Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Danas je Dan zaljubljenih

    Današnji dan, 14. februar, obilježava se kao Dan zaljubljenih, odnosno Valentinovo, u sjećanje na sv. Valentina.

    Sveti Valentin je bio prvi biskup grada Terni (u to doba: Interimna) u Umbriji, stotinjak kilometara od Rima, za vrijeme pape Viktora I.

    Povezanost sv. Valentina uz ljubav potječe iz legende o braku mlade kršćanke s rimskim legionarom, koji se iz ljubavi prema njoj preobratio na kršćanstvo. Tokom pripreme za brak oboje su teško oboljeli, a svetac je njihov brak blagoslovio dok su njih dvoje umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji.

    Oglušio se o carevu odluku

    Prema drugoj prepričavanoj legendi, sv. Valentin je živio u doba kada je car Klaudije Gotski naredio je da se njegovi vojnici ne smiju ženiti ili zaručivati, jer je držao da se vojnici (kao oženjeni ili zaručeni muškarci) neće srčano boriti u njegovim ratovima, već će radije gledati da sačuvaju život kako bi ostali sa svojim porodicama. Svi svećenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku, pa nisu više htjeli vršiti obred vjenčanja. Međutim, svećenik po imenu Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu, te mu 14. februara odrubili glavu.

    Sveti Valentin je ukopan na mjestu gdje je kasnije, u 14. vijeku, podignuta crkva, a početkom 17. vijeka tu je sagrađena Ternijska katedrala, gdje je i danas njegov grob.

    Iako su ove legende zapisane davno, prema mišljenju historičara, riječ je o životopisima svetaca bez historijske vrijednosti.

    Više od hiljadu pisama za Juliju

    Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Karlo Orleanski. Namijenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zarobljeništvu u Engleskoj. Simbol Valentinova je i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu, jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi.

    U svijetu se svake godine za Valentinovo pošalje blizu milijardu čestitki. U Veronu, rodni grad Romea i Julije, svake godine za Valentinovo pristigne više od hiljadu ljubavnih pisama za Juliju.

    izvor: avaz.ba

  • U pustinji Mohave živi jedan od najstarijih organizama na svijetu

    U pustinji Mohave živi prsten kreozotnog grmlja po imenu „King Klon“, koji se smatra jednim od najstarijih živih organizama na Zemlji, piše IFL Science.

    Ta klonska kolonija – grupa genetski identičnih biljaka koje sve potječu od jednog jedinog pretka – vjerovatno je počela da raste prije 11.700 godina, otprilike u vrijeme početka poljoprivrede.

    Da bi provjerili starost te biljke, istraživači su izmjerili koliko je potrebno grmovima da izrastu izvana u prsten i primijenili su metodu radioaktivnog ugljena na centar samog prstena. Oba metoda su dovela do zaključka da proučavaju zaista staro grmlje.

    Ustvari, Frenk Vasek, profesor na Kalifornijskom univerzitetu u Riversajdu, smatra da je taj grm bio jedan od prvih oblika života koji se proširio pustinjom nakon posljednjeg ledenog doba.

    Iako je originalni centralni grm umro, okolni grmovi su direktni klonovi originala. Sistem korijena prvobitne biljke je polako izrastao prema izvana i rasli su novi klonovi, polako se pomjerajući prema izvana kako bi formirali prsten od 22×8 metara koji danas vidimo.

    Premda izuzetno star, to nije najstariji organizam na Zemlji. Jedan od najstarijih je Pando, kolonija od 47.000 klonova jasike u Juti, za koji se smatra da je star 14.000 godina, piše “Telegraf”.

  • Taste Atlas ponovo pohvalio bh. kuhinju: Kultna hrana na kultnim mjestima

    Kultna hrana na kultnim mjestima, tako je specijalizirani portal za turizam i kulinarstvo opisao sarajevsku buregdžinicu i hranu koju nudi svojim gostima – kako domaćim tako i strancima koji posjećuju glavni bh. grad.

    “Burek u sarajevskoj buregdžinici Sač važi za jedan od kulinarskih užitaka za one koji posjećuju ili žive u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Buregdžinica Sač je poznata po tradicionalnoj pripremi bureka, slanog peciva koje je nezaobilazno u balkanskoj kuhinji. Uprkos svom turskom porijeklu, ovo jelo je evoluiralo u ponosni dragulj bosanske nacionalne kuhinje”, navodi se u opisu.

