Naučnici kažu da su konačno pronašli objašnjenje za mističnu plavu svjetlost koja je prije tri godine došla iz dubokog svemira. Astronomi su bili iznenađeni kada su 2018. godine ugledali sjajni plavi bljesak koji je stizao iz spiralne galaksije, goleme skupine zvijezda u obliku diska koje imaju spiralne krakove i podsjećaju na oblik vjetrenjače, udaljene oko 200 milijuna svjetlosnih godina, piše Forbes
Fenomen koji je NASA nazvala AT2018 zbio se u junu 2018., a viđen je iz zvjezdarnice na Havajima, koja je hitro poslala globalnu poruku ostalim kolegama da usmjere svoje teleskope u određenom smjeru.
Naučnici i su tada ugledali bljesak stotinu puta sjajniji od supernove, najsjajnije eksplozije koju je čovječanstvo ikada vidjelo.
Djelovalo je kao supernova, no bilo je svjetlije i brže nego kod sličnih događaja. Znanstvenici su se trudili pojasniti pojavu, koja je postala poznata kao brzi plavi optički prolazni prasak (FBOT), “svijetli, kratkotrajni događaj nepoznatog porijekla”, no nisu objasnili kako se to dogodilo, a daljnja otkrića samo su ih još više zbunila.
Stručnjaci su tada ustanovili da nije riječ samo o bljeskovima svjetlosti, već i o pulsiranju jakih rendgenskih zraka, sa stotinama miliona impulsa koji su vodili do samog izvora.
Impulsi su se ponavljali redovno, svakih 4,4 milisekunda tijekom 60 dana, a naučnici su uz pomoć impulsa izračunali da X-zrake ne smiju biti promjera većeg od 1000 km i mase manje od 800 sunaca.
GlumacEnis Bešlagić veoma je aktivan na društvenim mrežama, a svojim objavama često nasmije pratioce. Nakon što je prošlim videom o pizzi oduševio raju na Instagramu, u novoj objavi je pojasnio “na čemu se kamen gradi”, tačnije – šta jedu majstori u Dalmaciji.
– Pogledajte vi ovo – bijeli luk, limun, kruh, jaje i vidi soli, rekao je Bešlagić, dok je majstor do njega poručio da se radi o pravoj, dalmatinskoj soli.
Na kraju je glumac poručio:
“Joj, sirotinjo i Bogu si teška”.
Njegovi pratioci oduševljeni su snimkom, pa su neki od komentara glasili:
“Care, duboki naklon”, “Enise, Vi ste predivan čovjek”, “Ovo je top”.
Prije skoro 2.000 godina, rimski carevi i carice su vodili ratove jedni protiv drugih. Oružje koje su najčešće birali bilo je – otrov, a u 1. vijeku nove ere, njihova najdraža trovačica bila je Lokusta. Ovo je priča o jednoj od najsmrtonosnijih žena Rima u 1. vijeku nove ere, takozvanoj Crnoj udovici Carstva.
Osim činjenice da je bila ozloglašeni ubica, u istorijskim spisima ima veoma malo podataka o Lokusti iz Galije. Ko je bila žena koju je car Neron nazivao svojom carskom trovačicom?
Kako je misteriozna Lokusta došla u Rim?
Otrovi koje je mješala Lokusta iz Galije ubili su nekoliko članova rimskog plemstva u 1. vijeku nove ere, a ipak, ostala je misteriozna. Na osnovu njenog imena znamo da je poticala iz Galije, današnje Francuske, i da je svoje znanje o biljkama i otrovima ponijela sa sobom u prestonicu carstva.
Moguće je da je u Rim stigla kao robinja. U prethodnom vijeku, nakon pohoda Julija Cezara u Galiju, u Cartsvo je stiglo oko milion robova.
Međutim, ova robinja je bila interesantnija od mnogih drugih. Privukla je pažnju Julijevsko-Klaudijevske dinastije, toliko da joj se 54. godine nove ere, obratila carica lično i tražila da ubije njenog muža.
Agripina i Lokusta
Agripina Mlađa se udala za cara Klaudija — a zatim ga ubila. Prema Tacitu, carica se “odavno odlučila na zločin” i željela je “neko rijetko jedinjenje koje bi poremetilo njegov um i donelo mu sporu smrt” kako niko ne bi posumnjao u zločin.
Agripina se obratila Lokusti, “osobi vještoj u takvim stvarima… koja je nedavno bila osuđena za trovanje.”
Lokusta je pripremila otrov kojim su sluge posule carev posljednji obrok. Ali pošto je otrov djelovao sporije nego što je zamislila, Agripina ga je otrovala još jednom.
