Category: Magazin

  • Istraživanje otkrilo: Ovo je idealna razlika u godinama za uspješnu vezu

    Prema novom istraživanju, razlika u godinama zapravo može odrediti dužinu veze između dvoje ljudi. Koncept hodanja s nekim znatno mlađim ili starijim još uvijek izaziva kontroverze, a mnogo je primjera slavnih parova koji svjedoče tome.

    Iako uvijek postoje iznimke, istraživanje koje je provelo Sveučilište Emory u Atlanti tvrdi da određene razlike u godinama mogu predstavljati problem u vezi, odnosno što je veća razlika u godinama između partnera, veće su šanse da će prekinuti, prenosi Večernji list.

    Anketa, koja je uključila 3000 ispitanika, pokazala je da parovi čija je razlika u godinama pet godina imaju 18 posto veću vjerojatnost da će prekinuti od onih koje čine partneri iste dobi. Zanimljivo je da je ta brojka skočila na 39 posto za parove s razlikom od 10 godina.

    Za one s 20 godina razlike u godinama istraživanje predviđa da je 95 posto vjerojatno da će prekinuti. Kolika bi bila idealna razlika u godinama? Znanstvenici vjeruju da parovi s razlikom u godinama od samo godinu dana imaju najmanje šanse za prekid, odnosno samo tri posto.

    “Pravilo vam pomaže držati vas unutar dobnog raspona koji će osigurati zajedničke interese s vašim partnerom, a vjerojatno će omogućiti i bolju komunikaciju”, kaže stručnjak za odnose David Bennett.

    Naravno, stručnjaci se slažu da se ne trebate slijepo voditi ovim pravilom jer netko može biti mlađi/stariji, pa opet iznenaditi (ne)zrelošću i ponašanjem. Neka vam ovo samo pomogne u usmjeravanju prema nekome s kime možete stvoriti održivi odnos.

    Program N1 

  • Kao iz bajke: Otkriven podzemni svijet 180 metara ispod površine zemlje

    U Kini je otkriven veliki prastari šumski svijet smješten duboko ispod zemlje, tačnije 180 metara unutar velike jame. Ovaj pojavni fenomen je poznat u Kini kao “tiankeng” ili “rajske jame”.

    Područje u kojem je otkrivena ova šumska oblast je UNESCO-ov globalni geopark Leye Fengshan, smješten u autonomnoj regiji Guangxi Zhuang, jugozapadna Kina. Ovaj geopark je također poznat po svojim pećinama i dom je najdužeg prirodnog mosta na svijetu.

    Istraživači vjeruju da bi ova prastara šuma mogla skrivati dosad nepoznate biljne i životinjske vrste. Velike udubine, slične ovome otkriću, nisu rijetkost na ovim područjima Kine.

    Državna novinska agencija kineske vlade Xinhua objavila je službeni izvještaj u kojem stoji da je novim otkrićem broj vrtača u zemlji porastao na 30.

    Zhang Yuanhai, istraživač na Kineskom geološkom institutu, također je za Xinhuu rekao da nalazište ima “dobro očuvanu primitivnu šumu na dnu” i tri pećine u zidovima. Dodali su da je vrtača duga 306 m, široka 150 m i duboka 192 m, a obujam joj prelazi pet miliona kubnih metara, što znači da se službeno može kategorizirati kao velika vrtača.Chen Lixin, vođa tima pećinske ekspedicije Guangxi 702, rekao je da gusta sjena biljaka doseže do ramena i rekao je da su drevna stabla koja rastu na dnu visoka gotovo 40 metara i da su stara više stotina godina, dok je sama šume vrlo vjerovatno stara nekoliko miliona godina.

    Pećinsku ekspediciju dovršio je tim koji se spustio užetom više od 100 metara i pješačio nekoliko sati kako bi došao do dna jame. Krajolik u Geoparku je krško područje, što znači da se sastoji od vapnenca.

    Vrtače obično nastaju otapanjem stijenske podloge podzemnom vodom i česte su na tom području. Međutim, jedinstvena šuma pronađena na dnu je neobična i izgleda kao nešto iz fantastičnog filma. Šuma je mogla rasti zahvaljujući obliku rupe, dopuštajući dovoljnoj količini svjetla da uđe, a pritom je i duboka.

  • Svi rodbinski nazivi: Znate li šta su jetrva, svastika, badžo?

