Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • U automobilu vam je nesnosno vruće: Ne otvarajte prozore, ovaj trik je puno učinkovitiji!

    Iako ne mogu svi uživati u ovom luksuzu, danas većina automobila ima klima uređaje, koji postaju sve važniji dio opreme jer se čini kako ljeta postaju sve toplija.

    Ako upravo ulazite u automobil koji je cijeli dan stajao na suncu, nikako ne otvarajte prozore!

    Ako ulazite u auto koji je potpuno zagrijan, vjerovatno ćete prvo poželjeti otvoriti sve prozore kako bi se riješili toplog zraka. Ipak, čini se da to nije najbrži način da ga rashladite, piše Ordinacija.hr.

    Istraživanje je pokazalo kako će se prostor u automobilu najbrže rashladiti ako držite prozore zatvorenima. Portal Thrillist je za potrebe istraživanja razmotrio razne metode kako bi saznali koji je najbrži način za rashladiti automobil, a čini se da su i rješenje pronašli.

    Smatraju kako bi trebalo upaliti klima uređaj, ali zatvoriti prozore, jer tako neće ulaziti novi topli zrak, a ono što klima rashladi neće “pobjeći” kroz prozor.

    Bez velike razlike u temperaturi

    Ako ne možete zamisliti da sjednete u automobil, a da ne otvorite prozore, možete otvoriti prozore na nekoliko minuta prije nego što krenete. Isto tako možete otvoriti vrata automobila prije nego sjednete. No, jednom kad upalite klimatizaciju, prozore zatvorite. Kako tvrde na portalu, i ona će bolje raditi kada je automobil u pokretu.

    Kada je vani 45 stepeni, privlačna je ideja upaliti klimu na 21 stepen. Je li to dobra ideja? Nažalost nije. Razlika u temperatura ne bi trebala biti veća od osam stepeni, a i manje ćete goriva potrošiti ako je ona samo pet stepeni.

  • Više od 100 ponuda za ljetni odmor u BiH uz popuste i plaćanje na rate

    Trebinje
    Trebinje

    Građani Bosne i Hercegovine pojavom pandemije sve više se interesuju za domaće prirodne ljepote i turističke destinacije.

    Ljeto je savršena prilika za uživanje pored rijeka i jezera, za avanture na vodi, istraživanje srednjovjekovnih gradova, utvrda i čaršija, ali i vrijeme kada je doživljaj posjete planinama u BiH drugačiji.

    Plivsko jezero
    Plivsko jezero

    Brojne su mogućnosti i prilike za uživanje i istraživanje turističkih potencijala naše zemlje, a internet platforma odmoriubih.ba nudi širok spektar ponuda za odmor po svačijem ukusu i izboru. Svojim klijentima ova platforma, u saradnji sa UniCredit bankom u BiH, odlučila je omogućiti pet posto popusta za sve kupovine na ovoj internet platformi, ukoliko izvrše uplatu mobilnom aplikacijom ili internet bankarstvom. Akcija vrijedi do 22. septembra, a platforma odmoriubih.ba jedinstveno je mjesto na kojem se može naći inspiracija za putovanja u BiH na više od 100 destinacija, uključujući višednevne aranžmane, jednodnevne ture i različite zanimljive aktivnosti.

    Bihać
    Bihać

    “Ova moderna turistička internet platforma je kamen temeljac inicijative Odmori u BiH, koja je 7. jula ove godine obilježila prvu godišnjicu postojanja. Inicijativa je nastala kao odgovor na izazove koje je pred bh. turizam donijela pandemija virusa Covid-19, a zamišljena je kao set aktivnosti na razvoju, povezivanju, promociji i prodaji turističke ponude BiH, sa ciljem da bh. turizam svoj potencijal što bolje predstavi domaćem i regionalnom, a potom, kada prilike to budu dopustile, i međunarodnom tržištu”, kazali su iz Inicijative Odmori u BiH, te poručili kako građani sve ponude za odmor u BiH mogu naći na sljedećem Linku.

    klix.ba

  • Šta je Pećinski sindrom i zašto se ljudi plaše vratiti navikama od prije pandemije

    Iako su američke institucije odobrile da se vakcinisani mogu okupljati u zatvorenom bez maski i nastaviti aktivnosti koje su imali prije pandemije, neki se teško vraćaju starom načinu života. Fenomen je dovoljno čest da se počeo nazivati Cave (pećinski) sindrom.

