Category: Magazin

U bosanskohercegovačka kina u februaru 2022. godine stiže film “Švedsko srce moje majke”, snimljen u režiji Adisa Bakrača.

Una film, bosanskohercegovačka distributerska kuća, je potpisala ugovor sa HEFT produkcijom, i time preuzela kino distribuciju filma “Švedsko srce moje majke”, snimljenog po scenariju Zilhada Ključanina, a u režiji Adisa Bakrača.

Sam film, koji je već naišao na oduševljenje publike, pretpremijerno je prikazan u okviru 46. izdanja Festivala Mojkovačka filmska jesen, na kojem je osvojio dvije nagrade.

Film o majčinskoj ljubavi i prijateljstvu koje prevazilazi jezičke i kulturološke barijere, bosanskohercegovačka publika će imati priliku gledati početkom mjeseca februara u kino dvoranama, za kada su planirane i ekskluzivne premijere i razgovori sa ekipom filma.

Autor scenarija za film “Švedsko srce moje majke” je bosanskohercegovački pisac Zilhad Ključanin, koji je i autor istoimenog romana i drame, a distribucija filma će značajnim dijelom biti i omaž preminulom Ključaninu koji sigurno spada u red najvećih savremenih bosanskohercegovačkih pisaca.

Režiju za film potpisuje renomirani bosanskohercegovački reditelj Adis Bakrač, a producent filma je Almir Šahinović. U filmu glavne uloge ostvaruju Faketa Salihbegović-Avdagić, Nermin Omić, Irina Dobnik, Armin Omerović i drugi.

klix.ba

Na grobničko polje pored Rijeke u petak je sletjela toliko rijetka ptica, da je odmah pobudila interes medija i naučne javnosti. Na polje je sletila ptica selica Sjeverni ćelavi ibis koja boravi u polupustinjskim ili stjenovitim predjelima, često blizu vodotoka. U

grožena je vrsta, a može se naći u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku. Ime joj je Nova.

Ptica je duga 70-80 cm. Kad se izlegne, ćelavi ibis ima perje na glavi. No kad poraste, to mu perje otpadne i glava mu ostane gola, po čemu je i dobio ime ćelavi ibis. Ostatak tijela prekriven mu je crnim perjem koje na suncu ima bakreno-zelen i ljubičast sjaj. Ćelavi ibis ima crveni kljun i crvenu kožu na cijelom tijelu, izuzev samog vrha glave. Na stražnjoj strani vrata ima dugačko perje, piše na stranicama Ptice.info.

Hrani se insektima, gušterima, nekad i manjim sisavcima.

Na Facebook stranici organizacije Waldrappteam, koja se bavi zaštitom ove ptice spominju da je Nova odletjela na jadransku obalu i preko mora u Hrvatsku, odakle se očekuje da će dalje letjeti na jug.

Spominju također da je ptica skrenula sa svoje uobičajene rute, te bi trebala shvatiti da griješi. Nažalost, podsjećaju i da su 2019. godine već imali sličnu situaciju, gdje je jato zaštićenih ptica koje je stiglo nad nebo Hrvatske, ilegalno ubijeno. Zato mole sve one koji vide ovu pticu da podijele ovu vijest kako bi se mnogi ljudi mogli informirati, piše Morski.hr.

Ova je vrsta još u 18. stoljeću izumrla u Hrvatskoj i posljednje su ptice gnijezdile na području Pule. Ista ju je sudbina zadesila u čitavoj Europi, a gubitak staništa i lov smatraju se glavnim razlozima za njen nestanak, piše Udruga Biom. Ibisa nalazimo u mnogim povijesnim izvorima, pa se između ostalog, na egipatskim hijeroglifima prikazuje kao “akh” – simbol ljudske duše. Već je 1504. godine proglašen jednom od prvih zaštićenih vrsta ptica u Austriji, što ga nažalost nije spasilo od izumiranja.

Početkom 21. stoljeća svjetska populacija ćelavog ibisa svela se na svega 200-250 jedinki, koje su opstale na području sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Kolonije ćelavih ibisa su nekad živjele po srednjoj i južnoj Europi, Siriji i Alžiru, a preživjele su samo one u Turskoj i Maroku. Jedna obitelj je izgubljena u Siriji zbog rata 2015. godine.

---

Radiosarajevo.ba

• 

  Karahmet u društvu svjetskog dizajnera

  FOTO: INSTAGRAM

  ---

• 

  Karahmet: Mnogo sam sretna zbog dueta s prijateljem i kolegom Mirzom Selimovićem

  FOTO: PROMO

  ---

izvor: avaz.ba

 

U Bosanskom kulturnom centru Tuzla počinje 13. Festival “Sevdalinko u srcu te nosim”, koji ima misiju očuvanja i prepoznavanja kulturno-historijskog značaja sevdalinke za Bosnu i Hercegovinu, kao najvrednije muzičke baštine naših prostora.

U okviru Festivala, koji će trajati do 4. novembra, danas od 11 sati bit će održano 3. međunarodno takmičenje harmonikaša “Sevdalinko harmonikom opjevana”, a za ovo takmičenje su uvedena i nova pravila.