    Koliko puta ste bili u dilemi kako nazvati rođake po muževoj ili ženinoj strani?

    Ili ste možda čuli neke ‘čudne’ nazive, a niste bili sigurni u koju rodbinsku povezanost ih točno svrstai.

    Tu je veliki vodič kroz sve te nazive za bližu i dalju rodbinu:

    otac od muža – svekar
    majka od muža – svekrva
    brat od muža – djever
    žena brata od muža – jetrva
    sestra od muža – zaova
    muž sestre od muža – zaovac

    otac od žene – punac, tast
    majka od žene – punica
    brat od žene – šurjak
    žena brata od žene – šurjakinja
    ženina sestra – svastika, šogorica
    muž od ženine sestre – svak, pašo, pašanac, badžo, badžanac

    supruga od sina – nevjesta, snaha
    suprug od kćeri – zet
    sin od kćeri ili sina – unuk
    kći od kćeri ili sina – unuka
    sin od unuka ili unuke – praunuk
    kći od unuka ili unuke – praunuka
    sin od praunuka ili praunuke – prapraunuk
    kći od praunuka ili praunuke – prapraunuka

    sin od brata  – sinovac, bratić ili amidžić
    kći od brata – sinovica, bratična ili amidžična
    unuk od brata – prasinovac, prabratić
    unuka od brata – prasinovica, prabratična

    otac od majke i oca – deda, dedo, djed
    majka od majke i oca – nana, majka, baka, baba
    djed od majke i oca – pradjed
    baka od majke i oca – prabaka, prababa
    pradjed od majke i oca – prapradjed, šukundjed, šukundjed
    prabaka od majke i oca – praprabaka, šukunbaka, šukunbaba, šukunbaka, šukunbaba

    muž od sestre (za muškarce) – zet, svak, šogor
    sin od sestre – nećak, sestrić ili dajdžić
    kći od sestre – nećakinja, sestrična ili dajdžična
    unuk od sestre (za muškarce) – pranećak
    unuka od sestre (za muškarce) – pranećakinja
    unuk od sestre (za žene) – prasestrić
    unuka od sestre (za žene) – prasestrična

    brat od mame – dajdža ili ujak
    žena od majčinog brata – dajdžinica ili ujna
    sestra od mame – tetka
    muž od majčine sestre – tetak
    ujakov sin – ujaković, ujčević
    ujakova kći – ujakovićna
    tetkin sin – tetkić
    tetkina kći – tetkična
    svojta – šira rodbina od muža ili žene
    dijete od supružnika iz ranijeg braka – pastorka (kći) ili pastorak (sin)

    Radiosarajevo.ba

  • Kako visoke temperature utječu na psihu

    Skokovi temperature mogu utjecati na san i poremetiti funkcioniranje neurotransmitera u mozgu, što direktno utječe na naše kognitivne sposobnosti i produktivnost na poslu, školi i kući.

    Toplotni val

    Studija iz 2018. ispitivala je utjecaj klimatizacije na kognitivne sposobnosti mladih ljudi koji su živjeli u spavaonicama tokom toplotnog vala. Neki učenici su uživali u udobnosti centralne klimatizacije, koja je održavala temperaturu u njihovim sobama na prijatnih 21 stepen.

    Drugi su boravili u prostorijama bez klime, gdje su temperature porasle i do 27 stepeni. Tokom dvije sedmice, učenici su svakog jutra radili niz testova na svojim telefonima. Oni koji su boravili u pregrijanim sobama imali su konstantno niže rezultate.

    Pregrijano tijelo

    Druga studija je pokazala da je produktivnost na radnom mjestu najveća na temperaturi zraka od približno 22 stepena, dok produktivnost počinje da opada na 25 stepeni. Nalazi ovih studija ukazuju na smanjenu sposobnost jasnog, brzog i efikasnog razmišljanja kada je naše tijelo pregrijano.

  • Sumnjate da vam prisluškuju mobilni? Evo kako ćete znati, ovo su ključni znakovi

    Zastrašujuća je pomisao da vam neko špijunira mobilni telefon.

    Telefoni spadaju u najličnije uređaje. Velika količina privatnih informacija koje sadrže može biti dragocjena za hakere ili one koji imaju interes da vas prate.

