Category: Magazin

  • Kako bi mogao izgledati kraj pandemije koronavirusa

    Sagovornici CNN-a obrazložili su kako bi mogao izgledati kraj pandemije koronavirusa, a koja traje već skoro dvije godine.

    Malo je izgledno da će u bilo kojoj državi koronavirus nestati. Ali, vrlo je izgledno da će pandemija završiti – kada neće biti izvan kontrole i kada zdravstveni sistem neće biti opterećen velikim brojem zaraženih. Veliki je broj stručnjaka koji očekuju da će koronavirus postati poput sezonske gripe. Nepoznato je kako će pandemija završiti.

    “Ne postoje jasni indikatori na osnovu kojih se može reći da li je riječ o epidemiji ili pandemiji. Sve je u oku posmatrača i to je dio ovog pitanja. Ništa nije zasnovano na pravilima. Sve je zasnovano na tome šta ste uradili da imate kontrolu. Ono što je sada drugačije jeste što su vakcine mnogo učinkovitije nego što je to inače slučaj”, napomenuo je profesor epidemiologije na Univerzitetu Michigan Arnold Monto.

    Učinkovitost vakcina je za njega dobra vijest. Loša vijest jeste što se virus mijenja. Prema Montovim riječima, niko ne može predvidjeti kako će izgledati budućnost s koronavirusom. Podsjetio je da su novi sojevi, poput delta soja, promijenili pandemijsku putanju.

    “Nastankom novih sojeva, što nazivam paradom sojeva, mijenjali su se obrasci prijenosa virusa. Vidimo da je sada mnogo zarazniji i da se više ujednačeno širi u cijelom svijetu. Zbog toga je teško proglasiti kraj pandemije. Cijeli obrazac prijenosa se promijenio, i zbog toga postoje dijelovi svijeta u kojima se nisu desili pandemijski valovi koji su se desili drugdje”, obrazložio je doktor Monto.

    Kada će početi endemija

    Ovaj i drugi stručnjaci pretpostavljaju da će se širenje koronavirusa moći pratiti na način sličan kako se prati sezonska gripa.

    “Ne znam da li će koronavirus imati sezonski obrazac, ali većina respiratornih virusa su sezonski virusi. Postoje presedani za neke sezonske viruse. Još ne znamo da li će koronavirus biti sezonski, ali postoji naznaka da bi mogao biti takav”, rekao je.

    Poručio je da je potrebno sačekati kako bi se to potvrdilo, odnosno negiralo da će poslije pandemije uslijediti endemija. Endemija podrazumijeva da virus i dalje postoji, ali da njime nije zaraženo onoliko ljudi koliko je zaraženo tokom pandemije.

    U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) su još kada je pandemija počela predviđali da će koronavirus biti endemski virus i da nikada neće nestati.

    “Imate pandemiju, slijedi faza usporavanja, sljedeća je kontrolna faza i u konačnici je eliminacija virusa, a možda i njegovo iskorjenjivanje”, rekao je 4. novembra direktor američkog Instituta za alergije i zarazne bolesti Anthony Fauci obraćajući se Komitetu američkog Senata za zdravstvo, obrazovanje, rad i penziono osiguranje.

    Kako je kazao, očekuje se da će iduća faza biti kada virus ne bude eliminisan, ali kada neće imati veliki utjecaj na javno zdravstvo i živote ljudi.

    “Tako da ako vakcinišemo što više ljudi, onda bismo u nekom razumnom vremenu mogli postići da koronavirus više ne bude dominantan”, dodaje Fauci.

    Nadležni u Sjedinjenim Američkim Državama podsjetili su da pandemija još nije završila, ali da već razmatraju mjere kojima će okončati pandemiju i pratiti koronavirus kada nastane endemija.

    “Potrebno je uraditi mnogo toga”

    Pedijatar i epidemiolog na Koledžu Boston Philip Landrigan je napomenuo da je početak endemije uslovljen kolektivnim imunitetom, a to znači da se vakciniše što više osoba. Pandemija će trajati sve dok bude mnogo onih koji se ne žele vakcinisati i koji odbijaju nositi zaštitne maske.

