Category: Magazin

Prvo izdanje romana o Harryju Potteru “Philosopher’s Stone (Kamen mudraca)” prodato je na aukciji za 37.735 dolara, a prodao ga je sam Harry Potter.

Knjigu mu je poklonio njegov zaprepašćeni otac 1997. godine, kada je shvatio da se radi o čarobnjaku s imenom njegovog sina.

Gospodin Potter iz Waterloovillea u Hampshireu imao je samo osam godina kada je izašao prvi u nizu blockbuster romana “JK Rowling”.

Ovaj 33-godišnjak rekao je da je njegova porodica odlučila prodati knjigu u čast njegovom pokojnom ocu Davidu, koji je umro od raka 2017. godine.

Njegova sestra Katie Sign rekla je: “Sjećam se da je tata ušao u kuću nakon posla mašući knjigom, izjavljujući: ‘Nikad nećeš vjerovati šta imam!’”.

Dodala je da su na prvi momenat bili zbunjeni te se pitali da li je neko napisao knjigu za Harryja.

“Radoznalost nas je natjerala da otvorimo tu prvu knjigu, ali čarolija priče nas je godinama i godinama držala,” dodala je.

Tvrdi uvez knjige, jedan od samo 500 primjeraka u prvom tiražu, uključuje brojne greške, među kojima i riječ “štapić”, koja se dva puta pojavljuje na stranici 53 i “filozof” pogrešno napisane na zadnjoj korici.

Prodata je Britancu na Hansons aukciji u Etwallu u Derbyshireu. Aukcionar Charles Hanson kazao je da je prodaja bila vrlo emotivna i čarobna.

Gospodin Potter je rekao da je, nakon što je knjiga objavljena, proveo dosta vremena kako bi uvjerio ljude da se zaista zove Harry Potter.

“Ljudi mi jednostavno ne vjeruju. Kada sam bio mladi fudbaler, sudac mi je prijetio crvenim kartonom jer sam rekao da se zovem Harry Potter”, dodao je.

Nastavlja da mu sadašnja supruga Philippa nije vjerovala da se tako zove kad su se upoznali na odmoru u Grčkoj.

U sarajevskom naselju Kovačići, na adresi Šaćira Sikirića 8, danas je u društvu prijatelja i partnera Pomozi.ba, otvorena Pomozi.ba „Kuća dobra“.

“Želja nam je da, simbolično nazvana, Pomozi.ba „Kuća dobra“ bude mjesto okupljanja prijatelja, partnera, društveno odgovornih kompanija i pojedinaca, svih koji pomažu ljudima i zajednicama. Mjesto, u kojem ćemo u sinergiji jedni s drugima pronalaziti dobra rješenja, učiti jedni od drugih, inicirati održiva rješenja i pokretati akcije kojima je krajnji cilj unaprijediti kvalitet života ljudi u Bosni i Hercegovini. Mjesto iz kojeg ćemo strateški usmjeravati ogromnu želju ljudi da, ne samo novcem, nego i svojim znanjem, talentom, trudom i volonterskim angažmanom daju svoj doprinos” istakao je Elvir Karalić, predsjednik Udruženja Pomozi.ba.

Na dan otvaranja, predsjednik Udruženja Pomozi.ba potpisao je Sporazume o saradnji sa predstavnicima tri udruženja koja pružaju korisne servise za naše sugrađane i sugrađanke u nevolji i to Magdalenom Schildknecht, izvršnom direktoricom Udruge za promoviranje društvene solidarnosti „Srce za bližnje“, Zlatanom Jovanovićem, predsjednikom Udruženja za istraživanje, edukaciju i psihosocijalnu podršku “Tavan” i Lejlom Brulić, direktoricom Ustanove socijalne zaštite “Hilfswerk kuća podrške”.