    “Caveov sindrom zaista znači da su ljudi nervozni zbog izlazaka jer će biti zaraženi”, kaže psihijatar Arthur Bregman, piše Wall Street Journal.

    Ovaj termin osmislio je početkom ove godine nakon što su neki od njegovih pacijenata ponekad izražavali strah od izlaska u društvo iako su u potpunosti vakcinisani. Termin se udomaćio na društvenim mrežama i u nekim psihijatrijskim krugovima.

    Za ljude s tim sindromom povratak u svoje bivše živote – i veći dio vanjskog svijeta – se pokazuje teškim nakon više od godinu dana relativne izolacije. Umjesto da osjećaju slobodu, mnogi kažu da se boje ponovno vratiti u druženje i nespretno odbijaju pozivnice, izbjegavajući gomilu ljudi i plašeći se ili čak odgađajući povratak na radna mjesta.

    WSJ navodi pojedine primjere. Većinu vremena tokom pandemije Laura G. Bustamante čeznula je za vikend izlascima. Sada je potpuno vakcinisana i mnogi barovi i restorani u New Yorku ponovo su otvoreni. Ipak, Bustamante kaže da se ne osjeća spremnom vratiti se prepandemijskim navikama. Međutim, ugodno joj je samo sresti se s prijateljima jedan na jedan, po mogućnosti vani.

    “Gledate društvene mreže i vidite kako se neki ljudi vani zabavljaju. Ali ne mogu sebe zamisliti na toj fotografiji”, kaže 49-godišnji savjetnik za upravljanje proizvodima u predgrađu okruga Rockland u državi New York.

  • Neobjašnjiva misterija jezera kostura na vrhu Himalaja

    Godine 1942. indijski čuvar šume otkrio je zabačeno jezero, visoko na Himalajima, sa nečim čudnim u njegovoj bistroj vodi. Jezero je bilo puno ljudskih kostura.

    Visoko na indijskim Himalajima, zabačeno jezero smješteno u snježnoj dolini posuto je stotinama ljudskih kostura.

    Jezero Roopkund nalazi se na nadmorskoj visini od 5.029 metara na dnu strme padine na Trisulu, jednoj od najviših indijskih planina, u državi Uttarakhand.

    Ovisno o sezoni i vremenu, jezero, koje ostaje smrznuto veći dio godine, širi se i smanjuje. Tek kad se snijeg otopi vidljivi su kosturi, ponekad s pričvršćenim mesom i dobro očuvani.

    Do danas su ovdje pronađeni skeletni ostaci između 600 i 800 ljudi. U promocijama turizma lokalna samouprava ga opisuje kao “misteriozno jezero”.

    Više od pola stoljeća antropolozi i naučnici proučavali su ostatke i bili zbunjeni mnoštvom pitanja. Ko su bili ti ljudi? Kada su umrli? Kako su umrli? Odakle su došli?

    Jedna stara teorija povezuje ostatke s indijskim kraljem, njegovom suprugom i njihovim pomoćnicima, koji su svi stradali u mećavi prije nekih 870 godina.
    Druga sugerira da su neki od njih posmrtni ostaci indijskih vojnika koji su pokušali da napadnu Tibet 1841. godine i bilo im je uzvraćeno. Tada je više od 70 njih bilo prisiljeno pronaći put kući preko Himalaja i na tom putu su umrli.

    Još jedna pretpostavka je da bi ovo moglo biti “groblje” na kojem su sahranjivane žrtve epidemije. U selima u tom području postoji popularna narodna pjesma koja govori o tome kako je božica Nanda Devi stvorila oluju s gradom “tvrdu poput gvožđa” koja je ubila ljude koji su krivudali pored jezera.