Klaudije je bio mrtav, a Agripina je mogla na prijesto da postavi svog sina iz prethodnog braka, Nerona.
Otrov u starom Rimu
Agripina nije bila jedina koja je otrovala člana porodice.
Carski dvor je toliko vrvio od otrova da su mnogi članovi angažovali degustatore hrane.
Lokusta, Neronova lična trovačica
Nakon Klaudijeve smrti, Lokusta od Galije je nestala iz istorijskih zapisa. Sve dok car Neron nije odlučio da ubije jedog od svojih najvećih rivala. Tada se opet pojavljuje Lokusta.
Otrov ga je postavio na prijesto, pa je Neron nastavio da ga koristi da osigura svoj položaj. Car je postao sumnjičav prema svom polubratu Britaniku. Klaudijev sin kog je dobio sa trećom ženom, Britanik, imao je veće pravo na prijesto od Nerona, koji nije imao Klaudijevu krv.
Tacit kaže kako je Neron došao do “žene po imenu Lokusta, sa reputacijom zločinca, koja je bila osuđene za trovanje”.
Neron je zahtjevao otrov koji bi odmah ubio Britanika. Obećao je trovačici pomilovanje u zamjenu za smrtonosnu mešavinu. Tako je Lokusta napravila mješavinu velebije, arsena, kukureka i mandragore.
Ipak, otrov nije ubio Britanika. Neron je pobjesnio i išibao Lokustu. Zatim joj je naredio da testira nove, moćnije otrove – na ljudima.
Kada je Lokusta usavršila recept, Nero je napao. Na carskoj večeri, sluge su donijele Britaniku toplo piće. Degustator ga je testirao i nije našao otrov. Britanik je zatim naredio slugama da ohlade piće, što su i učinili — dodavanjem otrovne vode.
Britanik je poslije prvog gutljaja pao na zemlju. Neron je naredio da niko ne dira tijelo, tvrdeći da njegov polubrat ima epileptični napad.
Uspješan posao je donio Lokusti bogatstvo. Neron ju je zvanično proglasio svojom glavnom trovačicom i dao joj imanje i sluge. Neron joj je takođe slao učenike koji su od nje učili zanat.
Da li je Lokusta iz Galije bila serijski ubica?
Neki opisuju Lokustu iz Galije kao oportunistkinju, koja je zarađivala od carske porodice. Međutim, drugi je vide kao hladnokrvnog ubicu. Da li je Lokusta bila oportunista ili jedna od prvih serijskih ubica u istoriji?
Izvori malo govore o njenoj prošlosti. Moguće je da je kao robinja bila prisiljena da pravi otrove. Tacit kaže da su i Agripina i Neron saznali za Lokustu kada je zbog pravljenja otrova dospjela u zatvor. Lokusta možda nije imala izbora osim da pristane kada su carica i car pojavili ispred nje.
S druge strane, Lokusta je prikazana kao nemilosrdna žena koja je testirala svoje otrove na nevinima. Pod Neronovim budnim okom, Lokusta je trovala robove dok nije usavršila smrtonosnu dozu. Međutim, Gaj Svetonije Trankvil kaže da je to činila jer joj je Neron pretio.
Drugi izvori tvrde da je Lokusta ubio neselektivno. Trovala je životinje, robove i kriminalce – i nekoliko članova carske porodice. Neki je smatraju serijskim ubicom zbog dugačke liste leševa.
Pandemija koronavirusa pred nas je stavila brojne izazove, kako one vezane za zdravlje, tako i one koji se tiču posla i same čovjekove egzistencije.
Jedan od sektora koji je najviše stradao tijekom pandemije je turizam, no brojni ljudi vezani za taj dio gospodarstva su tu priliku iskoristili kako bi osmislili i pokrenuli neke nove projekte.
Jedna od njih je i Aida Terzić, direktorica Pino Nature Hotela, a koja je nedavno uvrštena i među 40 najuspješnijih lidera Jugoistočne Evrope ispod 40 godina.
Naime, Aida je sa svojom sestrom Maidom pokrenula brend STYLINGER koji je u kratkom vremenu našao svoje mjesto na modnoj sceni u BiH, a brzo su ga prepoznale i ljubiteljice kvalitetnih i unikatnih modnih dodataka iz cijele regije.
U razgovoru za Klix.ba Aida je otkrila što je motiviralo i inspiriralo za pokretanje ovog biznisa.