    Inače, prema Taste Atlasu, koji ocjene kulinarskih specijaliteta u svim zemljama svijeta kao i mjesta na kojima se mogu isprobati, formira na osnovu ocjena i komentara korisnika, u Sarajevu se ističu tri tradicionalna restorana – ćevabdžinice Petica – Ferhatović i Željo, i već pomenuta buregdžinica Sač. Sva tri restorana nalaze se u starom jezgru grada.

    Tekst pojašnjava i kako je buregdžinica Sač poznata po autentičnom pristupu spravljanja bureka.

    A pojasnili su i šta to ‘sač’ označava.

    “Naziv “Sač” odnosi se na tradicionalnu balkansku kuhinjsku kupolu koja se koristi za kuhanje jela na ugljenu, dajući jedinstveni okus i teksturu bureku”, dodaje se.

    Taste Atlas je u nekoliko navrata isticao bosanskohercegovačku kuhinju, odnosno njene specifične proizvode.

    Tako je u ljeto 2023. na listi najboljih peciva iz cijelog svijeta, bosanski somun bio pozicioniran visoko ispred popularne meksičke tortilje i talijanske fokače.

    izvor: N1

  • Ova prehrana sve je veći hit, a možda je i zdravija od mediteranske

    Atlantska prehrana, koju slijede stanovnici sjeverozapadne Španjolske i sjevernog Portugala, navodno smanjuje salo na stomaku i poboljšava razine HDL-a ili “dobrog” holesterola. Prehrana se sastoji od puno ribe i plodova mora, povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, maslinovog ulja, suhog voća, mlijeka, sira, dok su meso i crno vino dozvoljeni u umjerenim količinama.

    Studija objavljena prošle sedmice u JAMA Network Open pratila je više od 200 porodica iz ruralne španjolske zajednice A Estrada od marta 2014. do maja 2015. godine. 121 porodica slijedila je atlantsku prehranu, dok je 110 porodica nastavilo konzumirati svoju uobičajenu prehranu.

    Na početku studije i nakon šest mjeseci prikupljeni su podaci o prehrambenom unosu sudionika, njihovoj tjelesnoj aktivnosti, upotrebi lijekova i drugim varijablama. Istraživači u Španjolskoj također su mjerili opseg struka sudionika, kao i razine triglicerida, razine HDL kolesterola, krvni pritisak i razine glukoze u krvi natašte. To je pet faktora za razvoj metaboličkog sindroma, skupinu stanja koja povećavaju rizik od razvoja srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i moždanog udara.

    Od 457 sudionika koji na početku ispitivanja nisu imali metabolički sindrom, njih 23 ga je razvilo tokom praćenja od šest mjeseci. Od toga je 17 sudionika (7.3%) koji su slijedili svoju tradicionalnu prehranu i šest sudionika (2.7%) koji su prešli na atlantsku prehranu, razvilo metabolički sindrom.

    Od 117 sudionika koji su na početku studije ispunjavali kriterije za razvoj metaboličkog sindroma, 18 sudionika koji su slijedili atlantsku prehranu (28.6%) i njih 16 iz kontrolne skupine (29.6%) izgubilo je tu oznaku.

    Istraživači su izvijestili da atlantska prehrana “nije imala značajan učinak na visoki krvni tlak, visoke razine triglicerida ili visoke razine serumskog glukoze natašte, ali je poboljšala opseg struka i razine HDL holesterola”.

    “Atlantska prehrana predstavlja značajan potencijal za poboljšanje zdravlja zbog svog naglaska na hranjive namirnice i obiteljske prehrambene navike”, rekla je dijetetičarka Michelle Routhenstein za Healthline.

    “Dajući prednost cjelovitim namirnicama i tradicionalnim metodama kuhanja, poput pirjanja, ova prehrana poboljšava bioraspoloživost nutrijenata, osiguravajući da ih tijelo može bolje apsorbirati i iskoristiti”, dodala je.

    Kardiolog Cheng-Han Chen kaže da ovi rezultati nisu iznenađujući, “jer je prehrana vrlo slična dobro proučavanoj i korisnoj mediteranskoj prehrani.”

    Mediteranska prehrana naglašava unos povrća, voća, mahunarki, leće, orašastih plodova, cjelovitih žitarica i ekstra djevičanskog maslinovog ulja te dopušta umjerenu količinu ribe, sira, jogurta i vina, dok je potrebno izbjegavati crveno meso, slatkiše, slatka pića i maslac. Istraživači u Španjolskoj napomenuli su da atlantska prehrana dijeli sličnosti s mediteranskom prehranom.