    Iz tog razloga, ključno je prepoznati znake koji ukazuju na to da vam neko možda špijunira telefon. Kako objašnjava Riders Dajdžest, ta pojava je mnogo učestalija nego što mislite.

    Kako prepoznati

    Telefon se pregrijava. Ako ste primijetili da vam se telefon pregrijava u posljednje vrijeme, to može biti znak da je hakovan. Špijunski softver sve vrijeme radi u pozadini što otežava rad telefona i izaziva njegovo pregrijavanje.

    Baterija se brzo prazni. Obratite pažnju na ponašanje baterije. Ako se troši brže od uobičajenog, to može biti posljedica neprekidne razmjene podataka između telefona i hakerskih servera, što troši veliku količinu energije, objašnjava Riders Dajdžest.

    Vaša potrošnja mobilnih podataka (4G) je neobjašnjivo veća. Prisluškivani telefon koristi mnogo podataka jer neprekidno šalje informacije na računar hakera.

    Telefon se neočekivano restartuje. Zlonamerni softver na vašem telefonu može ometati normalno funkcionisanje, a česta posljedica je nasumično restartovanje uređaja.

    Treba mu mnogo vremena da se isključi. Kada isključujete telefon, on mora da zatvori sve aplikacije koje rade u pozadini. Ako čitav proces duže nego obično, to može biti znak da je špijunski softver instaliran na vašem telefonu.

    Telefon je rutovan. Rutovanje ili „Džejlbrejking“ je proces uklanjanja ograničenja proizvođača kako bi se dobio pristup djelovima mobilnog sistema koji su inače zaštićeni. To je praksa koju hakeri najčešće koriste za instaliranje špijunskog softvera. Ako iznenada vidite novu aplikaciju pod nazivom Cydia na svom telefonu, to je znak da je vaš telefon hakovan.

    Čujete neobične zvukove. Noviji softver za praćenje je uglavnom potpuno tih, ali starije verzije mogu proizvesti eho, statične zvukove ili zvukove kliktanja tokom poziva.

    Telefon je prespor. Svaki telefon vremenom postaje sporiji, ali ako se ovo događa u kombinaciji sa na sa drugim problemima na ovoj listi, to može biti znak da je vaš uređaj pod nečijim nadzorom.

    Ako sumnjate da vas uhode, razmislite o skidanju aplikacije za otkrivanje špijunskog softvera kao što je Avast, AVG ili McAfee. Oni traže dobro poznate instalirane pakete i upozoravaju vas kada nešto pronađu.

    Međutim, imajte na umu da „stalkervare“, kako se špijunski softver stručno naziva, se mijenja toliko često da stručnjaci u posljednje vrijeme dovode u pitanje efikasnost ovih programa za odbranu.

    N1

  • Održan sastanak Kantonalnog tužilaštva SBK i Uprave policije FBiH

    Jučer je u prostorijama Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona održan sastanak Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona i Federalne uprave policije Federacije BiH na temu međusobne saradnje i koordinacije u provođenju istraga.

    Sastanku su prisustvovali glavni kantonalni tužilac mr.sci. Šemsudin Fuško i predstavnici FUP FBiH VD direktor FUP Vahidin Munjić, načelnik terenskog ureda Sarajevo Enes Zeljković, i šef detašmana FUP u Travniku Mirsad Bajrektarević.

    Sudionici sastanka su razmijenili relevantne informacije o saradnji i zajedničkom djelovanju u provednim zajedničkim aktivnostima, te su izrazili zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom kao i potrebu za unaprijeđenjem dalje saradnje.

    Dogovoreno je inteziviranje saradnje u predmetima privrednog kriminala, organiziranog kriminala i korupcije.

    Kantonalno tužilaštvo Travnik

  • Slovenca od 77 godina prati skoro dva miliona ljudi: Promovira uličnu modu

     

    Alojz Abram ima 77 godina i više od pola stoljeća živi u Njemačkoj, ali je mladost proveo u Sloveniji.

    Prije nekoliko godina, za Božić, njegov unuk Jannik Diefenbach nagovorio ga je da se obuče u takozvanu uličnu odjeću i fotografirao ga tako obučenog. Obojica su bili zadovoljni kako je ispalo poziranje, a Jannik je na društvenim mrežama počeo da objavljuje fotografije svog dede obučenog u tinejdžersku odjeću promovirajući ga kao “najcool dedu”.