    Doktor Landrigan smatra da je potrebno da se vakciniše 95 posto stanovništva kako bi postojao iznimno mali broj zaraženih. Iz Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti SAD-a (CDC) poručili su da je potrebno još mnogo toga uraditi kako bi se koronavirus stavio pod kontrolu.

    “Potrebno je još mnogo toga uraditi kako bi se zaustavilo širenje virusa i kako bi se završila pandemija. Još je mnogo zaraženih, hospitaliziranih i preminulih. Dnevni prosječni broj zaraženih je 70.000, dok dnevni prosječni broj preminulih iznosi više od 1.000. Zbog toga ohrabrujemo sve starije od pet godina da se vakcinišu i time zaštite od koronavirusa”, izjavila je glasnogovornica CDC-a Kristen Nordlund.

    Napomenula je da je važno i dalje primjenjivati epidemiološke mjere poput nošenja zaštitne maske, samoizolacije ako je osoba zaražena i čestog pranja ruku. Stručnjaci su saglasni da broj vakcinisanih mora biti znatno veći.

    “Izgledna budućnost”

    CDC zajedno sa zdravstvenim ustanovama i laboratorijama prati razvoj gripe – koliko ljudi zbog nje biva hospitalizirano i koliko premine zbog nje. Ideja je i da se na takav način prati i koronavirus, i to nakon što nastane endemija. Doktor Stephen Parodi smatra da je to vrlo ostvarivo.

    Očekuje da će se to početi raditi već sljedeće godine, ali u onim područjima gdje ne bude veliki broj zaraženih. No, napomenuo je, kako je rekao, da se situacija još razvija, jer je riječ o potpuno novom virusu, piše CNN.

  • Ako ste se pitali gdje završi odjeća koja se ne proda

    Ako ste se pitali gdje završi odjeća koja se ne proda

    Najsuša pustinja na svijetu, čileanska Atacama, puni se hrpama nenošene odjeće iz cijeloga svijeta. Planine tekstila svakodnevno rastu kako u Čile pristižu brodovi puni majica, gaća, pulovera i ostalih odjevnih predmeta iz svjetskih trgovina brze mode

    Većina toga proizvodi se u Kini i Bangladešu i završi u trgovinama u SAD-u, Evropi i Aziji. Kada se odjeća ne kupi, dovozi se u čileansku luku Iquique kako bi se preprodala u zemljama Latinske Amerike.

    Agencija France-Presse (AFP) otkrila je da oko 59.000 tona odjeće svake godine završi u luci u Čileu. Od toga se najmanje 39.000 tona premjesti na deponije u pustinji.

    Alex Carreno, bivši zaposlenik u uvoznom odjelu luke Iquique, rekao je za AFP da odjeća ‘stiže iz cijelog svijeta’. Carreno je objasnio da se većina nje odlaže na pustinjskom deponiju jer se pošiljke ne mogu preprodati u Latinskoj Americi.

    Odbačena odjeća sada pokriva dobar dio pustinje Atacama kod gradića Alto Hospicia.

    ‘Problem je to što odjeća nije biorazgradiva i sadrži gemijske tvari, pa se ne prihvata na općinskim odlagalištima’, rekao je za AFP Franklin Zepeda, osnivač EcoFibre, tvrtke koja od tekstilnog otpada izrađuje toplinske i akustične izolatore za zgrade.

    Brza moda, iako je pristupačna, pokazuje se kao iznimno štetna za okoliš.

    Prema izvještaju Ujedinjenih naroda, modna industrija uzrokuje od osam do 10 posto svjetskih emisija ugljika. U 2018. također je utvrđeno da modna industrija troši više energije od zrakoplovne i brodarske industrije zajedno.

