulenti

Ako imate biljke s debelim listovima kao što su agava, kaktus ili aloja, ne morate ih zalijevati i do tri nedjelje. Uopšte, biljke s mesnatim listovima su otporne i rjeđe se zalivaju jer u svojim mesnatim listovima skladište vodu i hranljive materije, pa tako preživljavaju duže sušne periode. Takođe, biljke koje gube malo vode jesu i one mediteranskog porijekla, kao što su lavanda, ruzmarin, kadulja, smilje…

Začinsko bilje, kao kadulja, ruzmarin, origano, majoran, podnijeće duža sunčana razdoblja, dok nanu i vlašac treba staviti u sjenku. Osjetljive biljke poput orhideja ili bonsaija ipak je bolje povjeriti nekome na brigu jer zahtijevaju više pažnje nego što im to može omogućiti samozalijevanje.

Bitne su i pripreme prije odlaska na put

Dobro je biljke prije odlaska na put pregledati, odstraniti im uvenule listove, nahraniti đubrivom i, naravno, obilno zaliti. A potom ostaviti u prostoriji u koju dopire barem osam sati svjetlosti dnevno. Tanjire ispod teglica ispunite oblucima i naspite vodu u podmetače koji će na taj način vlažiti vazduh oko biljke.

Samozalijevanje u vreme vašeg odsustva

Možete primijeniti nekoliko metoda samozalijevanja biljaka – uz pomoć plastične boce ili uz pomoć gaze i kante s vodom. Postoje i druge metode, ali ove dvije su najjednostavnije i ne zahtijevaju mnogo priprema.

Dakle, plastičnu ili staklenu bocu dobro operite vodom. Na čepu možete iglom izbušiti nekoliko sitnijih rupica. Naspite vodu u flašu i dobro začepite. Okrenite bocu čepom nadole i uronite je u zemlju u saksiji s biljkom. Tako će voda kapati i zalijevati biljku dok ste odsutni.

Drugi način je koristan ako imate više saksija biljaka. Kantu napunite vodom i postavite je na povišeno mjesto kao što je stolica. Oko stolice postavite tegle sa cvijećem. U kantu uronite komade debelog konopca ili trake od gaze, a drugi kraj položite na zemlju u saksiji. Za svaku teglu koristite poseban komad trake, konopca ili tkanine. Na ovaj način će vaše cvijeće dobijati potrebnu vlagu duže vrijeme. Bitno je da je posuda s vodom koja se nalazi između saksija sa cvijećem na povišenom nivou iznad saksija, zbog protoka vode po trakama.

Nakon povratka

Odstranite uvenule grančice i listove te zalijte ukoliko je potpuno suvo, sačekajte da se zemlja osuši i opet zalijte. Prihranite ih odgovarajućim đubrivom. Ako su pak biljke previše zalivene, i to je moguće, te krenule da venu, postoji rješenje i za to. Tada samo pažljivo izvadite biljke iz posude sa cijelom zemljom. Potom zemlju obložite papirnatim ubrusima koji će popiti vodu, odnosno izvući je napolje. Možete to ponoviti s novim ubrusima više puta dokle god se težina zemlje s biljkom barem ne prepolovi. Vratite biljku sa zemljom u posudu i naravno pričekajte nekoliko dana, ili po potrebi, sa novim zalivanjem.

Radiosarajevo.ba

Boris Krečar (33) iz Banjaluke, po zanimanju kuhar, prije sedam godina iz ljubavi se počeo baviti uzgajanjem papagaja, a danas na ove ptice koje Banjalučanin hrani ručno iz šprice kupci čekaju po više od dva mjeseca.

Krečar je ispričao da je sve počelo kada je na poklon dobio dva papagaja, tigrice za koje je vidio da postoji šansa da ih može razmnožiti. Uspio je u svom pokušaju pa je poželio da nabavi i druge vrste, da proba i sa njima, tako da danas u svojoj ptičijoj oazi ima sedam vrsta papagaja. U pitanju su vrste tigrica, rozenkolis, personata, fisher, rozela, nimfa, mali aleksandar, a najbolji položaj u Krečarovom domaćinstvu ima kućni ljubimac ara Moli.

“To je počelo prije sedam godina otprilike sve i sad imam odraslih oko 40 papagaja, međutim uvijek ima i mladih”, rekao je Krečar i dodao da često mladih bude i duplo više od 40.

Za uzgoj ovih ptica prema njegovim riječima najvažniji su ”prostor, higijena i hrana adekvatna, jer za svaku vrstu papagaja potrebno je nešto drugo”. Jednostavno malo pažnje posvetiti i rada oko njih i dobiju se rezultati, naglašava.