    Alojz je tako s nešto više od 70 godina postao influenser i promotor ulične mode. Danas Jannikov profil s Alojzovim fotografijama ima 1,7 miliona pratilaca. Ponekad i Alojz pozira u istim pozama kao i neke zvijezde, poput repera Kanjea Vesta (Kanye West) i Travisa Skota (Scott), a na fotografijama mu se ponekad pridruži i supruga, s kojom je nedavno proslavio 56. godišnjicu braka.

    Nedavno su Jannik i Alojz pokrenuli i vlastiti brend odjeće pod nazivom ”Gramps”, što bi se moglo prevesti kao ”djedovi”, piše N1.

  • Ove vrste voća trebali biste češče konzumirati kod nedostatka željeza

    Nizak nivo željeza može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica kao što je zatajenje srca. Stoga, vrlo je važno da ovaj mineral svakodnevno unosite u svoj organizam, a pojedine vrste voća mogu vam pomoći u tome.

    Umor, vrtoglavica, ubrzan rad srce, depresija, gubitak kose i blijeda kosa samo su neki od znakova nedostatka željeza u organizmu. Nizak nivo željeza najčešće imaju žene tokom menstrualnog ciklusa i trudnice, ali nije isključeno da i druge osobe mogu imati manjak ovog minerala.Doktor Matt Angove iz Optimize Irona naveo je da voće generalno nije jak izvor željeza, ali da postoje razlozi zašto bismo trebali ih dodati u ishranu ukoliko imamo nedostatak željeza.

    Voće s visokim udjelom jabučne kiseline

    Iako se voće ne smatra značajnim izvorom željeza, ono može pomoći u kombinaciji s drugima namirnicama bogatim željezom. Jedna od vrsta je svakako voće s visokim udjelom jabučne kiseline, a po tim se najviše smatraju jagode, marelice i trešnje. Doktor Angove navodi da ova vrsta voća značajno povećava unos željeza u crijevnim stanicama.

    Suho voće

    Suho voće poput grožđica i suhih šljiva dobar najveći su izvor željeza kada je riječ o voću. One imaju viši udio i bolju ukupnu bioraspoloživost željeza u usporedbi sa svježim voćem.

    Citrusno voće

    Konzumacija voća s limunskom kiselinom također ima dobar utjecaj na povećavanje željeza u organizmu jer pomažu u apsorpciji ovog minerala. Pored toga, citrusi su veoma dobri i za imunološki sistem.

     

  • Život između teretane i šume: Priča o Bišćanki Nermini Dervišević

    Nermina Dervišević (23) iz Bihaća, ističe se kao strastvena zaljubljenica u sport. Njen profesionalni put je bio obilježen radom kao fitness instruktorica, a trenutno se nalazi u procesu daljeg usavršavanja. Kada nije posvećena svojoj karijeri, Nermina s oduševljenjem trči i uživa u vremenima provedenim u prirodnom okruženju, piše Jajce Online.

    Osim što je aktivna u svijetu sporta, Nermina također ima duboku povezanost s prirodom kroz svoje članstvo u uglednom udruženju “Lovačka Organizacija Bihać”. Za nju, lov predstavlja mnogo više od pukog hobija – to je prava strast koju s velikim entuzijazmom prakticira i koja joj donosi zadovoljstvo i ispunjenje u slobodnom vremenu.

    – Rekla bih, da je lov nekako porodična tradicija, obzirom da smo svi lovci, s tim da sam ja prva žena lovac u porodici. Na našim prostorima žena lovaca nema mnogo, ali mi to nije predstavljalo problem da se priključim i postanem lovac. Sve to naravno ne bi bilo potpuno bez velike podrške porodice i ostalih kolega lovaca. Posebnu vrstu poštovanja pruža baš lov, kako jedni prema drugima tako prema životinjama i prirodi. Pripreme, neizvjesnost, iščekivanje, uzbuđenje pri odstrelu divljači je nešto najljepše za svakog lovca. Lov je odličan način da se povežemo s prirodom, životinjama i ostalim ljudima koji vole isto što i mi i to je jedan od glavnih razloga zbog čega se bavim lovom, kazuje Nermina Dervišević za Jajce Online.

    Nermina Dervišević ističe da je očuvanje prirode i životinjskog svijeta ne samo njihova dužnost, već i svakog pojedinca. Lovci su od davnina bili čuvari prirode i ključni akteri u očuvanju divljih životinja.