“Budući da sam veliki radoholik, stalno sebi pridodajem nove poslove i projekte, a taj entuzijazam i stalnu želju za stvaranjem nove vrijednosti nosim još iz kuće svojih roditelja. U pandemiji smo, kada je grana turizma najsnažnije pogođena, shvatili koliko zavisimo od domaće proizvodnje i koliko je ona važna za sve nas, te da joj i mi želimo dati svoj mali doprinos”, započela je Aida svoju priču.
“Modni brand STYLINGER sam pokrenula sa svojom sestrom Maidom, u želji da poslovnim ženama ponudimo kvalitetne i unikatne komade odjeće od vrhunskih materijala kao što su kašmir, vuna i pamuk, ali po pristupačnim cijenama. Budući da smo obje jako preokupirane svojim trenutnim poslovima i obavezama u Pino Nature Hotelu i Relax Tours-u, jasno je da cilj pokretanja novog brenda nije samo profit nego i želja da ujedno uposlimo domaću proizvodnju dok naše dame uživaju u gotovo pa unikatnim proizvodima u veoma limitiranim količinama. Za samo par mjeseci i same smo se iznenadile ogromnom potražnjom na tržištu, te smo zaprimile smo veliku količinu narudžbi iz cijele regije, a najviše iz Beograda, Sarajeva, Splita, Mostara, Travnika, Novog Sada, Banja Luke…”, kazala nam je Aida.
Iako je brend relativno nov na bosanskohercegovačkoj modnoj sceni, već je postao prepoznatljiv po svojim kvalitetnim odjevnim predmetima. Aida kaže da je prezadovoljna kako se cijela priča oko STYLINGERA razvija.
“Budući da ni Maidi ni meni ovo nije core business, dakle nije naša osnovna preokupacija te da nismo imale skoro nikakav marketing niti promociju osim one najslađe “od usta do usta” mi smo i više nego zadovoljne. U našem showroomu se mogu pronaći kašmir kaputi i vuneni kaputi neobičnog kroja, zatim sakoi za poslovne dame, razne vrste poncha, kabanice, te veoma zanimljive mini i midi suknje koje imaju imitaciju svezanih rukava košulje oko struka”, ispričala nam je Aida i otkrila što je kod njih trenutno najtraženiji odjevni predmet.
“Naši bestselleri mont kaputi i jakne su se toliko počeli naručivati da ih u jednom momentu naša proizvodnja nije mogla osvojiti. Posljednje 3 u 1 mont jakne su nešto najpraktičnije što smo do sada proizveli, budući da u jednoj jakni imate nekoliko kombinacija, nosite je kao ruksak, možete joj skinuti kapuljaču, kao i rukave te imati mont prsluk”.
Aida nam je otkrila i čemu pridaju posebnu pozornost tijekom izrade odjevnih predmeta.
“Posebnu pozornost pridajemo tome da su količine veoma limitirane tako da se naše dame koje nose ove proizvode zaista osjećaju kao kraljice, jedinstvene, posebne i unikatne. Skoro pa niti jedan naš proizvod nije isti i bez obzira koliko se neki određeni proizvod traži ne idemo u masovnu proizvodnju nego osmišljamo nove modele, kako bismo ispunile obećanje dato na početku, a to je da ćemo imati limitirane količine jednog proizvoda. Materijali koje biramo su talijanski, veoma visoke kvalitete dok je proizvodnja isključivo bosanskohercegovačka”, istaknula je.
Aida nam je otkrila i koji komadi su njoj najdraži.
“Budući da sam 175 cm visoka, uvijek mi je bilo jako teško naći dugi kaput ili duge hlače, sve mi je uvijek izgledalo kao da sam obukla od mlađe sestre Maide (smijeh). Uvidjele smo da nije mali broj dama koje su upravo u potrazi za ovakvim proizvodima, tako da smo proizvele vrhunske oversize kašmir kapute, iznimno duge s veoma zanimljivim “puf” rukavima u kojima se naše klijentice osjećaju elegantno i unikatno. Još jedna zanimljiva kreacija je suknja mini ili midi dužine koja ima imitaciju rukava s muške košulje koji se vežu sprijeda. Prije mjesec dana sam u toj suknji šetala Istanbulom kada su me djevojke na ulici zaustavljale da pitaju gdje je kupljena, tada sam shvatila da smo na dobrom putu i da naše kreacije privlače pozornost pa čak i u jednoj svjetskoj metropoli kao što je Istanbul”, kazala je ponosno.
Pitali smo je i kako bi ocijenila modnu scenu u BiH.