    Svake sekunde otprilike jedan kamion tekstila završi na otpadu ili je spaljen. Procjenjuje se da se svake godine gubi 500 milijardi dolara na jedva nošenoj odjeći, onoj koja se vrlo rijetko reciklira. Ako se ništa ne promijeni, do 2050. godine modna industrija trošit će četvrtinu maksimalne dopuštene količine ugljika na svjetskom nivou.

    Bojanje i obrada tekstila odgovorni su, prema procjenama, za 20 posto globalnog onečišćenja vode, a pranjem sintetike u mora i oceane godišnje se ispusti oko 0,5 miliona tona mikrovlakana, što je 35 posto primarne mikroplastike koja se ispušta u okoliš.

    Prema statistikama Ellen McArthur Foundationa, humanitarne organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji, proizvodnja odjeće udvostručila se tokom 15 godina, od 2004. do 2019.

    Evropski građani godišnje troše gotovo 26 kilograma i bace 11 kilograma tekstila, a 87 posto korištene odjeće spali se ili završi na smetlištu.

    Pogledajte video OVDJE.

    • izvor: hayat.ba
  • Rijad Rahmanovic – Pustite me da je prebolim (OFFICIAL COVER)

    Rijad Rahmanovic – Pustite me da je prebolim (OFFICIAL COVER)

    Dragi moji,
    svima vama koji pratite mene i moj rad na muzičkoj sceni, s ponosom predstavljam projekat na kojem sam radio protekla tri mjeseca.
    Svaki vaš pregled, komentar i podjela videa bi mi mnogo značila, jer ste vi publika, a publike se pita!
    Hvala svim saradnicima i sponzorima
    napisao je Rijad Rahmanović na svom zvaničnom FB profilu:

    izvor: FB / Rijad Rahmanović

  • Prije pola stoljeća parkirao je automobil, a tek sad je uklonjen

    Prije pola stoljeća parkirao je automobil, a tek sad je uklonjen

     

    Parkirana  Lancia je kroz godine postala prava turistička atrakcija.

    Odmah na početku recimo kako je Lancia parkirana sa svrhom te nije bila napuštena. Naprotiv, sve ove godine služila je kao skladište stvari iz obližnjeg kioska. Priča počinje 1974. godine, kada je bračni par Angelo Fregolent (94) i Bertilla Modolo (84) kupio mali kiosk s novinama u općini Conegliano, nedaleko od Trevisa. U isto vrijeme Angelo je parkirao Lanciju nedaleko od kioska. U automobilu je držao neprodane novine te ju je koristio kao skladište materijala. I tako punih 47 godina, tijekom kojih se ni jednog dana Lancia Fulvia nije pomaknula s parkirnog mjesta.

    izvor: centralna.ba

  • Uspjeh / Film “Quo Vadis, Aida” nominovan za najbolji europski film

    Evropska Filmska Akademija je na današnjoj press konferenciji u Sevilli objavila nominacije za najveća dostignuća europske kinematografije u 2020. i 2021. godini.

    Film produkcijske kuće Deblokada, “Quo Vadis, Aida?” nominovan čak u 4 od 5 najvažnijih kategorija:

    1. Najbolji evropski film 2021. godine, redateljica Jasmila Žbanić i producent Damir Ibrahimović
    2. Jasmila Žbanić za najbolju evropsku redateljicu
    3. Jasna Đuričić za najbolju evropsku glumicu
    4. Jasmila Žbanić za najbolju evropsku scenaristicu.

    Pored navedenih nominacija film “Quo Vadis, Aida? “ je nominovan i za Europsku univerzitetsku filmsku nagradu koja se dodjeljuje od strane studenata evropskih univerziteta.

    Sve ovo predstavlja još jedno veliko priznanje za film koji je već dosad obilježio svjetsku kinematografiju u 2020. i 2021. godini. Nakon premijere na Venecija Film Festivalu film je bio nominovan za nagradu Američke Filmske Akademije Oscar, Nagrade Britanske Filmske Akademije BAFTA, dobitnik je Independent Spirit Awards, te više od 30 nagrada na različitim svjetskim festivalima.