    – Priroda je za sve nas jako bitna pa tako radimo na očuvanju i nje i životinja jer je to zadatak ne samo lovaca, nego svakog čovjeka. Lovci su uvijek bili u posebnoj vezi s prirodom i životinjama. Zajedno sa ostalim lovcima radim sve kako bi uzgoj i zaštita bili što bolji, a tu je i kontrolisani odstrel kako ne bismo nanijeli štetu i kvarili ravnotežu prirode. Neki lovci više vole pojedinačni lov, a neki skupni i pogonski, a svaki od njih ima posebne lovačke čari. Također, za lovce, loše vrijeme ne postoji. Kada je prisutan umor, vrućine ili kada je snijeg i kiša i ostali provode vrijeme u toplom, mi to vrijeme rado iskoristimo da budemo mokri, promrzli, hodajući kroz planine, šume, noseći rančeve i poprilično teške puške… Prelazimo sve to kroz šalu i smijeh jer znamo da nas na kraju čeka druženje uz vatru, gdje počinju prave lovačke priče, prića nam Nermina.

    Mali broj žena

    U dosadašnjoj lovačkoj karijeri ova mlada Bišćanka je uspjela odstrijeliti tri divlje životinje.

    – Budući da sam u svijetu lova tek dvije godine i još uvijek spadam u mlađe lovce, suočavam se s izazovima biti u neposrednoj blizini divljih životinja koje su iznimno osjetljive na svaki zvuk i pokret. Većinom se bavim lovljenjem krupne divljači i do sada sam uspješno ostvarila odstrel divlje svinje i srndaća, što me izuzetno usrećuje i ispunjava, istakla je.

    S obzirom na činjenicu da su u Bosni i Hercegovini žene i dalje rijetko prisutne u lovačkim aktivnostima, Nermina se suočavala s predrasudama i mnogim postavljenim pitanjima na samom početku svog lovačkog puta.

    – Jako je mali broj aktivnih žena lovaca na našim prostorima, vjerovatno zbog toga što mnogi smatraju da je lov više sport za muškarce ili zbog neke nesigurnosti za žene, s čim se ja baš i ne slažem. Smatram da svaka žena, koja se zanima za lov, treba pokušati, a ja sam sigurna da neće odustati jer svako od nas ima svoje kvalitete, bez obzira da li je to muškarac ili žena, kategorično je rekla mlada Nermina.

    Nermina ističe da su psi jako bitni u lovu, zavisno od toga koja vrsta divljači se lovi i naravno na koji način. Svi moraju poznavati vrstu i ostale osobine pasa, kako bi se kvalitetno izvršila obuka pasa za lov.

    Pročitajte više na: jajce-online.com

     

  • Godišnjica smrti Rejhana Demirdžića

    Rejhan Demirdžić je bosanskohercegovački pozorišni, filmski, radijski i televizijski glumac, te televizijski scenarista. Rođen 02.01.1927. u Sarajevu. Prvi nastup imao u sarajevskom Narodnom pozorištu 1943. godine. Osim u sarajevskom Narodnom pozorištu glumio u pozorištima u Šapcu, Titovom Užicu i Nišu u periodu od 1945. do 1955. kada se definitivno vraća u Sarajevo. Bio je veliki majstor glumačkog zanata – glumac koji nije imao svoj fah već je mogao uspješno glumiti, mangupa, nacističkog oficira, bega i gradskog gospodina. Rejhan Demirdžić i Rudi Alvađ su u zabavnim emisijama Radija Sarajevo igrali veoma popularne likove Uzeira i Momu. Umro je 22. august 1988. u  Sarajevu.

    Filmografija:
    Filmovi – Vratiću se (1957), Krst Rakoc (1962), Popodne (1964), Glineni golub (1966), Diverzanti (1967), Quo vadiš Živorade (1968), Neka daleka svjetlost (1969), Derviš i smrt (1974), Sarajevski atentat (1975), Simha (1975),
    Husinska buna (1980), Miris dunja (1982), Ukazanje Gospe u selu Grabovica (1982), Pismo – glava (1983), Inat (1988)
    Serije – Karađoz (1970), Porobdžije (1976), Tale (1977), Kože (1982)

    izvor: historija.ba