“Naša domovina u svakom segmentu i u svakoj privrednoj grani ima vrhunske stručnjake pa tako i na modnoj sceni koji predano i veoma kvalitetno rade svoj posao. Maida i ja nismo kreatorke niti dizajnerice, mi smo jednostavno u nedostatku pojedinih odjevnih predmeta na našem tržištu poželjele da iste napravimo, a ujedno i da potičemo domaću proizvodnju. Zbog prirode svog posla u turizmu, imala sam hvala Bogu priliku proputovati gotovo cijeli svijet i s pravom smatram da su naši građani lijepo modno osviješteni, uredni i dotjerani. Nije nužno imati najskuplje “krpice” kako biste izgledali dotjerano, dovoljno je imati primjerice jedan dobar kvalitetan komad odjeće kao što je kaput, cipele ili torba kako bi kompletna odjevna kombinacija izgledala lijepo”, tvrdi Aida.
S nama je podijelila i odakle ima najviše narudžbi.
“Trenutno imamo samo showroom u Titovoj ulici, a većina narudžbi se vrši online. Na naše veliko iznenađenje najviše narudžbi smo zaprimili iz Beograda, Beograđanke su poludjele za našim artiklima, nakon toga slijedi Sarajevo, Banja Luka, Novi Sad, Mostar, Split”, kazala nam je Aida pa otkrila i kako uspijeva, kao poslovna i obiteljska žena, uskladiti sve obaveze.
“Teško pitanje koje i sama sebi često postavljam”, nasmijala se pa nastavila. “Pino je naš najvrjedniji projekat upravo zato što u njega nitko osim moje porodice i arhitekte Amira Zeca Zeca nije vjerovao. Smatrali su da je Trebević “ničija zemlja” i destinacija koja neće zaživjeti, banke i “veliki menadžeri” su predviđali da će poslovati s gubitkom prvih 10 godina… Na veliku radost svih nas, Pino od prve godine posluje sa dobitkom i ima ROI od preko 15% što je izvanredan rezultat za hotelsku industriju, osvojio je sve prestižne svjetske nagrade, međutim i dalje se svakodnevno trudimo unaprijediti kvalitetu svojih usluga. I dalje 70% svoje energije i ljubavi ulažem u Pino Hotel, ostalo slobodno vrijeme raspoređujem na sve ostalo. Spavam 5-6 sati dnevno kako bih stigla završiti sve obaveze, te je moj organizam navikao na taj bioritam, ukoliko se desi da spavam više mozak kao da mi se uspava i onda ne funkcioniram”, kazala nam je kroz smijeh i za kraj otkrila postoji li neki recept za poslovni uspjeh.
“Velika je razlika između menadžera i lidera, iako mnogi ljudi miješaju ta dva pojma. Upravo tokom rada sa ljudima sam naučila da nije isto biti menadžer i lider, menadžer delegira uposlenicima zadatke, a ja radije biram da budem lider koji će im pokazati svojim primjerom što i kako treba da rade i koji neće reći “radi to tako” nego “idemo zajedno to uraditi ovako” i to “ovako” im pokažem svojim primjerom, svojim radom. Svaku kompaniju čine njeni ljudi posebno kada se radi o uslužnoj djelatnosti, ljudi su prva linija fronta i onako kako se vi kao lider ponašate prema njima budite sigurni da će se tako i oni ponašati prema vašim klijentima i gostima! To je mnogo važno za zapamtiti! Bez obzira što sam ja direktor hotela, smatram da niti jedan uspjeh ne bih mogla postići sama bez mog tima, bez moje Pino porodice, pa čak ni posljednja prestižna nagrada Business Elite Awards koju sam dobila u Istanbulu ne smatram da je moja lična, ja sam samo netko tko je prosto prije 7 godina “ostavljen” da vodi hotel, budući da nijedan menadžer nije vidio potencijal u Pino Hotelu i nije se usudio preuzeti odgovornost povrata investicije. Moj tim i ja smo u Pino uložili svu svoju ljubav, energiju i vrijeme što se na kraju isplatilo”, zaključila je Aida.
Walter Elias “Walt” Disney (1901-1966), američki filmski producent, redatelj, scenarist i animator, jedan je od najpoznatijih producenata pokretnih slika u svijetu, preminuo je na današnji dan, 15. prosinca 1966. godine. Bio je crtač strip svezaka i novinskih stripova. Stvorio je zabavni park Disneyland u Kaliforniji, a zajedno sa svojim bratom Royom Disneyjem osnovao je Produkciju Walta Disneyja, poznatu kao Kompanija Walt Disney.