    Za nominovane filmove glasalo je više od 4.100 članova Evropske Filmske Akdemije. Završna ceremonija će se održati 11.12.2021 godine u Berlinskoj Areni, a dan prije ceremonije producenti i autori nominovanih filmova će imati prijem kod Berlinskog gradonačelnika.

    Više informacija pročitajte OVDJE.


    Radiosarajevo.ba

  • Film “Toma” obara rekorde, do sad zaradio 5 miliona KM

    Film “Toma” obara rekorde, do sad zaradio 5 miliona KM

    “Toma”, film srbijanskog glumca i reditelja Dragana Bjelogrlića, obara rekorde gledanosti kako u regiji tako i u Bosni i Hercegovini. Prema IMDb-u film je na Box Officeu širom svijeta zaradio skoro tri miliona dolara (oko pet miliona KM) što je više od bilo kojeg drugog ostvarenja iz regije u posljednjih nekoliko godina.

    Film je u Bosni i Hercegovini premijerno prikazan na ovogodišnjem izdanju Sarajevo film festivala, nakon čega su glumci i prisutna ekipa koja je radila na filmu nagrađeni višeminutnim aplauzom i gromoglasnim ovacijama.

    Nakon premijere, u prvoj sedmici prikazivanja film je u našoj državi oborio rekord 2021. godine sa 40.877 pregleda i 112.900 eura /220.815 KM bruto dobiti u prvoj sedmici.

    Film je 23. septembra 2021. godine distribuirao Oskar film iz Banja Luke u 41 kino širom zemlje.

    Poređenja radi, deveti nastavak franšize “Fast & Furious”, koji je ostvario drugi najveći prihod u prvoj sedmici prikazivanja (17. – 23. jun 2021.) u 2021. godini, imao je 10.537 pregleda i 36.294 eura / 70.984 KM dobiti.

    Film je ostvario izuzetan uspjeh i u susjednoj Hrvatskoj, a u prvom vikendu prikazivanja pogledalo ga je više od osam hiljada ljudi, čime je s trona srušio “Paradu”, film iz 2011. koji je držao rekord najgledanijeg srbijanskog filma u hrvatskim kinima.

    U Srbiji je “Toma” je imao još veći uspjeh sa 91.042 gledalaca i približno 340.560 eura u prvoj sedmici prikazivanja od 16. do 22. septembra 2021.

    Najuspješniji bh. film na na Box Officeu bio je “Ničija zemlja”, oskarovca Danisa Tanovića, koji je ostvario prihod od 4 miliona eura, a ovogodišnji kandidat za Oscara “Quo Vadis, Aida?” je na internacionalnom nivou ostvario prihod od približno pola miliona eura prema IMDb-u.

    Film Jasmile Žbanić je u domaćim kinima u prve tri sedmice prikazivanja pogledalo 3.731 ljudi i zaradio je 12.220 eura / 23.903 KM. Međutim, treba uzeti u obzir da je film prikazivan u vrijeme pandemije pod strogim propisima koji su ozbiljno ograničili posjećenost kina.

    Uzevši u obzir druga filmska ostvarenja iz BiH – film Pjera Žalice “Koncentriši se, baba” iz 2020. zabilježio je 4.298 KM bruto dobiti, a “Pun mjesec”, debitantski igrani film Nermina Hamzagića, zaradio je 1.656 KM.

  • Planetarna muzička zvijezda Sting u martu će održati koncert u Sarajevu

    Planetarna muzička zvijezda Sting u martu će održati koncert u Sarajevu

    Jedna od najvećih muzičkih zvijezda današnjice Sting održat će koncert prvi put u Sarajevu, 19. marta 2022. (subota) u 20 sati u Zetri!

