Category: Magazin
-
Revijalni festival sevdalinke u kući Zuke Džumhura u Konjicu
U okviru manifestacije “Konjic u svjetlu očuvanja tradicionalne baštine”, u četvrtak, 12. avgusta, u rodnoj kući Zulfikara Zuke Džumhura održat će se 21. revijalni festival sevdalinke “Konjic, sevdah 2021” s početkom u 20.30 sati.Nastupit će akademski duo Dženana & Dženana: Spoj ljubavi i iskustva, a njihovi gosti su harmonikaš Adnan Lapo i klarinetist Meho Radović. Program će voditi glumica Lejla Pajić, a u slučaju kiše on će se održati u Zavičajnom muzeju Konjic, priopćeno je iz Narodnog univerziteta Konjic.Dženana Šehanović Sarajlić i Dženana Huseinagić u posljednje vrijeme pažnju publike i glazbenih kritičara privlače svojom interpretacijom tradicionalne i moderne muzike u neobičnoj kombinaciji.izvor: Fena -
Na današnji dan: Velika pobjeda nad austrougarskom vojskom
“Velika istočna kriza” (1875. – 1878.), odnosno “istočno pitanje” – pitanje podjele osmanskih teritorija u Evropi, Aziji i Africi i, konačno, Berlinski kongres ( 1878.) donijeli su pravi prevrat u životu Bosne i Hercegovine, “glavne tvrđave Bošnjaka kao slavenskih muslimana u jugoistočnoj Evropi”. Odlukom Berlinskog kongresa, Austro-Ugarskoj je povjerena uprava nad Bosnom i Hercegovinom. Porta je na to pristala, ali ne i Bošnjaci. Oni su pružili žestok otpor okupacijskim trupama.
Na Tuzlu je, 8. augusta 1878. godine, krenulo šest austrijskih bataljona, jedan eskadron konjice i tri baterije, svaka sa po osam topova, odnosno 5.000 pješadinaca, 130 konjanika i 24 topa. Malobrojniji i gotovo goloruki branitelji Tuzle, muslimani, katolici i pravoslavci, na čijem čelu je bio pljevaljski muftija Mehmed Vehbi Šemsekadić, su tog 10. augusta 1878. godine, porazili XX pješačku diviziju austrougarske vojske, pod komandom feldcajgmajstora grofa Caparija. Razbijene i ponižene okupacione trupe protjerane su do Doboja. Sarajevo je palo 19. augusta iste godine. Tuzlanski kraj je 40 dana (kao i nakon 2. oktobra 1943. godine) bio u slobodi, sve do 22. septembra 1878. godine, kada su u Tuzlu ušla čak dva korpusa austrougarske vojske. Tuzla je dotad bila jedina slobodna teritorija u Bosni i Hercegovini, kojom je vladalo multietničko Narodno vijeće.
Nakon tromjesečnih žestokih borbi Austro-Ugarska je uspjela (krajem oktobra 1878. godine) okupirati cijelu Bosnu. Područje sjeveroistočne Bosne je u Austro-Ugarskoj državi organizirano kao okrug. U njegov sastav su ulazili gradovi: Tuzla, Bijeljina, Brčko, Gračanica, Gradačac, Modriča, Bosanski Šamac, Kladanj, Maglaj, Orašje, Srebrenica, Vlasenica i Zvornik. U prvo vrijeme okupacije i Gornja Tuzla je imala status grada, ali je (1885.) izgubila taj status. Središte okruga bila je Tuzla, po kojoj je ova oblast i nazvana.
izvor: historija.ba
-
Znate li priču o američkom predsjedniku čiji je mandat trajao samo jedan mjesec
Na listi američkih predsjednika s najkraćim mandatom vodeći je William Henry Harrison, čovjek koji je na ovoj poziciji proveo samo jedan mjesec.
Rođen 9. februara 1773. godine, Harrison je bio vojskovođa, političar i državnik. Najpoznatiji je po tome što je bio deveti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD).Sve do inauguracije Ronalda Reagana (1981.) bio je najstariji predsjednik u američkoj historiji, imao je 68 godina kada je stao na čelo ove države.