    “Ovakvi tipovi prehrambenih uzoraka (atlantska i mediteranska prehrana) imaju potencijal smanjiti rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, raka, moždanog udara pa čak i kognitivnog pada (demencija i Alzheimerova bolest) te poboljšati gastrointestinalnu funkciju i mikrobiom crijeva”, rekla je Tracy Crane, docentica na Sveučilištu u Miamiju.

    Studija objavljena 2021. godine otkrila je da je atlantska prehrana povezana s nižim rizikom od smrti. Postoje neka ograničenja nove studije. Naime, istraživači priznaju da “šest mjeseci možda nije bilo dovoljno dugo za pravilnu procjenu metaboličkih promjena”.

    “Praćenje sudionika tokom niza godina moglo bi ojačati naše rezultate”, poručili su u svom zaključku.

  • Spavanje u čarapama tokom hladnijih dana – dobra ili loša ideja?

    Mar De Karlo, stručnjak za spavanje, smatra da postoji više prednosti spavanja u čarapama tokom zime. Čarape mogu pomoći ljudima da brže utonu u san i spavaju duže usljed procesa koji se zove distalna vazodilatacija.

    Pojedina istraživanja došla su do rezultata da nošenje čarapa tokom noći dok spavamo, povećava dotok i cirkulaciju krvi u ovom dijelu tijela.

    Jedna studija koja je uključivala manji broj ispitanika, pokazala je da su oni koji su nosili čarape tonuli u san oko 7,5 minuta brže, spavali 32 minuta duže i budili se 7,5 puta manje tokom noći od onih koji su spavali bosi.

     

    Niže tjelesne temperature povezane su s pospanošću, a dokazi upućuju na to da korištenje čarapa ili drugih metoda grijanja stopala može da snizi tjelesnu temperaturu i pomogne nam da brže zaspimo, smatraju stručnjaci.

    izvor: ljepotaizdravlje.ba

  • Volite mineralnu vodu? Stručnjaci otkrili kako ona utječe na naše zdravlje

    Je li gazirana voda jednako dobra kao i obična voda? Prema Ronaldu Maughanu, profesoru na Medicinskom fakultetu Sveučilišta St. Andrews u Škotskoj, odgovor glasi: “niti blizu”.

    “Gazirana voda ima zanemariv učinak na hidraciju organizma u usporedbi s običnom vodom”, rekao je ovaj profesor, koji je jedan od autora studije iz 2016. koja je uspoređivala hidrirajuće učinke raznih napitaka.

    Međutim, dijetetičarka i nutricionistica Jen Baum kaže da gazirana voda može biti odličan izbor za svakoga tko nije ljubitelj obične vode.

    “Radije bih da se ljudi hidriraju napicima u kojima uživaju, nego da ne piju dovoljno tekućine tijekom dana”, ističe ona za BuzzFeed.

    Nažalost, kada je riječ o zubima, stomatolog Cerisa Moncayo ima loše vijesti. Kada pijete gaziranu vodu, hemijska reakcija u vašim ustima pretvara ugljični dioksid u ugljičnu kiselinu, a kiselina nagriza zubnu caklinu, pojasnio je.

    “Caklina je vanjska zaštitna struktura naših zuba. Kada je zubna caklina ugrožena, to dovodi do niza stomatoloških problema, poput karijesa, oslabljenih zuba ili osjetljivosti”, zaključio je Moncayo.

    Program N1 

  • Evo kako možete lako očistiti radijatore pune prašine: Ovo je trik koji olakšava život

    Radijatore treba redovno čistiti jer se u prostorima između njih vrlo brzo skuplja prašina, koja zatim zagađuje zrak u prostoriji svaki put kad se radijatori zagriju. To stvara lošu unutrašnju klimu, a također može utjecati i na zdravlje. Također, rebra radijatora pokrivena slojem prašine ne griju maksimumom efikasnosti.

    Kako bi osigurali da radijator dobro zagrije prostoriju, morate redovno čistiti grijač i radijator. Naime, čak i mali sloj prašine može značajno smanjiti snagu topline i to čak 25 do 30 posto. Naravno, to se kasnije vidi na računu za grijanje, piše Espreso.

    Međutim, prljavi radijator nije nepovoljan jedino za novčanik. Zagrijavanje prljavog radijatora raspršuje prašinu po prostoriji jer se ona s toplim zrakom diže gore. Za osobe koje pate od alergija na kućnu prašinu, to je izuzetno nepogodna klima. Međutim, i kod osoba koje ne pate od alergija, prašina loše utječe na grlo i sluznicu nosa, a to je onda pogodno tlo za viruse, prehladu i gripu. Zato je vrlo važno redovno čistiti radijatore.