    Druga najviša planina u Indiji, Nanda Devi, poštuje se kao boginja.

    Ranije studije kostura otkrile su da je većina ljudi koji su umrli bila visoka – “više od prosječnog rasta”. Većina su bili odrasle osobe srednjih godina, starosti između 35 i 40 godina. Nije bilo beba ni djece. Neke od njih bile su starije žene. Svi su bili relativno dobrog zdravlja. Također, općenito se pretpostavljalo da su kosturi jedne grupe ljudi koji su odjednom umrli u jednom katastrofalnom incidentu tokom 9. stoljeća.

    Najnovije petogodišnje istraživanje, završeno prošle godine, a u koje je bilo uključeno 28 koautora iz 16 institucija sa sjedištem u Indiji, SAD-u i Njemačkoj, pokazalo je da sve ove pretpostavke možda nisu tačne.

    Naučnici su genetski analizirali ostatke 38 tijela, uključujući 15 žena, pronađene na jezeru – neka od datiraju iz vremena od prije 1.200 godina. Otkrili su da su mrtvi i genetski raznoliki i da je njihova smrt vremenski odvojena čak po 1.000 godina. To je poništilo svako objašnjenje koje je uključivalo jedan katastrofalan događaj koji je doveo do njihove smrti, iako još nije jasno šta se dogodilo na jezeru Roopkund.

    Genetička studija otkrila je da su mrtvi raznoliki ljudi: jedna grupa ljudi imala je genetiku sličnu današnjim ljudima koji žive u Južnoj Aziji, dok je druga “usko povezana” s ljudima koji žive u današnjoj Evropi, posebno oni koji žive na grčkom ostrvu Kreti. Također, ljudi koji su došli iz Južne Azije “izgleda da nisu iz iste populacije”. Neki od njih imaju pretke koji bi bili češći u skupinama sa sjevera potkontinenta, dok drugi imaju pretke koji bi bili češći iz južnijih grupa.

    Da li su ove raznolike grupe ljudi putovale do jezera u manjem broju tokom perioda od nekoliko stotina godina? Da li su neki od njih umrli tokom jednog događaja?

    Na tom lokalitetu nije pronađeno oruđe ili oružje ili trgovačka roba – jezero se ne nalazi na trgovačkom putu. Genetske studije nisu pronašle dokaze o prisustvu bilo kojeg drevnog bakterijskog patogena koji bi mogao pružiti bolest kao objašnjenje uzroka smrti.

    Hodočašće koje prolazi pored jezera moglo bi objasniti zašto su ljudi putovali u tom području. Studije otkrivaju da se vjerodostojni izvještaji o hodočašćima na tom području pojavljuju tek krajem 19. stoljeća, ali natpisi u lokalnim hramovima datiraju između 8. i 10. stoljeća, “što ukazuje na potencijalno ranije porijeklo”.

    Naučnici vjeruju da su neka tijela pronađena na tom mjestu zbog “masovne smrti tokom hodočasničkog događaja”.

    Ali kako su ljudi iz istočnog Mediterana sletjeli na zabačeno jezero u najvišim planinama Indije? Čini se malo vjerovatnim da bi ljudi iz Evrope putovali cijelim putem od Roopkunda da bi sudjelovali u hinduističkom hodočašću. Ili je to bila genetski izolirana populacija ljudi iz dalekog istočnog mediteranskog porijekla koja je u tom području živjela mnogo generacija?

    Naučnici još tragaju za odgovorima.

  • Prekinuo sam snimanje Generala zbog rečenice o izbjeglim Srbima, bilo me sram

    U tom je trenutku prekinuo snimanje, na što su, kaže, svi skočili na njega

    Glumac i voditelj Tarik Filipović je tokom gostovanja u Podcastu Inkubator govorio o svojoj karijeri i projektima na kojima je radio, a između ostalog ispričao je kako je intervenirao tokom snimanja filma i serije General jer mu je zasmetala jedna rečenica koju je izgovorio lik generala Gotovine.