Bez problema je osvojio glasove za pobjedu u utrci za predsjedničku fotelju, no odmah nakon preuzimanja pozicije napravio je grešku koja ga je koštala života.
Naime, na dan inauguracije, 4. marta 1841. godine, Washington je pogodilo neobično hladno i kišovito vrijeme. Prkoseći nevremenu, Harisson je stao pred okupljene građane i održao najduži govor u američkoj historiji. Pritom je odbio obući kaput i šešir.
Nedugo nakon inauguracije se teško razbolio, a zatim i preminuo 4. aprila 1841. godine, tačno mjesec nakon inauguracije. Uzrok smrti bila je teška upala pluća.
Mnogi vjeruju da ga je pogodila stara indijanska kletva, koja inače pogađa američke predsjednike odabrane svake dvadesete godine.
Ostao je zapamćen kao predsjednik s najkraćim mandatom, a nekoliko godina kasnije njegov unuk Benjamin Harrison također je postao američki predsjednik, ali je on svoj mandat odradio u cijelosti.
klix.ba
-
Roditelji su puštali djecu da rade ove stvari 80-tih, a neke su sada zabranjene
Nije da su roditelji ’80-ih godina prošlog stoljeća bili neoprezni ili neodgovorni. No, danas roditelji imaju veći pristup informacijama i najnovijim istraživanjima nego što su njihovi roditelji imali. Iako često izgleda da je tada djetinjstvo bilo bezbrižno, većini današnjih roditelja diže se kosa na glavi od roditeljskog stila u ’80-ima.
Ovo je 8 stvari koje su roditelji ’80-ih dopuštali svojoj djeci, a kojih se današnji zgražaju:
1. Puštali su djecu da sama ostanu kod kuće
Prije nekoliko desetljeća, bilo je prilično uobičajeno za roditelje da puste svoju djecu samu kod kuće dok se ne vrate s posla. Puno djece došlo je kući iz škole, obavljala su kućanske poslove, i čak radila sama sebi večeru ili je bar započela raditi.
Ovih dana, većina roditelja maloj djeci ne dopušta niti da sami budu u kupaonici, a kamoli da puste 6-godišnjake da budu sami kod kuće, miss7mama.24sata.hr.
2. Puštali su djecu da voze bicikl bez kacige
Nije da kacige nisu postojale, nego ih “cool djeca” nikada nisu nosila, ali ni roditelji se nisu toliko zamarali hoće li dijete ‘zaraditi’ koju ogrebotinu ili masnicu. Djeca koja su nosila zaštitnu kacigu na glavi ili bilo kakve štitnike na koljenima i slično, definitvno su bila u manjini.
Roditelji su itekako svjesni stravičnih priča o ozljedama mozga jer su njima svakodnevno ‘bombardirani’.
3. Vozili su djecu u automobilu bez autosjedalica
Da, autosjedalice su postojale i tada, ali većina roditelja ih nije upotrebljavala, a i zasigurno nisu bila tako moderna, i gotovo svemirska, kao današnji modeli. Roditelji su danas toliko uplašeni svih mogućih i nemogućih scenarija da su autosjedalice jednostavno obavezna oprema u svakom automobilu, a i Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje obavezu korištenja dječje autosjedalice u automobilu kako bi dijete sigurnije sudjelovalo u prometu.
4. Puštali su djecu da se igraju… bilo gdje i po bilo čemu
Danas, ne da roditelji ne puštaju djecu da se sama igraju, već i paze gdje se djeca igraju i s čim se igraju. Posebno zaštićene ljuljačke i igračke od posebnih materijala. Obične igre u parku postale su znanstvena fantastika. Roditelji 80-ih ne bi vidjeli djecu po par sati dok bi se ona bezbrižno igrala po susjedstvu.
5. Nisu se toliko zamarali onime što djeca jedu
U 80-ima, važno je da ste bili praktični, i to je bila cijela umjetnost oko hrane. Današnji roditelji proučavaju sastojke koje njihovi roditelji ne bi ni pogledali. Također, važno je što se jede, koliko se jede i kad se jede. Jede li moje dijete dovoljno ovoga i smije li jesti ovo i ima li u ovome dosta toga i toga, pitanja su na koja bi se roditelji u ’80-ima toplo nasmijali. Hrana i 80e: definitivno opuštenija atmosfera!