“S brojnim udruženjima i organizacijama već sarađujemo i nastavićemo ohrabrivati povezivanje humanitaraca iz cijele BiH i šire kako bismo unapređivali postojeće akcije ili kreirali nove načine kako zajedno možemo biti od koristi nekome ili nečemu”, kazala je Gena-Sanja Handžar, projekt menadžerica Pomozi.ba “Kuće dobra”. Handžar je predstavila i novi Pomozi.ba projekt „Dobrota na kvadrat“.

“Dobrota na kvadrat je ekološka šivaonica u kojoj od odbačenog tekstila šijemo nove korisne predmete, a u cijeli proces nastojimo uključiti volontere, ali i osobe u stanju potrebe koje, nakon obuke, svojim radom mogu upotpuniti kućni budžet”.

Također je dodala da je u „Kući dobra“ smješten i Pomozi.ba sektor za pomoć u liječenju, kao i savjetovalište za psihološku podršku korisnicima.

„U poslijepodnevnim i u večernjim satima, pa i vikendom “Kuća dobra” će biti živa i živahna i otvorena i za druga udruženja koja možda nemaju dovoljno prostora, a trebaju održati sastanak, radionicu, edukaciju za svoje članove ili korisnike”, zaključila je Handžar.

Opremanje i prve aktivnosti u “Kući dobra” svesrdno su podržali prijatelji Pomozi.ba – Swiss Barakah Charity.

radiosarajevo.ba

Aplikacije za dopisivanje u posljednje vrijeme se utrkavaju u tome koja će prije i više noviteta da ponudi korisnicima.

Messenger je u novoj objavio podelio novosti o opcijama koje su sada aktivne, piše b92.

Grupne razgovore možete da pokrenete među Messenger i Instagram kontaktima, a takođe stižu i ankete kako bi se lakše odlučilo o zajedničkim temama.

Kako poručuju u objavi, i dalje ćete imati kontrolu nad time ko može da vas kontaktira, kao i ko de na listu razgovora, ko mora da pošalje zahtjev, ko uopšte ne može da vas kontaktira.

S obzirom na to da su grupni razgovori u pandemiji postali nezaobilazni, oni dobijaju još jednu funkciju – indikatore tipkanja za svaku osobu u grupi.

Stižu i nove teme za Messenger, od kojih se izdvaja ona za ljubitelje astrologije.

Nešto ranije, Messenger je uveo i Quick reply opciju, kao i mogućnost skeniranja QR kodova i linkova.

Quick reply će korisnicima olakšati brzi odgovor na multimedijalni sadržaj koji dobiju od drugog korisnika Messengera.

Kada dobijete fotografiju ili video, na dnu će se pojaviti Quick reply, putem koga ćete moći da odmah da odgovorite, bez izlaska iz fotografije ili videa i povratka u chat.

QR kodovi i linkovi za plaćanje su nova mogućnost plaćanja iz FB Messengera će u početku biti dostupna samo korisnicima u SAD.

Žena koja je usvojena nakon što je kao beba pronađena zamotana u deku u WC-u bolnice slomila se nakon što je saznala da joj je rođeni otac umro prije nego što ga je uspjela upoznati

Leah (26), čije prezime nije navedeno u dokumentarcu, mama je ostavila u WC-u u bolnici Wythenshawe u južnom Manchesteru 29. decembra 1994. godine.

Otkriće trodnevne bebe potaknulo je potragu za majkom, no ona nikada nije identificirana.

Više od dvadeset godina kasnije, Leah, koju su Debbie i Andrew iz Manchestera usvojili u dobi od četiri mjeseca, odlučila je potražiti svoje biološke roditelje zajedno s ekipom s BBC-a koja je snimila dokumentarac Our Lives: Finding My Family.

Sniman tokom tri godine, dokumentarac je pratio njenu potragu za roditeljima dok je provodila DNK testove u nadi da će pronaći podudarnost u internetskoj bazi podataka.

Nakon početnih lažnih pozitivnih rezultata, Leah je pronašla daljeg rođaka Roberta koji ju je spojio s bakom (mamom od biološkog oca).

No, umjesto sretnog susreta, Leah je otkrila da joj je otac, Lee Penney, umro u aprilu 2014. nakon što je pretrpio moždani udar neposredno prije svog 40. rođendana.