“Snjeguljica i sedam patuljaka” bio je prvi dugometražni animirani mjuzikl u njegovoj produkciji. Do tada su realizirani samo kratki animirani filmovi i serije, koji su i danas popularni. To je istovremeno i prvi dugometražni animirani film u povijesti filmske produkcije proizveden u punom koloru, i deseti najkomercijalniji film 20. stoljeća. Video: The Fascinating True Story of Walt Disney Tijekom godina, dovršio je još niz animiranih filmova pravljenih po klasičnim bajkama, kao što su: “Pinokio”, “Fantazije”, “Dumbo” i “Bambi”. Da bi povećao prihode, Disney je osnovao vlastitu distributersku tvrtku, a 1954. je počeo proizvoditi i TV seriju. Godine 1955. izgradio je zabavni park, jednu od najvećih turističkih atrakcija Sjedinjenih Država. Kasnije, 1971., njegovi su nasljednici sagradili Walt Disney World Resort još veći park u Orlandu na Floridi.
Riječ je o dvadeset i sedmom po redu filmskom nastavku iz Marvelovog svijeta u kojem naslovnu ulogu ponavlja simpatični Tom Holand (Holland), ali on ni izbliza nije jedini glumac koji se vraća svojoj ulozi. Naime, jedna od najvećih zanimljivosti vezanih za film “Spider-man: Put bez povratka” upravo je njegova nevjerovatna glumačka postava.
Detalj iz filma
FOTO: PROMO
Osim Toma Holanda u filmu nastupaju i Zendaja (Zendaya) u ulozi njegove djevojke MJ, zatim Benedikt Kumberbeč (Benedict Cumberbatch) u ulozi Doktora Strangea, dobitnici Oskara Marisa Tomei u ulozi tete Mej (May) i J.K. Simons (Simmons) u ulozi Džonaha Džejmsona (Jonah Jameson) te Benedikt vong (Benedict Wong) i Džon Favreu (Jon Favreau) dok režiju potpisuje Džon Vats (Jon Watts). Svi navedeni glumci pojavili su se do sada u barem jednom filmu radnjom smještenim u Marvelov svijet, ali “Spider-man: Put bez povratka” otišao je i korak dalje pa su se među glumačkom postavom, a tako i među likovima u samom filmu, pronašli i Vilijem Defo (Willem Dafoe), Alfred Molina i Džejmi Foks (Jamie Foxx) – glumci koji su u prijašnjim filmovima o superjunaku Spider-Manu tumačili glavne negativce.
Tačnije, Defo je bio Norman Osborn odnosno Green Goblin u prvom “Spider-Manu” iz 2002. godine u kojem je Tobij Megvajr (Tobey Maguire) glumio naslovnog lika, Alfred Molina je tumačio Ota Oktaviusa (Otto Octavius) odnosno Doktora Octopusa u “Spider-Manu 2” iz 2004. godine, a Džejmi Foks bio je Meks Dilon (Max Dillon) odnosno Electro u filmu “Čudesni Spider-Man 2” iz 2014. godine u kojem je naslovni lik tumačio Endtu Garfild (Andrew Garfield).
Scena iz filma
FOTO: PROMO
Kada se samo pogleda glumačka postava jasno je zbog čega je “Spider-man: Put bez povratka” najiščekivaniji Marvelov film još od hita “Osvetnici: Završnica”. Tome svakako u prilog ide i činjenica da je prva kino najava za film nakon objave srušila rekord u broju pregleda nekog filmskog trailera. Naime, u prva dvadeset i četiri sata od objave, kino najava za film “Spider-man: Put bez povratka” pregledana je više od 355 miliona puta na svjetskoj razini čime je srušen rekord koji je do tada držala najava za film “Osvetnici: Završnica”.
Iz zadnje kino najave jasno se vidi da će se Peter Parker morati sukobiti s nekoliko neprijatelja iz prethodnih nastavaka: Doktorom Octaviusom, Greenom Goblinom, Electrom, Sandmanom i Lizardom. Svi oni stići će iz nekih drugih dimenzija nakon što Doktor Strange, zahvaljujući čaroliji koja ode u krivom smjeru, otvori vrata različitih svjetova (multiverzuma).
Iako najava eksplicitno ne otkriva hoće li se u filmu pojaviti i prijašnji Spider-Mani društvene mreže i internet portali već su mjesecima prepuni raznih spekulacija fanova o tome da bi se takvo nešto uistinu moglo i dogoditi. Ovo bi ujedno mogao biti i posljednji film u kojem Tom Holland tumači ulogu Spider-Mana.