    Najveći regionalni nezavisni promoter produkcija “Avalon” dovodi Stinga s “My Songs Tour”, što je, poslije koncerta irske grupe U2 1997. godine, jedini dolazak pop-rock izvođača sa svjetske A-liste u Sarajevo do danas. Ulaznice su, u ograničenom broju, u prodaji od petka 12. novembra od 9 sati preko servisa kupikartu.ba.

    Sting u Sarajevo dovodi i svoju kompletnu produkciju, sound, light i video, čime je potpuni užitak na svjetskom nivou na ovom koncertu zagarantovan.

    “Posebno smo uzbuđeni pred ovaj muzički spektakl, jer nakon više od stotinu organiziranih koncerata u proteklih 15 godina i to najvećih muzičkih imena današnjice u Skoplju, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sofiji, Bukureštu, dolazak Stinga nam je prvi koncert u Sarajevu!”, ističe Boban Milošeski iz produkcije “Avalon”.

    Koncertu će moći prisustvovati svi koji pokažu dokaz o vakcinaciji ili preležanom covidu u posljednjih šest mjeseci, a bit će osigurano i testiranje pred dvoranom. Za sarajevski koncert Stinga publika iz cijele Bosne i Hercegovine, kao i čitavog regiona, će imati priliku kupiti ulaznice po najnižoj cijeni na cijeloj evropskoj turneji:

    • parter 69 KM
    • fan-pit (samo 1.500 karata) 99 KM
    • tribine 99 KM

    Koncert će trajati dva sata i bit će sastavljen od Stingovih najvećih hitova (Every Breath You Take, Message In A Bottle, Englishman in New York, Fragile, Shape Of My Heart, Desert Rose…), ali će istovremeno biti i promocija novog albuma “The Bridge”, koji izlazi 19. novembra i već je najavljen uspješnim radijskim hit-singlom “Rushing Water”. Kao specijalni gost koncert će otvoriti 45-minutni nastup Joea Sumnera sa svojim bendom.

    “Avalon” se bavi promoterstvom od 1993. godine, a posljednjih 15 godina je postao vodeća promoterska kuća na Balkanu, iza koje su koncerti po najvišim svjetskim tehničkim i sigurnosnim standardima u cijeloj regiji s više od 150 vrhunskih izvođača od Amy Winehouse, Iron Maidena, Bob Dylana pa sve do Santane, Bryana Adamsa, Pink, Billyja Idola i Lennyja Kravitza, Ozzyja Osbourna i Slasha, kao i bendova ZZ Top, Whitesnake, Green Day, Massive Attack, The Prodigy, Faithless, One Republic, Duran Duran, Simple Minds, Simply Red…

    Ono što ovaj koncert čini posebnim je i činjenica da je najavljen samo četiri mjeseca prije njegovog održavanja, a koncerti i turneje ovakvog tipa izvođača se objavljuju i do godinu ranije.

    Stoga – budite brzi pri kupovini ulaznica! Stingov dolazak u Sarajevo predstavlja sigurno jednu od najljepših i najpozitivnijih vijesti u Bosni i Hercegovini u oblasti javnog života posljednje dvije decenije, stoga ne propustite muzički događaj 21. stoljeća u Sarajevu, ne propustite Stinga u sarajevskoj Zetri 19. marta u 20 sati.

  • Umro osnivač grupe UB40

    Umro osnivač grupe UB40

    Terens Vilson (Terence Wilson), poznat pod umjetničkim imenom Astro, bivši pjevač i osnivač britanske rege grupe UB40, koja se osamdesetih proslavila hitovima  “Red Red Wine” i “Can’t Help Falling in Love”, umro je u 65. godini.

    Sa UB40 nastupao je do 2013., kada je osnovao novi sastav.

    – Shrvani smo zbog gubitka našeg dragog Astra, koji je umro nakon kratke bolesti. Svijet više neće biti isti bez njega –  napisala je na Twitteru njegova sadašnja grupa pod nazivom “UB40 featuring Ali Campbell & Astro”.