    “Bila je jedna scena u filmu General, gdje je hrvatska vojska ušla u Knin. Razgovarali smo Gotovina i ja, kao admiral Lošo, razgovaramo s francuskim časnikom koji je jako ogorčen jer hrvatska vojska razara grad i tjera ljude. I uglavnom, lik Gotovine kaže: ‘Da su Srbi bili pametniji, mogli su sa svojim domaćinima ovdje živjeti sto godina’”, ispričao je Tarik.

    U tom je trenutku prekinuo snimanje, na što su, kaže, svi skočili na njega.

    “Došao je i Vrdoljak i ja sam mu rekao: ‘Kao prvo, Srbi su tu domaćini, a ne gosti, druga stvar, rok od sto godina je toliko uvredljiv. Mi smo tu mogli živjeti zauvijek, to je rečenica iza koje ja mogu biti u kadru. On se složio i scena je promijenjena”, rekao je i dodao da bi ga bilo sram u kinu da je ta rečenica ostala.

    “Ako možeš na nešto utjecati, utječeš. Treba prije svega biti čovjek. Kad radimo takve filmove, ne raditi crno-bijelu tehniku, nego biti što je više moguće objektivan”, zaključio je.

    Fokus

  • Rezultati istraživanja: Tri simptoma COVID-a koji mogu potrajati i do godinu dana

    Njemački istraživači sproveli su studiju koja je objavljena u časopisu Clinical Infectious Diseases, a rezultati njihovog istraživanja pokazali su da je 77,1 posto COVID pacijenata imalo simptome bolesti i godinu dana nakon što su se zarazili.

    Najčešći simptomi koji su trajali godinu dana su smanjena sposobnost vježbanja – 56,3 posto, umor – 53,1 posto i problemi sa koncentracijom – 39,6 posto, pokazala je studija.

    Istraživači su otkrili da je samo jedan simptom – gubitak kose, opao između pet i 12 mjeseci, pri čemu je učestalost opala sa 26,1 posto na 10,4 posto.

    S druge strane, simptomi kao što su dispneja, odnosno otežano disanje i problemi sa disanjem kao i umor su značajno porasli. Učestalost dispneje porasla je sa 27,1 posto na 37,5 posto, a umor je porastao sa 41,7 posto na 53,1 posto, piše Nova.rs

    „Dugotrajni neurokognitivni simptomi COVID-a mogu se zadržati najmanje godinu dana nakon pojave prvih simptoma COVID-19 i mogu značajno da smanje kvalitet života“, naveli su istraživači, piše Forbes.

    Ova studija još jednom je potvrdila da osobe koje se bore sa COVID-om mogu da osjećaju simptome i mjesecima nakon što su se zarazile koronavirusom.

    Ranije studije su pokazale da ovo stanje u većoj mjeri pogađa žene nego muškarce.

    Prema nedavnoj studiji obavljenoj u časopisu Lancet’s E Clinical Medicine, više od 200 simptoma povezuje se sa dugim COVID-om, a oni pogađaju čak deset organskih sistema u tijelu.

    Neki od simptoma koje su pacijenti prijavljivali su: osip, probavni problemi, grčenje mišića, gubitak sluha, zujanje u ušima, umor, halucinacije, gubitak pamćenja, drhtanje, povišena temperatura, groznica, upala grla, zamagljen vid, konjunktivitis, kratak dah, poteškoće s disanjem, iskašljavanje krvi, kihanje, suhi kašalj, promjene na nožnim prstima, kao i nesvjestica.

    Radiosarajevo.ba

  • Je li sigurno koristiti ulje za sunčanje?

    Vaša koža će uz pomoć ulja za sunčanje brže preplanuti, ali će isto tako nepovoljno utjecati na nju. Nekoliko razloga ukazuju na to da je ova tvrdnja tačna.

    Ulje za sunčanje sadrži vrlo malo zaštitnog faktora (SPF-a). On uglavnom iznosi 15 i manje, što ni u kom slučaju nije dovoljno za adekvatnu zaštitu kože od sunca. Čak je može i značajnije oštetiti. Dovoljno je da se svakodnevno izlažete suncu u trajanju od 10 minuta i postoji mogućnost da se stvore ozbiljni problemi.