6. Puštali su djecu da piju vodu iz crijeva
U 80im godinama, kada su djeca bila žedna, bez problema su pila vodu iz crijeva za vodu i slično. Iako, ispostavilo se da to nije baš najsigurnija opcija zbog otrovnih kemikalija, ali danas roditelji posebno paze otkud njihova djeca piju vodu, pa neki roditelji djeci daju da piju samo flaširanu vodu ili koriste filtere za vodu i piju samo pročišćenu vodu iako je voda iz slavine najčešće sasvim dobra.
7. Puštali su stariju djecu da čuvaju svoju mlađu braću
Prije su roditelji puštali svoju ne tako staru djecu da čuvaju svoju mlađu braću. Danas, ne da roditelji ne puštaju 8-godišnjake da sami ostaju sa 3-godišnjacima, nego njihovu djecu mogu čuvati samo odrasle i provjerene osobe, a ponekad ni odrasli nisu dovoljno kvalificirani. Uostalom, u Hrvatskoj djeca predškolske dobi prema zakonu ne smiju biti ostavljena bez nadzora osobe starije od 16 godina.
8. Puštali su djecu da gledaju upitne filmove na televiziji
80-ih su djeca gledala apsolutno sve i svašta na televiziji pa se nerijetko događalo da su djeca u osnovnoj školi već znala sve najpopularnije romantične ili horor filmove, a često imala i noćne more od istih. Danas postoje roditeljske kontrole. Pazi se što se gleda i koliko se gleda, a mnogo roditelja ne želi ni da bebe budu u istoj prostoriji dok u pozadini igra neprimjeren sadržaj, a kamoli starija djeca.
-
Koliko bi danas koštala Zastava 101, legendarni “Stojadin”
Ako ste ljubitelj starijih automobila, koji su bili česti na balkanskim cestama, onda se sigurno sjećate modela Zastava 101.
Zastava 101, model poznatiji pod nadimkom “Stojadin”, legendarni je automobil kojeg se s nostalgijom sjećaju nešto starije generacije, jer ih je danas teško vidjeti na cesti i u voznom stanju.
Model je bio baziran na Fiatu 128 te se proizvodio u bivšoj Jugoslaviji u postrojenjima Tvornice automobila Zastava od 1971. do 1989. godine, a nakon određenog prekida pojavio se redizajnirani model. Proizvodnja je okončana 2008. godine.
U svoje vrijeme je bio najprodavaniji automobil na prostorima bivše države, ali se mogao pohvaliti i izvozom.
Ono što su se mnogi vjerovatno pitali jeste koliko je ovaj automobil koštao potpuno nov i koliko bi koštao danas, a zahvaljujući isječku iz magazina AVTO iz 1972. godine, objavljenom na Facebook stranici “Zastava 101 forum”, sada je riješena i ta dilema.
Prema informacijama iz magazina, model Zastava 101 je koštao 40.040 dinara, odnosno 2.084 dolara. Otkako se automobil pojavio na tržištu prošlo je pet decenija, a računajući inflaciju, danas bi koštao 11.441 euro.
Klix.ba
-
Tuzlak u devetoj deceniji najstariji aktivni padobranac u Evropi
Ibrahim Kalesić (86) iz Tuzle je najstariji aktivni padobranac, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u Evropi, a svoje vještine i umijeće pokazao je na Padobranskom kupu “Para Challenge”, koji je održan proteklog vikenda u Bihaću te je okupio brojne padobrance iz više zemalja.
Iako je u dosadašnjoj karijeri izveo više od 1.400 skokova, prvi put je u proteklu subotu poletio sa sportskog aerodroma Golubić i potom izveo skok iznad grada na Uni.