    • UB40

      UB40

      FOTO: AGENCIJE


    Obrada pjesme “Red Red Wine” NIla Dajmonda (Neil Diamond) izbacila je UB40 u vrh popularnosti s više od 100 miliona prodanih ploča. Ime grupe, osnovane u Birmingemu 1978., odnosi se na britanski obrazac za nezaposlene (Unemployment Benefits, Form 40).

    Bubnjar Džimi Braun (Jimmy Brown) izjavio je ove godine za “The Guardian” da je britanska obavještajna služba prisluškivala i pratila članove benda.

    – MI5 je prisluškivao naše telefone i nadzirao naše kuće. Nismo pripremali revoluciju, ali da se dogodila, znali bismo na kojoj bismo strani bili – rekoa je Braun.

  • Kako bi svijet mogao izgledati za 50 godina: Mnoge zemlje će nestati?

    Kako bi svijet mogao izgledati za 50 godina: Mnoge zemlje će nestati?

    Klimatske promjene mogle bi stvoriti uvjete koji su gotovo nemogući za život za skoro 3 milijarde ljudi, piše Financial Times.

    Naime, od 9 milijardi ljudi, koliko bi prema trenutnim projekcijama trebalo živjeti na Zemlji u 2070., čak 3 milijarde mogle bi biti izložene temperaturama kakve su danas u rangu onih koje vladaju u najtoplijim dijelovima Sahare, navodi se u istraživanju kineskih, američkih i europskih znanstvenika.

    U prošloj godini samo 0.8 posto površine planeta imalo je srednju godišnju temperaturu od 29 Celzijevih stepeni ili više, a na tom teritoriju živjelo je samo 29 miliona ljudi. Do spomenute 2070. godine u toj bi se situaciji moglo naći 19 posto planeta i 3 milijarde ljudi.

    Međutim, brzo djelovanje te smanjenje emisija stakleničkih plinova moglo bi prepoloviti broj populacije izložene takvim vremenskim uvjetima.

    “Dobra vijest je da se ti utjecaji mogu uvelike smanjiti ako čovječanstvo uspije obuzdati globalno zatopljenje”, rekao je koautor studije Tim Lenton, stručnjak za klimu sa Sveučilišta Exeter.

    Izvješće naglašava kako većina ljudi živi u vrlo uskom rasponu srednje godišnje temperature od 11 do 15 Celzijevih stepeni.

    Naučnici su primijetili da su, unatoč svim inovacijama i migracijama, ljudi uglavnom živjeli u tim klimatskim uvjetima nekoliko tisuća godina.

    “Ova izrazito stalna klimatska niša vjerojatno predstavlja temeljna ograničenja za ono što je ljudima potrebno da prežive i napreduju”, rekao je profesor Marten Scheffer sa Sveučilišta Wageningen, koji je koordinirao istraživanje sa svojim kineskim kolegom Chi Xuom sa Sveučilišta Nanjing.

    Prema navodima znanstvenika, globalno zatopljenje rezultiralo je porastom temperature za 1.1 Celzijeva stepena od predindustrijskog doba.

    Očekuje se da će doseći 1.5 stepeni u roku od 20 godina, čak i u najboljem slučaju značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

    “Svaki stepen zagrijavanja iznad sadašnjih razina odgovara otprilike 1 milijardi ljudi koji su izvan normalnih klimatskih parametara”, rekao je Lenton.

    Koji su scenariji?

    Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) postavio je tri različita scenarija i tri projekcije u svom izvješću o procjeni klimatskih promjena.

    Kako bi vizualizirao koliko će Zemlja biti pogodna za život 2070. prema ovim scenarijima, Financial Times je spojio projekcije stanovništva sa svakim klimatskim modelom i primijenio ih na šest kontinenata.

    Sjeverna Amerika

    Prema najekstremnijem scenariju, južne države SAD-a postale bi mnogo toplije do 2070., osobito one koje graniče s Meksičkim zaljevom. Srednja Amerika bi snosila najveći teret povišenih temperatura, s do 20 miliona ljudi koji žive na srednjim godišnjim temperaturama od 29 Celzijevih stepeni.