    Vanjsku stranu radijatora možete čistiti tijekom cijele godine. Međutim, ako planirate temeljno unutarnje čišćenje, trebali bi to napraviti prije ili nakon sezone grijanja. Velika količina prašine nakuplja se tijekom godine. Grijač postaje pravi skupljač prašine. Dovoljno je ako sustav grijanja temeljno očistite izvana i iznutra jednom ili dva puta godišnje.

    Panelni radijatori su obično pokriveni rešetkom na vrhu i to vrlo labavo. Ponekad je morate odvrnuti na zadnjoj ili bočnoj strani. Budući da je rešetka obično vrlo dugačka i ne stane u sudoper, najbolje je čistiti pod tušem u kadi. Nečistoću obično brzo možete ukloniti sapunom ili tekućinom za pranje i tankom krpom. Također možete koristiti sredstva za čišćenje masnoća za posebno tvrdoglavu prljavštinu. Prljavštinu u rešetkama najbolje je ukloniti četkicom, prenosi Net.hr.

    Ako vam to ne pomogne, usisivačem možete usisati prašinu iz radijatora. Ulijte vodu u radijator, koja će istjerati prašinu i prljavštinu u posude koje postavite ispod radijatora. Nakon toga prebrišete krpom mokre dijelove.

    Program

  • Svjetski dan prestanka pušenja: Ko najviše konzumira duhanske proizvode?

    Broj ljudi koji koriste duhanske proizvode, koji su glavni uzrok respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, smanjen je sa 1,26 milijardi u 2020. na 1,24 milijarde u 2022. godini, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

    Na inicijativu agencije Ujedinjenih nacija, 9. februar se svake godine obilježava kao Svjetski dan prestanka pušenja kako bi se spriječila šteta od pušenja, smanjila upotreba duhanskih proizvoda i podigla društvena svijest.

    Prema izvještaju WHO očekuje se nastavak smanjenja broja konzumenata duhana, a predviđa se da će se broj ljudi koji koriste duhanske proizvode širom svijeta smanjiti na 1,22 milijarde 2025. godine.

    U Evropi 179 miliona ljudi koristi duhanske proizvode

    Među regijama svijeta, WHO je utvrdila da je jugoistočna Azija područje s najvećom potrošnjom duvana u 2022. godini.

    “Oko 411 miliona ljudi koristi duhanske proizvode u jugoistočnoj Aziji, zatim u zapadnom Pacifiku 370 miliona, u Evropi 179 miliona, u Americi 133 miliona, u istočnom Mediteranu 92 miliona i Africi 60 miliona“, navodi se u izvještaju.

    Od oko 1,24 milijarde ljudi širom svijeta koji konzumiraju duvanske proizvode 2022. godine – oko 224 miliona bile su žene.

    Duhanski proizvodi koji izazivaju jaku zavisnost uzrokuju respiratorna, ali i kardiovaskularna oboljenja.

    Prema podacima WHO, više od osam miliona ljudi umre svake godine zbog konzumacije duhana.

    Dim cigareta utiče i na ljude koji ne koriste duhanske proizvode. Posebno je štetan uticaj cigareta tokom trudnoće na zdravlje djeteta i to doživotno.

    Nova prijetnja: Elektronske cigarete

    Iako broj ljudi koji konzumiraju duhanske proizvode opada, upotreba elektronskih cigareta, koje se dijele na nikotinske i beznikotinske, postaje sve raširenija u svijetu.

    Kod ovih uređaja potrošači udišu dim koji nastaje kao rezultat zagrijavanja tekućine.

    Elektronske cigarete, koje se prodaju sa različitim aromama, za koje stručnjaci upozoravaju da se mogu koristiti za privlačenje mlađih potrošača, takođe predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju.

    Prodavci elektronskih cigareta, dodatno podižu interesovanje mladih na društvenim mrežama, tako što ih proizvode da izgledaju kao igračke.

    Prema podacima WHO, u 88 zemalja ne postoji minimalna zakonska granica godina za prodaju elektronskih cigareta, a u 74 zemlje ne postoje zakonski propisi za ove štetne proizvode.

    Korištenje ovih uređaja, koji nude oko 16.000 okusa, rapidno raste među djecom i mladima.

    Program N1 

  • Danas je Svjetski dan pizze, italijanske delicije koja je osvojila svijet

    Nema mjesta na svijetu na kojem se ne zna šta je pizza. Uobičajno je mišljenje da pizza potječe iz Italije. Međutim, to nije tačno.