– Padobranstvo je moja najveća životna ljubav, a bavim se njime i dalje aktivno isključivo zbog toga što me dobro služi zdravlje. Svake godine idem na zdravstvene preglede, nalazi su mi odlični i ljekari se dive u kakvom sam stanju i formi – kaže Kalesić za Nezavisne.
Prisjeća se da je prvi skok padobranom izveo još daleke 1951. godine na sportskom aerodromu Jegin lug, nadomak rodne Tuzle, a ljubav prema visinama i ovom adrenalinskom sportu tada ga je potpuno osvojila. Bio je učesnik brojnih takmičenja, postao instruktor padobranstva te u svoje najbolje dane oborio dva rekorda u padobranskim skokovima na prostoru bivše Jugoslavije.
Prisjeća se kako je u Podgorici, tadašnjem Titogradu, skočio sa visine od 5.500 metara, pri čemu je puna dva minuta proveo u zraku bez otvaranja padobrana, dok je nešto kasnije, na takmičenju u Tivtu, sa još petericom kolega skočio na cilj koji je iznosio svega pola metra. U nekim situacijama i život mu je visio o koncu.
Prisjeća se proslave Dana borca u Banovićima, krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je padobranom trebalo skočiti na stadion gdje se održavala proslava.
– Baš kada je trebalo da izvedemo skok, izbilo je takvo nevrijeme da se pilot jedva vratio na aerodrom u Tuzlu. Ja sam prije toga iskočio i vjetar me je podigao kao perce, pa sam, umjesto u Banovićima, završio na Konjuh planini, udaljenoj desecima kilometara. Zahvaljujući iskustvu, uspio sam se nekako prizemljiti i proći bez povreda, a vojska i policija pronašli su me na planini – sjeća se Kalesić.
Veoma žali što prije nekoliko godina nije izveo zamišljeni i dugo planirani skok na stadion Tušanj povodom obilježavanja 100. godišnjice osnivanja Slobode. Kaže kako je takav skok izveo kada je slavljena 60. godišnjica kluba, ali da su mu iz Uprave u posljednji čas, iz neobjašnjenih razloga, otkazali skok.
Nedavno je osnovao udruženje te namjerava da obučava mlade u ovom sportu. Iako je pregazio polovinu devete decenije, hobi Ibrahima Kalesića je i paraglajding, kojim se, kako ističe, tek nedavno počeo baviti. Izvanrednu formu održava redovnim hodanjem i biciklizmom, a osim toga, vozi i automobil, pa bi ga se možda moglo svrstati i u najstarije aktivne vozače u Bosni i Hercegovini.
-
Kako je spavati na najskupljem perju na svijetu?
Na jednom pustom i izoliranom otoku ispred Islanda se već više od hiljadu godina sakuplja najskuplje perje na svijetu, piše Deutche Welle. Još su Vikinzi znali cijeniti perje gavke.
U zaljevu Breidfjordur na malom otoku ispred islandskog mjesta Stikišolmur ispred obale Islanda svakog ljeta stotine se daju u potragu za najskupljim perjem na svijetu. Kilogram perja gavke, jedne vrste morske patke, može stajati i nekoliko hiljada eura. Perje se ne sakuplja sa živih ptica koje su strogo zaštićene nego se do njega dolazi mukotrpnom potragom po stijenama, udubinama i visokoj travi kojom je prekriven otok.
Tradicija od vremena Vikinga
U maju ove rijetke ptice napuštaju svoja staništa u rubnim područjima Arktika i gnijezde se na rijetko naseljenim dijelovima obale Islanda. Pritom ove ptice ostavljaju pernati trag. Za sakupljače prilika da poprave kućni budžet prodajom jednog od najtoplijih prirodnih materijala na svijetu. No sakupljači se drže strogih pravila.
– Kada su jaja još u gnijezdu onda uzmemo samo jedan manji dio perja. Kada ptice napuste gnijezdo,uzimamo ostatak – kaže Erla Fridrikdotir (Fridriksdottir), direktorica kompanije “King Eider”, jednog od najvećeg izvoznika perja gavke.
Perje gavke koriste kako bi njime jaja održavale na željenoj temperaturi.