    Većina ulja za sunčanje sadrže gluten, protein koji se prirodno stvara u mineralnim uljima. Ukoliko ga koža apsorbira u prekomjernoj količini, šanse za dobijanje Duhringove bolesti kod osoba koje nisu tolerantne na gluten su velike. Manifestuje se u vidu svraba i plikova na području laktova, koljena, leđa i korijena kose.

    Kako se zaštititi? Izbjegavajte dugotrajno sunčanje, a tokom obavljanja svakodnevnih aktivnosti ipak nanesite kremu u cilju prevencije. Ona odbija UV zrake, ne privlači ih (kao što je to slučaj s uljem). Odraslim ljudima se preporučuje nanošenje SPF 20, dok bi mališani trebali nanositi SPF 30.

  • Kako spavamo s 20, 30, 40 i 50 godina?

    Kako starimo, tako se i načini spavanja mijenjaju. S godinama se može povećati broj ‘popodnevnih drijemki’ te skratiti ciklus spavanja noću. No vaše okruženje i način života isto mogu igrati veliku ulogu. Koliko često vježbate, hrana koju jedete, koliko vode pijete i razina stresa također utječu na kvalitetu sna.

    – Jednom kad prijeđete dvadesetu, vaše je tijelo više-manje uspostavilo stabilan ciklus spavanja i buđenja. Međutim, mnogi ljudi ovaj ciklus shvate tek kasnije u životu, primjerice u 30-ima ili 40-ima – objašnjava dr. Nicole M. Avena, docentica neuroznanosti na Medicinskom fakultetu Mount Sinai.

    Zato je važno naučiti kako se spavanje mijenja po desetljećima jer vam to može pomoći da uspostavite dobar san i razvijete zdrave navike spavanja za cijeli život.

    Na šta morate paziti tokom spavanja u 20-ima, 30-ima, 40-ima ili ipak 50-ima.

    Spavanje u 20-ima

    CDC (američki Centar za kontrolu bolesti i prevenciju) preporučuje da bi svi odrasli u dobi od 18 do 60 godina, bez obzira na dobnu skupinu, trebale spavati sedam ili više sati. Ipak, za ljude u dvadesetima postizanje ovog cilja nije sasvim realno. Aktivni način života, rano ustajanje za školu i/ili posao često mogu rezultirati s manje od preporučenih sedam sati sna noću.

    Paul Kaloostian, neurokirurg iz Kalifornije, kaže da, budući da je ova dobna skupina fleksibilnija u smislu fizičkih potreba, dobre navike spavanja – iako se preporučuju – nisu nužno dosljedno slijediti, ali bi ih se što češće trebalo pridržavati. Mozak je, kako objašnjava, u ovoj dobnoj skupini ‘vrlo plastičan’. Međutim, još uvijek postoje koraci koje 20-godišnjak može poduzeti za izgradnju cjeloživotnih zdravih navika spavanja.

    – Ljudi u 20-ima trebaju izbjegavati značajan unos kofeina (više od jedne šalice dnevno), umanjiti stres i vježbati najmanje 30 minuta dnevno kako bi osigurali adekvatan san – sugerira.

    Doktorica Lynelle Schneeberg, suradnica Američke akademije medicine spavanja tvrdi da se ljudi kojima se u 20-ima teško rano ustati, mogu naučiti buditi ranije. Ključ je, kaže ona, u dosljednosti. Svakodnevno ustajanje u isto vrijeme može pomoći u ranijem buđenju i ranijem odlasku na spavanje. Izlaganje prirodnoj sunčevoj svjetlosti i doručak u roku od sat vremena od buđenja također mogu pomoći vašem umu da jutro počne s pripremom za dan.

    Spavanje u 30-ima

    Avena objašnjava da se količina sna smanjuje s godinama.