    Smišljena je još u antičkoj Grčkoj čim su Grci usavršili “tajnu” miješanja brašna s vodom. Isprva je to bio pljosnati hljeb koji se pekao ispod užarenog kamena, a drevni “pizza-majstori” premazivali su ga uljem pomiješanim sa začinima.

    Izgled kakav nam je danas poznat, poprimila je vjerojatno tek negdje krajem 16. ili početkom 17. stoljeća, kada je iz Amerike u Evropu stigao paradajz, bez kojeg danas pizzu gotovo ne možemo zamisliti.

    U 18. stoljeću, ova “pogača premazana umakom od paradajza” stiže do Napulja, u Italiji. Pizza se, već tada pod tim imenom, počela peći i prodavati po trgovima.

    Davne 1830. godine u Napulju je postojala prva pizzerija koja je poslovala u zatvorenim prostorijama. Prije toga, pizzerije su postojale samo kao prodajni pultovi na otvorenom. I danas, kada se pizza raširila po cijelom svijetu, Napulj je ostao grad u kojem je pizza više od običnog jela.

    Naziv pizza potječe od riječi “picea” i “piza” kojima su se na području Sicilije i Calabrije na lokalnom dijalektu latinskog jezika nazivale pogače.

    Svakog 9. februara, povodom Svjetskog dana pizze, u različitim dijelovima svijeta održavaju se takmičenja i događaji.

    Izvor: Anadolija

  • Osvježenje od šumskog voća: Recept za jednostavnu tortu Karpati

    Jednostavna i ukusna torta Karpati oduševit će sve.

    Ukusna, jednostavna i osvježavajuća Karpati torta svidjet će se svim ljubiteljima laganih kremastih kolača. Recept je podijelila food blogerica @tonkarecirucak.

    Sastojci:

    Za kore:

    • 200 ml vode
    • 80 g maslaca
    • pola male kašike soli
    • 140 g glatkog brašna
    • 4 jaja

    Za kremu:

    • 600 ml mlijeka
    • 150 g šećera
    • 2 vrećice vanilin šećera
    • 60 g gustina
    • 2 jaja
    • 100 g maslaca

    Za voćne slojeve:

    • 500 g šumskog voća
    • 5 kašika šećera
    • 1 vrećica praška za puding od maline
    • 100 ml vode
    • Šećer u prahu za posipanje

    Priprema:

    1. Pećnicu zagrijte na 200 stepeni. U srednjem loncu pomiješajte vodu, maslac narezan na kockice i sol. Zagrijte do vrenja. Odmah u vruće odjednom ubacite brašno i brzo promiješajte kuhačom. Ohladite par minuta, pa ubacite jedno po jedno jaje, uz obvezno miksanje nakon svakog. Dobit ćete smjesu koju treba podijeliti na dva dijela.

    2. Kalup promjera 24 cm obložite masnim papirom, pa ravnomjerno rasporedite pola smjese. Pecite 25-30 minuta, bez otvaranja pećnice.

    3. Ponovite i s drugim dijelom smjese. Kore ohladite.

    4. Za kremu: pomiješajte 500 ml mlijeka s običnim i vanilin šećerom pa zagrijte do vrenja. Gustin i jaja pomiješajte sa 100 ml mlijeka. Dio vrućeg mlijeka sa šećerom pomiješajte sa smjesom s gustinom, vratite na vatru, pa kuhajte još nekoliko minuta uz miješanje pjenjačom (dok se ne zgusne i ne bude bez grudica). Gotovu kremu ohladite.

    5. Maslac sobne temperature izmiksajte pa spojite s ohlađenom kremom i još kratko miksajte.

    6. Za voćni dio: u loncu pomiješajte voće i šećer, kuhajte 10-ak minuta, dok voće ne omekša. Puding rastopite u vodi, pa ulijte u lonac s voćem. Kuhajte uz miješanje nekoliko minuta. Po potrebi malo usitnite ili zgnječite. Ohladite. Ako se ohlađena smjesa teško razmazuje, možete je malo izmiksati kada počnete slagali tortu, piše Večernji list.

    7. Tortu slažite u kalupu u kojem su se pekle kore. Na donju koru rasporedite pola voćne kreme, pa cijelu žutu kremu, ostatak voćne kreme i na kraju drugu koru. Ohladite preko noći u frižideru, pa tek onda uklonite obruč. Prije posluživanja pospite šećerom u prahu.

    Radiosarajevo.ba