C2 film, zvanični zastupnik studija Sony za BH kino distribuciju, mega hit „Spider-Man: Put bez povratka“ od 16.decembra donosi na repertoar svih kino dvorana u BiH, tako da će publika moći uživati u novim avanturama omiljenog super junaka u Cineplexxima Sarajevo, Banja Luka i Mostar, Cinestarima u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Tuzli, Zenici, Bihaću i Prijedoru te kinima u Istočnom Sarajevo, Trebinju, Zvorniku, Busovači, Višegradu, Foči i Konjicu.
Naliv pero Ive Anrića iz lične kolekcije, koja se čuva u njegovom spomen-muzeju u Beogradu, biće trajno poklonjeno Muzeju Nobelove nagrade u Štokholmu, izjavila je agenciji Tanjug direktorka Muzeja grada Beograda Jelena Medaković.
“Praksa je da svaka zemlja koja ima svog nobelovca nešto od ličnih predmeta veoma malih dimenzija pokloni muzeju u Štokholmu. Mi smo, nažalost, u nekom malom zakašnjenju od 60 godina, ali ćemo pokloniti jedno malo naliv pero koje će podsjećati na našeg nobelovca”, rekla je Medaković.
Prema njenim riječima, muzej na Andrićevom vencu 8 posjeduje veliku kolekciju piščevih olovaka i pera, od kojih i neka luksuznija, a u Štokholm ide jedno od naliv pera “kojima je zaista pisao svoje radove, i to je korišćen predmet sa kojim je možda nastalo neko od čuvenih dela”.
Inicijativa da se 60 godina od kako je Andriću uručena Nobelova nagrada za književnost u Štokholmu konačno tamo pošalje jedan predmet iz njegove kolekcije došla je na inicijativu ministarke kulture Maje Gojković.
Prilikom posljednje posjete Švedskoj Gojković je primijetila da u štokholmskom muzeju nema nekog predmeta srpskog nobelovca.
“U samom dogovoru i inicijativi da se uradi nešto na legatu Spomen-muzeja Ive Andrića, između ostalog, dogovorili smo se da sada obavimo to. Nije nešto krucijalno i važno, ali je lijepa praksa koja povezuje sve nobelovce i zemlje”, rekla je Medaković.
Dodala je da bi Andrićevo naliv pero bilo isporučeno i ranije, ali su se ispriječile stroge pandemijske mjere, dok je za očekivati da će predmet našeg nobelovca biti izložen u Štokholmu od iduće godine.
Sinoć je otvorena nova stalna postavka Spomen-muzeja Ive Andrića u Beogradu, povodom 60 godina od kako je naš pisac dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Michel de Nostredame (1503-1566), poznatiji kao Nostradamus, francuski liječnik, astrolog i navodni prorok, rođen je na današnji dan, 14. prosinca 1503. godine. Njegova knjiga “Proročanstva”, izdana u milijunima primjeraka, i danas je najpoznatija knjiga proročanstava ikad objavljena.
Prvo izdanje pojavilo je 1555. godine i od dana kada je objavljena privukla je mnogo pažnje u svjetskoj javnosti. Većina akademskih izvora ne potvrđuje povezanost proročanstava u katrenima i povijesnih događaja koji su uslijedili i tumači da su u velikoj mjeri rezultat pogrešnih tumačenja ili pogrešnog prijevoda. Svoja proročanstva Nostradamus je pisao u stihovima. Stihovi su uglavnom pisani zagonetnim, dvosmislenim stilom upotrebom francuskih, talijanskih, grčkih i latinskih riječi.
Kritičari Nostradamusa odlučno odbacuju sve njegove radove kao neosnovane, dok s druge strane postoje ljudi koji misle suprotno. zanimanje za rad Nostradamusa, koji je bio istaknuta ličnost francuske renesanse, i dalje je veliko, posebno u medijima, a njegova djela i proročanstva su stalni predmet izučavanja. Video: Nostradamus (r. 14. 12. 1503.) i njegova Proročanstva (1557.) – TV kalendar 2018. Naravno, oni koji prate njegova navodna proročanstva pronašli su u njima i pandemiju koronavirusa. „Velika kuga izbit će u pomorskom gradu/Neće prestati dok smrt ne bude osvećena”. Kineski grad Wuhan nije pomorski, ali je su tvrdnje da je epidemija potekla s riblje tržnice nekima bile dovoljan dokaz da je francuski mistik predvidio Covid-19.