    – Istraživanje je pokazalo da se treća faza spavanja (sporiji pokreti očiju (NREM)) smanjuje za 2 posto svako desetljeće sve do 60. godine. Brzo kretanje oka (REM) također se smanjuje do otprilike 60 godine sa svakim desetljećem – objašnjava.

    Iako 30-godišnjaci mogu vrlo rano početi osjećati ove starosne učinke, jedna od najvećih prepreka života su im zapravo čimbenici okoliša (npr. raspored rada, uporaba tehnologije, porodične obaveze i finansijski stres). Također, 30-e su dobro vrijeme za rješavanje bilo kakvih poremećaja spavanja, poput nesanice ili apneje, što oboje može dugoročno utjecati na ukupno zdravlje ako se ne liječi.

    – Ljudi u 30-ima se obično više ne školuju već rade i/ili podižu porodicu – kaže dr. Kaloostian.

    To znači da roditelji često moraju uravnotežiti vlastiti san s navikama spavanja svoje djece, posebno beba i dojenčadi. Schneeberg dodaje da roditelji u 30-ima mogu naučiti svoju djecu da budu dobri spavači, što onda može pomoći roditeljima da sami razviju zdrave navike spavanja.

    Opći savjeti za ljude u 20-ima i 30-ima ostaju isti: dosljedni rasporedi spavanja i buđenja, ograničavanje unosa kofeina, dovoljno vježbanja, pijenje puno vode i jedenje zdrave hrane tajna su dobrog sna.

    Spavanje u 40-ima

    Doktor Kaloostian kaže da bi ljudi u 40-ima trebali slijediti iste savjete o spavanju kao i oni u 20-ima i 30-ima. No, posebno tijekom ovog desetljeća, važno je educirati se o tome kako se vaš san može promijeniti u desetljećima koja slijede (i što možete učiniti da spriječite neke od tih promjena).

    – Spavanje ne odražava samo vašu dob, već i vaše zdravlje. Određena zdravstvena stanja, pa čak i vaše zdravstveno stanje iz dana u dan može utjecati na to koliko dobro spavate noću – objašnjava Avena.

    Iako su smjernice za zdravo spavanje uglavnom univerzalne, Avena preporučuje da ih prilagodite vlastitim potrebama za maksimalnu korist.

    – Kada najbolje funkcionirate? Rano ujutro ili kasno navečer? Kad shvatite unutarnji sat svog tijela, možete početi graditi zdravu rutinu spavanja – savjetuje.

    Uspostavljanje rituala prije spavanja također može pomoći vašem mozgu da zapamti da ćete uskoro ići na počinak, nastavlja Avena. Izbjegavajte drijemanje (posebno kasnije popodne) jer to može utjecati na kvalitetu spavanja tijekom noći.

    Spavanje u 50-ima

    Ovo desetljeće može donijeti najizraženije promjene u spavanju.

    – Ljudi u pedesetim godinama počinju razvijati popratna medicinska stanja koja često zahtijevaju brojne lijekove, što može uvelike utjecati na čovjekovu sposobnost postizanja odgovarajućeg sna – kaže dr. Kaloostian.

    Osim vođenja zdravog životnog stila, on također predlaže da se posavjetujete s porodičnim ljekarom kako biste bili sigurni da lijekovi koj unosite ne uzrokuju nesanicu. U ovom desetljeću također dolazi do promjena u spavanju zasnovanih na spolu, posebno za žene koje prolaze ili počinju prolaziti kroz menopauzu.

    – Tokom menopauze, stopa nesanice u žena drastično raste. To znači da će tokom 50-ih pad kvalitete spavanja biti najviši kod žena – napominje Avena. Naime, najnovija istraživanja sugeriraju da do 26 posto žena u menopauzi ima poteškoća sa spavanjem, odnosno nesanicom.

    Kaloostian dodaje da se smanjena funkcija dijela mozga u hipotalamusu i promjene hormona melatonina i kortizola počinju javljati i u 50-im godinama, što također može utjecati na kvalitetu i trajanje sna. Zbog toga ljudi često, kako stare, počinju manje spavati ili se češće bude tijekom noći.