Više od 20 godina živio je samo šest kilometara od Leah i njene porodice.

“Dobro je što sam saznala za njega. Ali je teško prihvatiti činjenicu da je mrtav. Čini se kao da je premalo učinjeno i prekasno”, rekla je Leah, plačući nakon otkrića ove tužne vijesti.

Nju je kao malu bebu otkrilo osoblje bolnice Wythenshawe neposredno prije dočeka Nove godine 1994. godine.

Doktori su vjerovali da je beba, koju su medicinske sestre nazvale ‘Holly’, bila stara otprilike tri dana u vrijeme kada je pronađena. Sticajem okolnosti, policija je vjerovala da je majka vjerojatno tinejdžerka ili mlada žena, ali detalji o njoj nikada nisu otkriveni.

Debbie i Andrew, koji su već imali jednu usvojenu kćer, a htjeli su usvojiti drugu, na vijestima su vidjeli izvještaj o ‘bebi Holly’. Četiri mjeseca kasnije, Leah je bila s njima kod kuće.

“Imala sam život ispunjen ljubavlju”,  rekla je Leah i dodala da joj ništa nije nedostajalo.

“Trebam li biti tužna zbog nekoga koga ne poznajem? Nešto me boli, ali ne znam šta boli, niti zašto”, pitala se Leah kad je posjetila očev grob.

Istakla je kako ima želju pronaći svoju mamu, otkriti zašto je ostavila.

“Već smo učinili nemoguće pronašavši mog tatu, pa sada nije tako nemoguće pronaći i mamu”, zaključuje u dokumentarcu.

radiosarajevo.ba

Dvadesetočetverogodišnja Rumeysa Gelgi iz Turske zvanično je najviša žena na svijetu.

Rumeysa je vlasnica Guinnessovog rekorda zbog svoje visine uzrokovane sindromom Weaver, koji dovodi do ubrzanog rasta i drugih anomalija. Mlada Turkinja je visoka 215,16 centimetara.

Osim toga, Gelgi je bila i najviša tinejdžerka 2014. godine kada je imala 18 godina.

Zbog njene visine, obično se kreće pomoću kolica, ali kratko može hodati i uz pomoć hodalice.

“Svaki nedostatak se može pretvoriti u prednost, stoga prihvatite sebe kakvi jeste, budite svjesni svog potencijala i dajte sve od sebe”, poručila je Rumeysa.

Najviši čovjek na svijetu je Sultan Kosen i također živi u Turskoj. On je visok 251 centimetar.

klix.ba

Kratak vijek trajanja pojedinih sorta voća i povrća zahtjeva njihovu obradu, ukoliko želimo uživati u njihovim plodovima i tokom zime. Stoga dani jeseni su vrijeme kada domaćice vrijedno rade, spremajući ukusnu zimnicu.

Povrće je sastavni dio kiselih salata koje su odlični prilozi uz zimske obroke. Međutim, pored kiselih salata mnogi za zimnicu spremaju i ajvar i pinđur.

Iako se pinđur i ajvar spremaju od sličnih namirnica, za pripremu pinđura potrebno je manje vremena. Također, povrće u pinđuru sitni se na komade, dok se za ajvar u potpunosti melje.

Potrebni sastojci:

tri kg paprika

1,5 kg paradajza

70 ml jabučnog ocata

150 ml ulja

50 g šećera

jedna kašika soli

Način pripreme:

Papriku možete ispeći na roštilju ili u pećnici, nakon toga u veću posudu stavite foliju, pa preko paprike i zatvorite foliju da ne ulazi zrak. Ostavite povrće da se ohladi i omekša tokom noći, jer će se lakše guliti. Ujutru ogulite paprike i odstranite im košpice.