Mnogi tvrde da je prorekao neke od najvećih događaja u svjetskoj povijesti, uključujući ratove, ubojstva i bitke. Tako je navodno predvidio uspon Adolfa Hitlera, veliki požar u Londonu, ubojstvo bivšeg američkog predsjednika Johna F. Kennedyja i terorističke napade 11. rujna. Međutim, predviđanja nisu završila i za njih se kaže da dosežu 3797. godinu. Za početak Trećeg svjetskog rata napisao je da će se dogoditi u sedmom mjesecu novog tisućljeća napadom na veliki grad, što pretvoreno u gregorijanski kalendar znači rujan, a u rujnu je Al-Qaida napala New York. Neke katrene jasno ukazuju na napad atomskom bombom koja je razorila Hirošimu i Nagasaki u Drugom svjetskom ratu.
“U zemlji izlazećeg sunca bit će velika vatra, Buka i svjetlost na sjever uz huku, U krugu sve živo satra, Glad, jauci, i krici uz ognjenu buku.“ “Poslije velikog sukoba veći se sprema, Vatrena kiša, bol, glad, krvarenje, Prvi traje tri i još pola ljeta, Drugi je strašniji, nebo sipa oganj i uništenje.“
Film Jasmile Žbanić, dobitnik tri nagrade Evropske filmske akademije, među kojima i za najbolji film, dostupan online na Ondemand.kinomeetingpoint.ba
Film “Quo Vadis, Aida?” Jasmile Žbanić, dobitnik tri nagrade Evropske filmske akademije: nagrade za najbolji evropski film, za najbolju rediteljicu – Jasmila Žbanić i najbolju glumicu – Jasna Đuričić, dostupan je online na VoD platformi kina Meeting Point: https://ondemand.kinomeetingpoint.ba/.
Film o genocidu u Srebrenici online je dostupan gledateljima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu, putem linka: https://ondemand.kinomeetingpoint.ba/film/quo-vadis-aida/.
Radnja filma “Quo Vadis, Aida?” (BiH, Austrija, Rumunija, Holandija, Njemačka, Poljska, Francuska, Norveška i Turska, 2020., 103 min.) događa se u Bosni u julu 1995. Aida radi kao prevoditeljica za mirovne snage Ujedinjenih Nacija u Srebrenici. Kada srpska vojska zauzme grad, članovi njene porodice nađu se među hiljadama civila koji pokušavaju pronaći utočište u UN bazi. Kao prevodilac na pregovorima u Srebrenici, Aida ima pristup ključnim informacijama. Šta očekuje nju i njenu porodicu – spas ili smrt? Šta bi ona trebala uraditi?
Glavne uloge u filmu su ostvarili Jasna Đuričić, Izudin Bajrović, Boris Ler, Dino Bajrović, Raymond Thiry, Johan Heldenbergh, Boris Isaković, Emir Hadžihafizbegović, Edita Malovčić.
Film je osvojio nekoliko međunarodnih nagrada, a bio je nominiran za Oscara® u kategoriji za najbolji film na stranom jeziku kao kandidat Bosne i Hercegovine.
Kod za gledanje filma “Quo Vadis, Aida?” može se kupiti na Ondemand.kinomeetingpoint.ba na linku: https://ondemand.kinomeetingpoint.ba/film/quo-vadis-aida/.
Naučnik Albert Einstein svojedobno je izjavio: “Nestanu li pčele sa planete Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života.” Bez pčela, nema oprašivanja, ne bi bilo plodova, hrane pa ni ljudi.
Na Zemlji se samo oko 10 posto biljaka cvjetnica oprašuje vjetrom, dok 90 posto oprašuju insekti. Većinu tih insekata čine upravo pčele. Pčele u ekosistemu imaju vjerojatno jednu od najvažnijih uloga. Osim što proizvode med, također doprinose ekosustavu na način da oprašuju biljke. Svi dobro znamo da bez oprašivanja biljaka ne njihovih plodova, pa tako ni hrane za ljude i životinje.
Drevni narodi su duboko shvaćali ulogu pčele u prirodi. Spominjanje pčela seže još u davna vremena neolitika kada su naši preci na zidovima pećina, osim životinja, crtali i pčele. Američki Indijanci su još prije šest hiljada godina koristili med kao lijek i jelo. Tu su još i faraoni, te rimski vladari na čijim su grobnicama redovito bile naslikane pčele. Tu sitnu posvećenu životinju, iznimne inteligencije, štovali su mnogi narodi i vjerojatno odatle potječe izreka da “pčele umiru, a ne ugibaju”. Pretpostavlja se da pčele žive na planeti Zemlji oko 110 miliona godina, a danas raspoznajemo oko 20 hiljada vrsta.