Tradicija sakupljanja perja na otočiću Bjarnejar ima tisućljetnu tradiciju. Ovdje se perje iz napuštenih gnijezda gavki sakuplja još od dolaska Vikinga u 9. stoljeću. Gavka na Islandu stoji pod zaštitom još od 1847., lov i sakupljanje jaja ovih morskih pataka je strogo zabranjeno. No ptice još uvijek ugrožavaju brojni prirodni grabežljivci. S vremenom se zato, kako vjeruje Jon Fridrikson, Erlin brat, ptice i sele u blizini ljudi koji tjeraju grabežljivce.
4.350 eura za pokrivač
Osim mukotrpnog sakupljanja razlog za visoku cijenu gavkinog perja su i složeni procesi obrade. Perje se prvo suši na suncu te zatim sterilizira pri temperaturi od 120 stupnjeva. Nakon toga se perje dodatno pročišćava u specijalnim uređajima. Na kraju se perje dodatno čisti ručno te na kraju dodatno ručno pre i dezinficira.
Jedan običan pokrivač s 800 grama gavkinog perja stoji oko 4.350 eura. Mušterije su često svjesni zaštitnici prirode jer ovo perje je jedino perje koje ne nastaje kao popratni proizvod mesne industrije.
Godišnje se sakupi svega četiri tone perja u cijelom svijetu što je neznatna količina u usporedbi sa 175.000 tona perja iz klasičnih izvora. Tri četvrtine gavkinog perja dolazi s Islanda ostatak se također sakupi u zemljama koje se nalaze u blizini Arktika.
izvor: avaz.ba
-
Blagodati plivanja za dušu i tijelo
Plivanje je kao stvoreno da se vratite u top formu, učvrstite mišiće, riješite stresa i napunite baterije u svakom pogledu. Iskoristite ljetovanje da učinite nešto za sebe.
Ako inače nemate vremena ili discipline za vježbu, boravak na moru idealna je prilika da učinite nešto za svoje tijelo. Ono je stvoreno za kretanje, a ne sjedilački način života, stoga mišići vape za time da ih se upotrijebi. More nam pruža savršenu priliku za terapiju plivanjem.
Različiti stilovi kao što su prsni, leđni i kraul pomoći će vam oblikovati tijelo svaki na svoj način, budući da jačaju različite skupine mišića. Stoga ih je najbolje kombinovati.
Prsni stil upošljava mišiće prsnog koša, ruku i bedara, a budući da isteže i one trbušne pomaže na putu ka željenom idealu čvrstog, ravnog stomaka. Zahvaljujući njemu možete se riješiti masnih naslaga te celulita na rukama i nogama. Osim toga, spomenuti dijelovi tijela dobit će ljepši oblik. Ipak, imate li problema s lumbalnim ili vratnim dijelom kralježnice, nemojte ga pretjerano upražnjavati, odnosno plivajte tako da vam noge budu dublje u vodi kako bi tijelo došlo u uspravan položaj.
Leđno plivanje također jača mišiće na rukama, a širi i ramena, te je odličan lijek za nepravilno, pogrbljeno držanje. U tom je smislu bolje istovremeno zamahivati s obje, umjesto naizmjenično s lijevom pa desnom rukom. Leđni stil pomaže ukloniti masno tkivo s stomaka bolje od trbušnjaka, a kako jača i glutealne mišiće savršen je recept za čvrstu stražnjicu.
Kraul je fizički najzahtjevniji način plivanja kojim možete potrošiti više energije nego na treningu u teretani. Kad plivate na taj način aktivne su gotovo sve skupine mišića, a dodatna mu je prednost što lijepo oblikuje struk.
-
Vitez: Titulu FOTOMODEL FBIH osvojila Ema Meškić iz Mostara
U organizaciji Direkcije Fotomodela BIH sinoć je u Vitezu, u svadbenom salonu Dačo održan je Izbor za Fotomodel Federacije BIH .
Portal centralna.ba bio je medijski pokrovitelj ove manifestacije ljepote.
Titulu FOTOMODELA FBIH ponijela je prelijepa EMA MEŠKIĆ iz Mostara.
izvor: centralna.ba