Category: Magazin

Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana. Razlog tome je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom, da ne bi s vremenom Nova godina pala u ljeto, a grožđe dozrijevalo u prosincu ili siječnju. Tako mjesec februara, koji inače ima 28 dana, u prijestupnoj godini ima 29 dana.

U julijanskom kalendaru prijestupne godine su sve djeljive s 4. Reformom kalendara 1582. godine novi gregorijanski kalendar dodaje uvjet da su godine djeljive sa 100 prijestupne samo ako su djeljive i s 400.

Do prijestupne godine dolazi zato što godina (vrijeme potrebno da Zemlja napravi puni krug oko Sunca) traje otprilike 365,25 dana. S obzirom da to nije cijeli broj, uzima se da godina ima 365 dana, a svake četvrte godine se tih 0,25 dana skupi u cijeli broj pa na kalendar dodajemo još jedan dan (29. februar).

S obzirom da niti to nije posve precizno i uzrokuje da svakih 100 godina ‘dobijemo’ jedan dan, matematičari su odlučili da jednom u stoljeću preskačemo prijestupnu godinu, no samo ako godina nije djeljiva s brojem 400 jer bi u protivnome kalendar počeo zaostajati.

Ovim načinom računanja postiglo se da kalendar kasni svega 1 dan u 8.000 godina, a izgleda da nam za sada to ne pričinjava veće probleme.

Svake četiri godine tako se akumulira 24 sata viška koji su u kalendaru dodani kao novi dan kako bi se mjerenje vremena koordiniralo s pozicijom Zemlje u odnosu na Sunce.

Zašto baš februar?

Februar je najkraći mjesec koji čak i s tim dodanim danom još uvijek traje dan ili dva manje od svih preostalih mjeseci. No, zbog čega je baš februar tako kratka?

Stvar je zapravo u tome što je prije tri tisuće godina, dok još nije postojao kalendar kakav danas koristimo, godina trajala kraće, a počinjala je i završavala u doba koje se poklapalo s ciklusima sijanja i sjetve u Rimskom Carstvu.

Mjerenje vremena, samo nalik kalendarskom, postojalo je zato da se obilježe agrikulturne faze, a u zimskom razdoblju – između današnjeg prosinca i ožujka – vrijeme se uopće nije mjerilo. Poslije, kada su uvedeni prvi kalendari, godina je trajala 355 dana, a počinjala je ožujkom kada su i rimski poljoprivrednici počinjali sadnju i mjerenje vremena. Kada je uvođenjem julijanskog, a poslije i gregorijanskog kalendara Nova godina pomaknuta, pomaknuo se i najkraći mjesec. Prijestupni dan dodan je veljači baš zato što je riječ o mjesecu koji je najkraći.

Izvor: wikipedia.hr

Neobična priča dolazi iz Devona u Velikoj Britaniji, gdje su veterinari u The Donkey Sanctuary u Sidmouthu gaziranom kolom spasili život teško bolesnom magarcu koji je imao blokadu u želucu.

Joey iz ovog skloništa za magarce, imao je stanje poznato kao gastrična impakcija. Bilo je toliko loše da nije mogao ništa jesti ni piti, i, kako pišu, bio je u strašnim bolovima. No, veterinari su Joeyju dali 24 litre ovog gaziranog pića tokom četiri dana, i to kroz cjevčicu u nosu, i sada se “vratio uobičajeno sretnom sebi”.

Veterinar Jamie Forrest rekao je za BBC da je kola “otopila začepljenje”, što je postupak koji je su već pokušali i imali “stvarno dobre rezultate”. Objasnio je da su koristili kolu sa šećerom jer su Joeyu bile potrebne dodatne kalorije kako bi spriječili oštećenje jetre i bubrega.

“Dali smo mu colu tako što smo stavili cjevčicu u Joeyjev nos, koja je išla izravno u njegov želudac”, rekao je. “A onda smo mu colu davali tri puta dnevno tokom četiri dana kako bismo razbili začepljenje i uspjeli smo!”

Želučani problemi rijetki su kod magaraca, i ovi veterinari imaju tek nekoliko slučajeva godišnje, rekao je, ali i upozorio da kolu životinjama smije davati samo veterinar iz određenog razloga.

“Joey se vratio uobičajenom sretnom stanju, a stekao je i novog prijatelja, tako da mu je jako dobro”, rekao je.

Izvor: Radiosarajevo