Mogu naučiti brojati do pet
Osim što igra ulogu glavnog oprašivača, pčelu se može nazvati i čudom prirode, a njenom načinu života i inteligenciji se možemo diviti. Dobitnik Nobelove nagrade Karl Von Frisch otkrio je da pčele posjeduju memoriju za vrijeme i prostor, te da tu sposobnost koriste prilikom izgradnje nove košnice. Pri tome je bitno naglasiti da kod izgradnje košnice, proizvodnje meda ili bilo koje druge aktivnosti, pčelinja zajednica savršeno funkcionira kao jedna cjelina. Nema nesuglasica ili svađa. Primjer savršene porodice. Ugledni naučnik ih je također uspio izdresirati da odlaze na hranjenje u određeno doba dana, te da nauče brojati do pet.
Izvrsni tragači
Kada lete u mraku, pčele su u mogućnosti lokalizirati točno odredište cvijeta, nektara, peludi, te svih ostalih bitnih informacija. Pri tom zadatku ključne su dvije antene na njenom tijelu koje sadrže tri tisuće senzora. U divljini razlikuju oko 130 različitih mirisa, a tačnost pogađanja je izvanredna. Na primjer, pas tragač posjeduje tačnost pogađanja mirisa od 71 posto, za što mu je potrebno oko tri mjeseca treninga, dok pčela posjeduje točnost od 98 posto, nakon samo 10 minuta dresure, bez obzira na ometajuće mirise u blizini kao što su: motorno ulje, losioni itd. Stoga se razmišlja i o primjeni pčela u otkrivanju narkotika ili eksploziva.
Pčelinji proizvodi kao lijek
Otac medicine Hipokrat, smatrao je da su med, zrak i voda lijek za sve ljudske tegobe. Iz vremena u kojem je živio javljaju se prvi pisani tragovi o primjeni pčelinjih proizvoda i pčelinjeg otrova u medicinske svrhe. Danas se taj način liječenja naziva apiterapija. Apiterapija koristi pčelinje proizvode kao što su polen, vosak, med i pčelinji otrov, kako bi došlo do izlječenja određene bolesti. Apiterapija se pokazala uspješnom kod liječenja kašlja, predmenstrualnog sindroma, herpesa, visokog kolesterola i prehlade, a vjeruje se da je uspješna i kod osteoartritisa, alergija i multiple skleroze.
Ustanovljeno je da se med i ostali pčelinji proizvodi, posebice propolis uspješni u borbi protiv virusa i bakterija. Jedna srodna grana apiterapije naziva se apipunktura i koristi se u Kini, a i u svijetu već hiljadama godina. Pri tome se koristi pčelinji otrov, ubodom igle ili ubodom pčele. Tako se pouzdano zna da su neke povijesne ličnosti bile tretirane i izliječene ovom metodom. Među njima su Karlo Veliki, Ivan Grozni, Mao Ce Tung i Leonid Brežnjev.
Opasnost od izumiranja
Posljednjih nekoliko desetljeća u svijetu se pojavljuje fenomen pod nazivom “poremećaj raspada kolonija”, colony collapse disorder (CCD). Radi se o misterioznom nestajanju pčela kao vrste. Znanstvenici sumnjaju da je za ovaj problem zaslužna grupa pesticida pod imenom neonikotinoidi, koji su se počeli koristiti u poljoprivredi devedesetih godina prošlog stoljeća. Danas upravo insekticidi te vrste spadaju među najčešće korištene. Smatra se da kemikalije iz pesticida uzrokuju smrt, a u blažem slučaju gubitak orijentacije kod pčela pri čemu se izgube, te umiru daleko od kolonije. Ovo automatski znači raspadanje košnice jer u nju pristiže manje hrane. Na institutu u Avignonu znanstvenici su objavili studiju pri kojoj bi ova priča mogla biti moguća. Pčele su bile opremljene mikročipovima koji su pratili njihovo kretanje, te su ih tretirali niskom dozom pesticida tiametoksama. Rezultat je bio taj da su tretirane pčele dva do tri puta češće umirale nego one koje nisu bile tretirane navedenim pesticidom. Pokazalo se da i najmanja doza pesticida na određen način šteti pčelama. Daljnje teorije o izumiranju pčela odnose se na GMO usjeve, te na zračenje mobitela, međutim sve ovo su samo pretpostavke jer nažalost, problem još nije riješen. Posljednjih godina znanstvenici su se uhvatili u koštac s ovom problematikom te otkrili na nekim živim pčelama nekoliko vrsta gljivica i virusa što dokazuje da je njihov imunitet narušen. Ohrabrujemo ih u njihovim nastojanjima kako bi otkrili uzroke ovih problema, te spriječili izumiranje ove slabo zamjetne, ali za život na planeti Zemlji uvelike važne vrste.
