Još jedno ljeto i još jedan dokaz čemu vodi gotovo nikakav pomak u ispunjenju ciljeva dogovorenih Pariskim klimatskim sporazumom – paklenim vrućinama koje za sobom vuku čitav niz ekstremnih pojava i problema, pa čak i povećane opasnosti od tornada, tvrde sagovornici Al Jazeere.
Tek što je počelo ljeto, Europa se našla u ognju osvetoljubive majke prirode. Temperature od preko 40 stepeni zabilježene su širom kontinenta, čak i onim dijelovima koji su do sada bili pošteđeni nesnosnih vrućina.
Na jugu Španije je nedavno postavljen novi junski rekord, sa 46 stepeni u regiji Huelve, a u toj zemlji je u samo nekoliko dana zabilježeno više od sto smrtnih slučajeva povezanih sa nesnosnim vrućinama. No, toplotni val je zahvatio ne samo ostale južnoevropske zemlje Italiju, Grčku i Portugal, već i one sjevernije, pa su tako u nizu država – Francuskoj, Švicarskoj, Velikoj Britaniji – izdata upozorenja na vrućine, uz ograničavanje aktivnosti na otvorenom.
Rekordi u Bosni i Hercegovini
Svake godine, širom evropske regije WHO bilježi više od 175.000 preminulih od posljedica vrućine – od Islanda, pa do Rusije. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine, koja je pokrila 854 europska grada, taj broj će oštro porasti ako se u predstojećim godinama ne da veći prioritet klimatskim promjenama.
“Ekstremne vrućine, potaknute klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem, postaju sve češće i intenzivnije”, rekla je Clare Nullis, glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Napominjući da snažan sistem visokog pritiska trenutno gura vrući zrak iz Sjeverne Afrike u Europu, rekla je da već vidimo epizode ekstremne vrućine, koje bismo inače vidjeli kasnije tokom ljeta.
Pošteđen nije niti Balkan, koji u poređenju sa zapadnoevropskim zemljama pridaje mnogo manji značaj ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Toplotni val zahvata i nas i, kako je rekla Marisol Yglesias Gonzalez, osoba odgovorna za klimatske promjene i zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više se ne postavlja pitanje hoće li ove godine biti toplotnih valova, već koliko će ih biti i koliko će trajati.
U Bosni i Hercegovini, tek što je ljeto zvanično počelo, pao je i prvi rekord, u simboličnoj najavi onoga što bi moglo uslijediti. Kako ukazuje Bakir Krajinović, klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda, juni u BiH bio je najtopliji od početka mjerenja, piše Al Jazeera.
“Pozitivno odstupanje u odnosu na višegodišnji prosjek je iznad četiri stepena. Ono što je ekstremno je da su u junu zabilježena dva apsolutna rekorda, kada je u Tuzli izmjereno 38, a u Sarajevu 38,8 stepeni”, kaže Krajinović.
Juni bez ijedne kapi kiše
No, ekstrem koji podjednako zabrinjava je nedostatak padavina.
“Na našim meteorološkim stanicama u junu je zabilježen samo jedan kišni dan i to sa neznatnim padavinama. Na sjeveru i jugu zemlje za čitav mjesec nije pala niti jedna kap kiše. Dakle, nikad sušnije i nikad toplije“, dodao je Krajinović, uz napomenu da neće biti bolje niti u naredna dva ljetna mjeseca.
“Kako je završio juni, tako je počeo juli. Prognoze ukazuju na to da će i juli i august biti još topliji, sa odstupanjima od četiri ili pet stepeni u odnosu na višegodišnje prosjeke. Također, bit će manje padavina, sa svega 50-ak procenata u odnosu na referentne vrijednosti. A sve je to samo nastavak trenda koji je počeo 2000. godine“, kaže Krajinović.
Više o tome čitajte na Al Jazeera Balkans.