Pobjednik kategorije 2. Međunarodnog takmičenja harmonikaša “Sevdalinko harmonikom opjevana”, bez obzira na starosno ograničenje, stiče pravo da se takmiči u narednoj kategoriji tog takmičenja.

Titula pobjednika takmičenja “Sevdalinko harmonikom opjevana” – sveukupni pobjednik, može pripasti svim takmičarima iz svih kategorija, a apsolutni pobjednik takmičenja dobija na poklon profesionalnu harmoniku.

U srijedu, 3. novembra bit će upriličena takmičarska noć pjevača. Riječ je o autorskim kompozicijama u duhu sevdaha koje će biti propraćene nagradama za muziku, tekst i aranžman.

Ono što je svojstveno kao ideja i produkt Festivala “Sevdalinko u srcu te nosim” jeste glavna nagrada Plaketa Safet Isović koja je zaštićena na Institutu za intelektualno vlasništvo i produkt je ovog festivala od prije nekoliko godina.

U četvrtak, 4. novembra bit će održana revijalna noć u kojoj će nastupiti muzički umjetnici iz Bosne i Hercegovine.

 

izvor: bhrt.ba

Sastojci: 1 kg mekog brašna, 0,5 l mlake vode, 60 dag tvrdog pekmeza od šljiva, 25 dag mljevenih oraha, 25 dag maka, 20 dag šećera, posoljena voda za kuhanje.

Priprema: 

1. Od mekog brašna i vode zamijesiti tvrdo tijesto i ostaviti da se odmara. Za to vrijeme zakuhati posoljenu vodu u posudi u kojoj će se tačke kuhati.
2. Podijeliti tijesto na dva dijela, svaki još dobro izgnječiti i pustiti da se još malo odmara (odstoji). Razviti vrlo tanko komad tijesta i jednu polovicu razvijenog tijesta ravnomjerno, u redovima posuti hrpicama pekmeza.
3. Tijesto s pekmezom prekriti drugom polovicom tijesta i prstima utisnuti tijesto oko svake hrpice pekmeza. Oblikovati tačke točkovima za rezanje tijesta. Kuhati u vodi dok ne omekšaju.
4. U jednoj posudi pomiješati mljevene orahe sa šećerom, a u drugoj mak sa šećerom. Vruće tačke uvaljati u orahe i u mak.

 

Na današnji dan, 1. novembra 1895. godine otvorena je Gradska tržnica u Sarajevu. Sagrađena je u ulici Ferhadija, u centralnoj gradskoj zoni. Izgradnju je potakla činjenica o postojanju željezničkog, gradskog kolodvora na trgu koji se nalazi preko puta Tržnice, oko kojega su se razvile brojne trgovine mesa i zeleni, što je doprinijelo ideji da se sagradi jedan zatvoreni objekat tržnice u koji su se trebali preseliti „svi mesari i trgovci zeleni iz Franje Josipa, Ferhadije, Ćemaluše, Kujundžiluka i Predimaret ulica, jer se prodaja mesa i zeleni u tijem ulicama od 1. novembra dalje neće više dozvoliti…“ Idejni projekat Markthalle für Sarajevo datira od 22. maja 1894. godine, izrađen je u Građevinskoj direkciji Zemaljske vlade, a nacrti izvedbenih detalja su rađeni u periodu mart-august 1895. godine. Idejni projekti nisu potpisani, neki autori (Alija Bejtić, Todor Kruševac) smatraju da izgled koji je Tržnica poprimila upućuje na rad Josipa Vancaša kao projektanta, a na nacrtima izvedbenih detalja potpisan je August Butscha. Gradska tržnica svečano je otvorena 1. novembra 1895. godine uz prisustvo poglavara Apela, barona Kučere, rukovodstva Zemaljske vlade, kao i cijelog općinskog zastupstva. Sa urbanističkog stanovišta Tržnica je prepoznatljiv reper grada, a njena funkcija, kao jednog od snabdjevačkih centara grada, ostala je nepromijenjena od 1895. godine sve do danas. Naziv Markt-halle (tržnica, tržna hala) je vremenom, u svakodnevnoj govornoj upotrebi prešao u naziv Markale i zadržao se do danas. Danas se tako zove dio otvorene pijace, iza objekta Tržnice. U građevinskom smislu, objekat je zanimljiv i po tome što je prvi put u Sarajevu, za izgradnju krovišta objekta, primijenjena čelična konstrukcija. (Za tekst korišteni podaci iz Odluke Komisije o očuvanju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine o proglašenju Gradske tržnice nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine iz 2008. godine).

izvor: Historijski arhiv Sarajevo

Loš san nije samo nevjerovatno frustrirajući, već ima utjecaj i na svakodnevni život i može utjecati na zdravlje. Zbog toga se možda nećete moći koncentrirati, a vaše raspoloženje obično nije najbolje. Posežete li za tabletama za spavanje da biste se dobro naspavali? 