“Sve mlade papagaje, odnosno bebe papagaje vadim iz njihovog gnijezda i ručno ih othranjujem, onda oni budu pitomi ne poznaju svoje roditelje jednostavno im čovjek postane roditelj, ne boje se ljudi gledaju na njih kao na neku svoju vrstu, prihvate ih i bude puno lakše, zanimljivije sa njima da se igra i da se radi, jednostavno je puno ljepši osjećaj imati takvog papagaja”, kazao je Boris Krečar.

Pojasnio je da ove ptice nisu mnogo zahtjevne kada su u pitanju uslovi, sve zavisi od vrsta, pa do je za sitne papagaje poželjno da budu u kući u nekim ljepšim uslovima, kao na primjer u toplom tokom zime, ima vrsta kojima ne smeta zima, koje se čak i kupaju u toku zime.

Svaka od vrsta koje uzgaja Boris specifična je i u razmnožavanju, pri čemu je tigrica papagaj koji se najlakše razmnožava, odnosno dovoljno je samo da krene njihova sezona, proljeće, i ide leglo za leglom. Neke druge vrste imaju samo jedno leglo godišnje i ako ne uspije morate čekati sljedeću godinu.

Boris je izuzetno zadovoljan prodajom, a drago mu je da su ljudi prepoznali kvalitet, pa ga stalno me zovu, traže, ili u krajnjem slučaju dođu da vide kako to sve izgleda.

“Kad sam krenuo sa ručnim hranjenjem papagaja uglavnom idu na rezervaciju i svi čekaju nekih dva do dva i po mjeseca, zavisi od vrste”, rekao je Krečar.

Kroz višegodišnje iskustvo Krečar je stekao i znanje pa u slučaju problema rijetko se obraća veterinarima. Kaže da su u pitanju otporne ptice kojima ako su u kući najviše smeta propuh, ili jak vjetar ukoliko su vani.

U njegovom domu poseban prostor sa ogromnim kavezom ima žuto-plava ara Moli, koja oduševljava Borisa i njegovu suprugu Milicu, ali sve njihove goste.

“Ara je sa nama već dvije godine, nekako se brzo uklopila sa nama, kroz koji dan. Inače, za njih je karakteristika da im treba vremena da se naviknu na novog vlasnika, ali ona je stvarno već kroz koji dan postala kao da je bukvalno od rođenja sa nama. Tu je, priča, nekada je dosadna, nekada zanimljiva, jednostavno je velika ali nije velika obaveza da je držimo u kući. Ne prlja puno, jedino što je puno glasna”, ispričao je Krečar.

Moli šeta po njihovoj kući, pleše uz muziku i priča, ali sve to najradije čini kada nema posjetilaca. Pokazujući snimke arinih nestašluka Boris je objasnio da joj treba puno vremena da se navikne na novu osobu i da progovori. Najčešće govori riječi koje bračni par često govori u kući, kao što je njeno ime, dođi, budi dobra, dok Milicu zove “mala”.

Osim ara poznatih po sposobnosti da kada nešto čuju zapamte i kasnije to govore, prema riječima Borisa od ostalih vrsta mali aleksandri i kaluđerice pričaju dosta, ali je potrebno mnogo rada sa njima. Čak su i tigrice u stanju da kroz svoj cvrkut ispuste tu poneku riječ, ali za to treba rada sa njima.

Boris Krečar je ispričao da ima dana kada svojim pticama treba da posveti po cijeli dan, kada čisti svaku kućicu i svako gnijezdo, ali ima i dana kada je dovoljno da izdvoji jedan sat i sve bude uredu i na svom mjestu.

U slučaju da neko ima samo jednu pticu za svakodnevne obaveze prema Borisovoj procjeni potrebno je par minuta u kojim se pere ladica kaveza, te sipa hrana i svježa voda.

Kada su u pitanju kupci, najviše njih bi voljeli da imaju vrstu rozenkolis zbog njihove inteligencije i zbog toga što su mali i nisu zahtjevni. Sa većinom ptica koje uzgoji Krečar vlasnici mogu izaći vani pri čemu ptice neće otići sa ramena vlasnika, ili ako odlete par metara odmah će se vratiti.

Borisu se nije dešavalo da mu ptice pobjegnu, ali najteže mu pada kada mu ugine neka ptica.

Za bliskost papagaja sa ljudima presudno je ručno hranjenje koje traje po pet, šest sedmica, a koje nakon prvih par dana postaje lako i za jedan minut moguće je nahraniti jednu pticu.

“Ručno hranjenje, pogotovo sam početak je težak dok ptica, beba ne shvati da je šprica izvor hrane. Prva tri dana je baš naporno i hrane se dosta često, pet ili šest puta dnevno a nekad čak i preko noći. Hranu nabavljam specijalno za ručno hranjenje dovoljna je ta smjesa, malo vode, šprica i hrani se”, dodao je Boris Krečar.

BHRT

Grozd crvenog grožđa “Ruby Roman” u Japanu prodat je za 1,4 miliona jena ili 12.700 američkih dolara što je više od 21 hiljade maraka.