    Veliki dijelovi Kanade i Aljaske ispod arktičkog kruga doživjeli bi toplije uvjete do 2070. Ova područja su sada uglavnom nenaseljena i predviđa se da će takva i ostati bez uračunavanja migracija, piše Index.hr.

    Južna Amerika

    Velika područja Amazonske prašume u Brazilu, zajedno s okolnim zemljama Peruom, Kolumbijom i Venezuelom, do 2070. bila bi praktički nemoguća za život zbog ekstremne vrućine.

    Oko 59 miliona ljudi bilo bi pogođeno ovim uvjetima – ili oko 12 posto predviđene populacije na kontinentu po najekstremnijem scenariju.

    Europa

    Predviđa se da će Europa biti jedini kontinent koji će izbjeći srednje godišnje temperature iznad 29 Celzijevih stepeni.

    Međutim, velika područja Skandinavije, istočne Rusije i zemalja koje graniče sa Sredozemljem i dalje bi mogla očekivati rast temperatura za čak 5 stepenido 2070. prema najgorem scenariju.

    Afrika

    Predviđa se da će populacija Afrike doživjeti eksploziju stanovništva u svim zajedničkim scenarijima socioekonomskog puta, udvostručujući se s 1.2 milijarde na gotovo 2.4 milijarde ljudi. Podsaharska država Nigerija će vjerojatno postati treća najmnogoljudnija zemlja na svijetu do sredine ovog stoljeća, nadmašivši SAD. Njegov najveći grad, Lagos, trebao bi biti najveći grad na svijetu po broju stanovnika 2075. sa 61.5 miliona stanovnika na temelju srednjeg scenarija (SSP 2).

    Oko 81 posto predviđene populacije Nigerije od oko 477 miliona patilo bi od ovih ekstremnih temperatura. To bi moglo natjerati ogromne brojeve da migriraju, ali je vrlo teško predvidjeti razvoj situacije.

    “Predviđanje stvarne veličine klimatskih migracija i dalje je izazov. Ljudi radije ne migriraju. Također, u dijelu svijeta postoji prostor za lokalnu prilagodbu u granicama, ali na globalnom jugu to će zahtijevati brzo poticanje ljudskog razvoja”, rekao je Scheffer.

    Azija

    Predviđa se da će azijska populacija narasti na više od 5 milijardi do 2070., a veliki broj zemalja iskusit će srednje godišnje temperature veće od 29 Celzijevih stepeni.

    Najgore bi bila pogođena Indija, s populacijom koja bi mogla doseći 1.6 milijardi, od kojih bi više od polovice doživjelo ovu ekstremnu vrućinu.

    Gotovo cijeli Ujedinjeni Arapski Emirati i Kambodža postali bi gotovo nemogući za život, uključujući i gusto naseljena područja južnog Vijetnama i istočnog Pakistana.

    Oceanija

    Ekstremna vrućina Oceanije bila bi ograničena na uglavnom nenaseljena područja Papue Nove Gvineje i sjeverne Australije, pri čemu bi većina stanovništva Australije ostala pretežno smještena uz južnu i istočnu obalu.

    Dok je Scheffer povukao paralele u potrebi rješavanja klimatskih promjena s odgovorom na pandemiju bez presedana, istaknuo je da neće biti olakšanja nakon što se velika područja planeta zagriju na razine koje se jedva mogu preživjeti.

    “Ne samo da bi to imalo razorne izravne učinke nego ostavlja ljude manje sposobnima da se nose s budućim krizama poput novih pandemija. Jedina stvar koja može spriječiti ovo je brzo smanjenje emisije ugljika”, rekao je.

    Više od 100 svjetskih čelnika želi prestati krčiti šume do 2030.
    Podsjetimo, svjetski lideri okupljeni su u Glasgowu na jednoj od možda i najvažnijih konferencija u povijesti.

    Jedno od obećanja je da će se do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendovi u krčenju šuma i degradaciji tla, što bi trebalo utjecati na štetne emisije plinova.