    Sjajan način da u 50-ima zadržite dobar san je boravak na prirodnoj sunčevoj svjetlosti..Upravljanje razinom stresa je također presudno za bolji san u ovom desetljeću.

    Izvor:24.sata

  • Edin Mujakić: U Belgiji pronašao novčanik pun para i vratio ga vlasniku iz Moldavije

    Edin Mujakić, vozač kamiona iz Velike Kladuše, u Belgiji je pronašao novčanik s velikom svotom novca čiji je vlasnik iz Moldavije.

    Mujakić Kurban-bajram, naime, nije mogao provesti s porodicom jer je ovih dana imao turu za Belgiju.

    Redovna pauza

    Tokom svog putovanja odlučio se za redovnu pauzu u mjestu Kortrijk i na prostoru benzinske pumpe pronašao je novčanik s dokumentima, karticama i većom svotom novca. Na osnovu dokumenata iz novčanika, ustanovio je da je vlasnik iz Moldavije, a po računu od kupovine hrane, zaključio je da je riječ, također, o vozaču kamiona.

    Izašao je van te išao od kamiona do kamiona ne bi li ga pronašao, međutim, bezuspješno.

    Potom je u novčaniku uspio naći neki kontakt s brojem telefona, koji je i riješio situaciju.

    Ispostavilo se da je dobio sestru vlasnika koja mu je potom dala broj telefona Moldavca. Kada su konačno stupili u kontakt, vlasnik mu je kazao da je dosta udaljen kamionom pa je taksijem došao do parkinga.

    Posebno ponosan

    Vozač Dorin Varanita, inače iz Moldavije, bio je oduševljen gestom Bosanca i neizmjerno zahvalan.

    – Posebno sam ponosan i sretan zbog djela koje sam uradio, i to baš na dan Bajrama, kada sam daleko od svoje porodice – rekao je Mujakić.

    Za sreću 50 feninga

    – Srce mi je ispunjeno i ja večeras spavam mirne glave jer sam učinio dobro djelo. Sreća se mogla vidjeti i na Dorinovom licu – dodao je Mujakić.

    Naglašava da je Dorin Varanita insistirao da barem uzme novčanicu od 5 moldavskih leja (oko 50 feninga), za sreću.

    avaz.ba

  • Ostrvo koje nudi sve što možete da poželite od odmora

    Najveće od španskih Kanarskih ostrva – Tenerife – ima mnogo lica.

    Jugozapadna obala prepuna je razmetljivih tržnih centara, noćnih klubova, velikih hotelskih kompleksa i restorana. Sjever, međutim, je skup mirnih ribarskih mjesta, vinograda, baštica, plantaža banana i “tajnih” plaža.

    • Ostrvo Tenerife

      Ostrvo Tenerife

      FOTO: AGENCIJE

    Tu je i Teide nacionalni park sa drevnom šumom i najvišom planinom u Španiji. Ako još tu dodamo delfine, kitove i prozirno plavetnilo, Tenerife imaju sve.

    Evropljani, a naročito Britanci, dugo su smatrali Tenerife isključivo destinacijom za lude žurke, pa ostrvo ima više miliona posjetilaca godišnje.

    Ko voli dobar provod, može da ide u Plaja de las Amerikas, gdje uz plaže ima i mnoštvo klubova, restorana i prodavnica. Ko hoće mir, može da ode u obližnje mirno selo Los Kristijanos.

    Puerto de la Kruz, možda je i najbolje čuvana tajna ostrva, sa kaldrmisanim ulicama, lukom i malim trgovima pod gustim krošnjama. Možete uživati u Starom gradu, ali i u botaničkoj bašti.

    Morate da pješačite oko pet sati do vrha, pa oni koji su u slabijoj kondiciji treba da se prepuste gondoli koja vas za tren oka dovodi do “krova Španije”.

    Vrijeme je uvijek prijatno, ali je najbolje da Tenerife posjetite u proljeće ili jesen, kako biste izbjegli gužve.

    avaz.ba