Zatim ogulite paradajz nasjeckajte i stavite u duboki lonac te dodajte usitnjeni bijeli luk. Kad paradajz u potpunosti omekša dodajte nasjeckanu papriku, peršun, sol i šećer te ocat. Kuhajte oko sat vremena kako bi postalo gusto. Smjesu je potrebno stalno miješati kako pri dnu ne bi zagorjela.

Pinđur je gotov kaka se smjesa koju miješate ne vrati odmah u prvobitno stanje. Gustina pinđura bit će manje gusta od ajvara. Gotov pinđur prebacite u prethodno sterilizirane tegle. Tegle okrenite naopako i ostavite da se ohlade i vakumiraju.

klix.ba

Međunarodni dan djevojčica obilježava se na današnji dan od 2011. godine kada su Ujedinjeni narodi proglasili 11. oktobar kao Svjetski dan ženskog djeteta.

Cilj je ohrabriti djevojčice u stvaranju boljeg života i pružiti im priliku da postignu svoj potpuni potencijal.

“Ovim postom želimo skrenuti pažnju na jedan od gorući problema diskriminacije i stigmatizacije djevojčica kao i na ugrožavanje prava djevojčica na pristup obrazovanju ili bilo kojeg drugog oblika stručnog osposobljavanja, zdravstvene zaštite, seksualnog i reproduktivnog zdravlja, zakonskih prava, kao i zaštite od nasilja i ugovorenih brakova.

Više od 62 miliona djevojčica nema pristup obrazovanju.

Djevojčice od pete do 14. godine potroše 160 miliona sati više na kućne obaveze nego dječaci istog uzrasta. Globalno, svaka četvrta djevojka stupi u brak prije svoje 18. godine.

Djevojčice su često žrtve seksualnog nasilja koje prolazi nekažnjeno”, navodi se u saopćenju organizacije Oštra nula.

Iz Fondacije Udružene žene također su skrenule pažnju na problem diskriminacije djevojčica i nasilja koje se nad njima provodi u cijelom svijetu, ali i osnaživanje svjetske zajednice  na poštovanje njihovih ljudskih prava.

“Danas u svijetu živi više od 850 miliona djevojčica. Ako želimo promijeniti svijet nabolje, moramo u njih ulagati. Skoro 70 posto žena i djevojaka žive u siromaštvu, a kako bismo eliminisali siromaštvo moramo djevojčicama i ženama osigurati pravo na jednake mogućnosti.

Procjenjuje se da čak 17 miliona djevojčica u svijetu nikada neće stupiti u školsku učionicu.

Brojna istraživanja su pokazala da obrazovanje ima vrlo značajnu ulogu kako za društvo, tako i za djevojčice.

Školovanje, a naročito srednje obrazovanje, ima trajni pozitivan efekt i utiče na smanjenje siromaštva, promovisanje jednakosti i promjenu ograničavajućih društvenih normi”, navodi se u saopćenju.

radiosarajevo.ba

Južnokorejska serija “Squid Game” već sedmicama drži lidersku poziciju po gledanosti na platformi Netflix.

Serija je na tržište lansirana 17. septembra i od tada je izazvala pravi bum među publikom.

Priča serije prati nekoliko takmičara koji se nadmeću igrajući stare korejske dječije igre na tajnom otoku, a pogrešan potez plaća se životom.

Osnovna škola John Bramston u Ilfordu poslala je pismo roditeljima. Zabrinuti su jer se učenici koji su gledali seriju pretvaraju da pucaju jedni u druge na školskom igralištu, navodi The Independet.

“Dragi roditelji, primijetili smo da velik broj naših učenika gleda ‘Squid Game’ na Netflixu. Povećan je broj djece koja kopiraju ove igre na igralištu, što dovodi do sukoba. Djeca koja gledaju tu seriju izložena su prizorima nasilja i ona koja se tako ponašaju na igralištu neće se tolerirati”, ističu zabrinuti roditelji.

To nije jedina škola koja je reagovala zbog pomenute serije. Sandown School u Kentu nudi dodatne lekcije o nasilju i šteti koja nastaje radi nasilja povezanih sa ovom popularnom serijom.

radiosarajevo.ba