    Radiosarajevo.ba

  • Priča o štiklama i Mostarkama: Kako preći Stari most na visokim potpeticama

    Priča o štiklama i Mostarkama: Kako preći Stari most na visokim potpeticama

     

    Period krinolškog kaveza je proizveo cipele sa visokim petama. Glomazna i kruta podsuknja je širila haljine i suknje, te bi se žene osjećale široke i niske. Učinak visoke pete je vizuelno dodao na vitkosti i visini, te se modni trend raširio od usta do usta, od oka do oka. Već tada udobnost nije igrala ulogu, s obzirom da lijeva i desna nisu postojale, par cipela je bio identičan. Zapadno aristokratske žene su dopustile visokim petama čin statusnog simbola: “što veća peta, to viši status”.

    Ove renesansne influenserice nisu imale mogućnost reklamiranja na društvenim mrežama te njihovi trendovi kasnije, već evoluirani, kroje vizuelne identitete žena širom svijeta. Međutim na svakom geografskom dijelu su žene osmišljavale kreativne dekore tijela.

    Na Balkanu nanula zauzima poziciju modnog trenda. Žene su ukrasavale stopala ovalnim komadom drveta sa kožnim remenom, često ukrašenim, preko prstiju i dva manja komada drveta spojenim za donji dio obuće. Obično se koristilo orahovo drvo koje bi prilikom dodira sa kaldrmom proizvodilo specifičan zvuk opjevan u mnogim sevdalinkama. I danas zvuk nanule odvuče sjećanja u doba djetinjstva.

    Gorde i stamene Hercegovke

    Senzualnost štikle se ne krije u njenom izgledu, ona dolazi karakterom osobe koja je nosi. Lični identitet i samopouzdanje se reflektuje na hod.

    “Glavu gore i ispravi se kad hodaš!”, često korištena rečenica u odgoju, zatim “ne trapaj, nisu tuđe pod tobom, ti si žena, hodaj s pjesmom i pusti vjetar nek te čuva”.

    Da bi izazov bio veći, Mostarke su morale graciozno balansirati u nanulama, danas u visokim petama i štiklama preko kaldrme i Starog mosta te većini žena postavljaju visoke standarde zavidnog hoda. Na, njima, poznatom terenu, često se zna desiti posrnuće ili lom od strane žena koje ne žele preuzeti dobronamjeran savjet. Za takve mostarskim žargonom znaju prokomentarisati: “džaba joj noga do pasa, kad je izglavi prije luka!”

    Vole reći da se tehnike balansa prenose preko pupčane vrpce ili se godinama uče.

    “Lutko, za tebe su tene”

    Većini Mostaraca garderoba ne predstavlja specijalnu draž te na pitanje o štiklama bilježimo ove odgovore:

    “Išta mi gore nego kad se napadi, šćepi me za ruku i ne pušta. Izvija se ko vrba, ni zagrlit je ne možeš, bojim se stroponđat će se. Ma lutka si i bez njih, fino tene i idemo se ljubiti.” “Lijepa žena i štikla je ok, žena sa stavom pod kojom se trese pod je već egzotika. Džaba štikla ako je ko slina”.

    Koliko možemo trpjeti za izgled?

    Vizualni i estetski dojam služe besprijekornom izgledu. Visoke pete i štikle će izdužiti pojavu figure, ali da li nam štete, odgovorio je specijalista ortoped dr. Azer Huseinbegović:

    “Ženama odgovara visina pete do 2 cm. Veće visine neodgovaraju fiziologiji hoda. Nakon dužeg vremena se najčešće pojavljuje bol u stopalima i kičmi. Također se javljaju degenerativne promjene u zglobovima”.

    Fenomen modnog trenda uništava kreativnost te “POTPIS” preko modela, glumaca i estradnih ličnosti propagira vizualni identitet i uzrokuje uniformisanost koja je pogubna za lični identitet.

    izvor: N1