Šteta, jer ćete uz čaj od banane i cimeta zadrijemati prije nego što to i mislite. Dobre vijesti su da ga možete lako napraviti i sami.

Banane sadrže aminokiselinu triptofan. To uzrokuje proizvodnju hemijskog serotonina u mozgu. Prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi, serotonin ima smirujući efekt i poboljšava san. Dakle, jedenje banane prije spavanja poboljšat će vaš san. Ali jeste li znali da bananu možete popiti i u šolji čaja?

Širom svijeta čaj s bananom i cimetom koristi se kao „noćna kapa“. Banana i cimet imaju mnoge zdravstvene prednosti, pa stoga napravite piće za poboljšanje kvaliteta sna. Cimet potiče zdravu probavu i cirkulaciju. Osim toga, banana osigurava da vaše tijelo proizvodi manje kortizola, poznatog i kao hormon stresa, a visok sadržaj triptofana osigurava povećanje proizvodnje serotonina u vašem tijelu tako da noću zaspite.

 

izvor: vaz.ba

 

Telefon ovih dana puni 160 godina. Jedan mali pregled zanimljivih činjenica o ovom aparatu.

Vjerovatno je većini nas poznato od ranije: Kad bi nekog vakta uzeli slušalicu da telefoniramo, majka bi rekla: “Budi kratak(a), nemoj duljiti”, jer je račun za telefon stizao redovno, krajem mjeseca.

Danas je mobilni telefon naš stalni pratilac, a flatrate je postao standard.

Ovde nekoliko činjenica o nečemu što je danas razumljivo samo od sebe, a što je nekada bilo tako revolucionarno.

Fizičar Philip Reis je predstavio prvi uređaj za prenošenje zvuka putem električnih vodova i nazvao ga telefonom. To je obavljeno na predavanju u Fizikalnom društvu u Frankfurtu, 26. oktobra 1861. godine.

Nažalost, Johann Philipp Reis nije doživio procvat tehnologije, koju je sam izmislio: umro je od tuberkuloze sa samo 40 godina, samo dvije godine prije nego što je i Alexander Graham Bell u Americi 1881. predstavio svoj patent “govornog telegrafa”. Nakon toga se ovaj izum širio upravo vrtoglavom brzinom, širom čitave planete.

U to vrijeme, veza sa drugim korisnikom se uspostavljala putem telefonske centrale, gdje su operaterke, najčešće žene, jer se smatralo da su smirenije od muškaraca, priključni kabal u centrali prebacivale sa broja na broj.

Međutim, tome je došao kraj 1889. godine, kada je Almon Brown Strowger izmislio brojčanik na telefonu, i od tada je broj korisnika telefona mogao postati neograničen.

Naravno, u to vrijeme telefon je doživljavan kao čisti luksuz, a do prije dvadesetak godina postojanje mobilnog telefona, slanje i primanje SMS poruka bila je misaona imenica.

Prvi transatlantski telefonski kabal, u dužini 3.600 kilometara, položen je. 1956. godine Spajao je mjesta Oban u Škotskoj i Clarenville  na Neufundlandu u Kanadi.

Krajem sedamdesetih godina, tastatura je postepeno zamijenila okretni brojčanik na telefonu.

U svim zemljama na svijet pošta je bila “nosilac civilnog telekomunikacijskog suvereniteta”. To je trajalo do kraja 1997. godine? Od tada su se počele razvijati samostalne telefonske mreže.

Prvi mobilni telefon je predstavljen 1973. godine, a trebalo je još dobrih deset godina da se prvi mobilni telefon iz serijske proizvodnje probije na tržište. Cijena je bila astronomska, cijelih 4.000 dolara.

Mobitel Motorola džepnog izdanja pojavljuje se 1989. godine, i od tada je sve krenulo vrtoglavo. Prvi preklopni mobitel predstavljen je 1996. godine, sa vibriranjem, kalendarom, satom i sličnim pomagalima. Nakon toga, dolazi vrijeme Nokia mobitela, sa svim i svačim, od kamere do slušanja muzike.

Teško je zamisliti da to nije bilo tako davno, ali tek 2007. godine predstavljen je prvi smartfon, pametni telefon, naš današnji svakodnevni pratilac, koje posjeduju svi, od 7 do 77 godina.

Sve ostalo je novija istorija.

Od zanimljivijih stvari u  vezi telefona vrijedi zabilježiti da je poznati svjetski umjetnik Salvador Dali 1936. godine napravio jednu umjetničku instalaciju, u kojoj je telefonsku slušalicu zamijenio jastogom.

Telefon imao i glavnu ulogu u filmskoj komediji “Pilow Talk”, #Šaputanja na jastuku” sa Rock Hudsonom i Doris Day, snimljen 1959. godine. U filmu strogi dizajner interijera i kompozitor, koji vodi život plejboja, dijeli telefonski priključak sa jednom djevojkom, iako se ne poznaju. Nakon mnogih iskušenja i nevolja, njih dvoje postaju par.

izvor: express  / NovaSloboda.ba