Fotografija punta u centru Beograda izazavala je veliku pažnju na društvenim mrežama.
Vozač se uglavio između drveta i bandere, gdje ne postoji ni milimetar slobodnog prostora.
Ispod slike nižu čestitke na vještini poput “odmah da mu se daju sve kategorije”, ali počele su da se “kuju i teorije zavjere”. Ovaj je prvo parkiran pa je onda bandera stavljena”, navedeno je u jednom komentar dok se u drugom ništa manje duhovito ne konstatuje:
“Toliko dugo stoji da je drvo izraslo”.
Zaista je frustrirajuće kad vas u teglici džema dočeka neugodno iznenađenje: zelenkasti sloj pahuljaste plijesni. Umjesto da ga namažete na komad kruha ili palačinku, bit ćete ga prisiljeni baciti u smeće (ili pokušati spasiti, a o tome smo vam već pisali ovdje). Stvar je još gora ako je riječ o džemu koji ste sami pripremili – zbog ove neugodne pojave propast će vam sav trud. Da vam se to više ne bi događalo, pribjegnite malom triku.
Nakon što otvorite teglicu džema, prilikom vraćanja u hladnjak okrenite ju naopako. Na taj način će površina džema koja je došla u kontakt sa zrakom, žlicom, nestašnim prstima i svim ostalim stvarima koje sadržaj teglice mogu dovesti u dodir s mikrobima koji će ga kontaminirati ostati pritisnuta uz poklopac, što će smanjiti mogućnost razmnožavanja bakterija i gljivica.
Rješenje je jednostavno i učinkovito, a osim na džem primjenjivo je na ajvar i slične namaze. Isprobajte!
Izvor: N1
Zaboravite vrtloge, morske nemani i izvanzemaljce. Jedan stručnjak tvrdi da je ‘riješio’ misterij Bermudskog trokuta
U intervjuu za dokumentarac Channela 5 “Tajne Bermudskog trokuta”, koji je prvi put emitiran 2019., Nick Hutchings, stručnjak za minerale, rekao je da bi geologija mogla objasniti nestanke aviona i brodova, piše LadBible, a prenosi Net.hr.
Prema Britannici, na tajanstvenom dijelu sjevernog Atlantskog oceana u obliku trokuta u blizini obala Sjeverne Amerike nestalo je više od 50 brodova i 20 zrakoplova. Također poznat kao ‘Đavolji trokut’, izvješća o nestancima u regiji od atlantske obale Floride do otočja Velikih Antila datiraju iz sredine 19. stoljeća.
Hutchings je u 60-minutnom dokumentarcu objasnio: “Bermuda je u osnovi morska planina – to je podvodni vulkan. Prije 30 milijuna godina stršila je iznad razine mora. Sada je erodirao i ostao nam je vrh vulkana. Imamo nekoliko uzoraka jezgre koji u sebi sadrže magnetit. To je najmagnetičniji prirodni materijal na Zemlji.”
Hutchings je uz pomoć jednog liječnika napravio eksperiment i koristio je samo mali komadić stijene i kompas. Kada je kompas prešao preko stijene, njegova igla je poludjela čineći navigacijski uređaj potpuno beskorisnim.
“Možete sad samo zamisliti kako je bilo ploviti tim vodama davnim pomorcima. Sigurno im je bilo itekako dezorijentirajuće”, rekao je.
I dok mornari tvrde da su naišli na brodove duhova i druge čudne događaje u jezivom području, Karl Kruszelnicki, znanstvenik sa Sveučilišta Sydney u Australiji tvrdi da je postotak nestalih aviona i brodova sličan kao u bilo kojem drugom dijelu oceana s velikim prometom – što znači da ipak nije tako misteriozno.
Kruszelnicki vjeruje da su nestali ljudi i plovila uglavnom posljedica lošeg vremena i loših navigacijskih odluka. Rekao je za news.com.au još 2017.:
“Blizu je Ekvatora, blizu bogatog dijela svijeta – Amerike – stoga imate puno prometa. Prema Lloydu iz Londona i Obalnoj straži SAD-a, broj nestalih u Bermudskom trokutu isti je kao bilo gdje u svijetu.”
Program N1
Mnogima od nas to se događa, kada parkiramo, kada tražimo neku lokaciju ili cestu ili za vrijeme nevremena – često gasimo ili stišavamo radio.
Ako mislite da je to samo vaša navika, vjerujte, nije i normalna je reakcija mozga.
Tokom dana prikupljate informacije o svojoj okolini putem okusa, sluha, mirisa, dodira i vida.
Mozak, koji je dio središnjeg živčanog sistema, kombinuje sve te informacije i odlučuje šta s njima.
Mozak stalno procjenjuje šta bi trebao biti njegov primarni zadatak, glavni zadatak na koji se fokusira i sekundarni zadatak, odnosno zadatak na koji se manje fokusira.
Naš mozak se može brzo prebacivati sa zadatka na zadatak pa mislimo da obavljamo više zadataka istovremeno, a zapravo to ne možemo.
Tokom prebacivanja između različitih tačaka pozornosti gube se djelići sekunde. Ako ste se izgubili, na primjer, to može značiti razliku između toga hoćete li vidjeti ulicu koju tražite.
Ukratko, jedan zadatak nije problem za mozak. Ponekad ni dva zadatka. Ali s više od dva zadatka, mozak počinje raditi manje učinkovito i podložniji je greškama.
Kada smo izgubljeni ili kada moramo obaviti zadatak u vožnji koji ne radimo često, kao što je parkiranje, naš se mozak ograničava na taj jedan zadatak. Tada više ne slušamo razgovore putnika, vidno polje nam se sužava i svu pažnju usmjeravamo na vid ili prostorne odnose.
Zbog toga vozači često stišaju radio kada parkiraju, voze u napučenim urbanim sredinama, traže određenu adresu ili voze u opasnim uslovima, poput oluja ili tuče. Te aktivnosti zahtijevaju povećanu koncentraciju. Isključivanjem radija, ta se distrakcija uklanja s popisa aktivnosti mozga i više pažnje je dostupno za najvažniji zadatak, piše hak.hr.
Radiosarajevo.ba
Međunarodni filmski festival u Veneciji počinje večeras, a u konkurenciji za nagradu “Zlatni lav” naći će se 23 ostvarenja.
Ove godine Festival će biti s manje zvijezda zbog štrajka u Holivudu i s više kontroverze zbog selekcije filmova.
Očekuje se da će zbog izbora kontroverznih reditelja, poput Romana Polanskog i Vudija Alena (Woodie Allen), ovogodišnje izdanje teći u drugačijoj atmosferi, smatra francuski list “Figaro”.
Jasmila Žbanić. AP
I BiH na ovom slavnom festivalu ima svog predstavnika.
Igrana serija “Znam kako dišeš”, koju je Jasmila Žbanić kreirala zajedno sa suprugom Damirom Ibrahimovićem, uvrštena je u glavni program 80. izdanja Venecija Film Festivala i svjetsku premijeru imat će 6. septembra. Reditelji serije su Alen Drljević i Nermina Hamzagić, a scenaristica Elma Tataragić.
Ovo je prvi put da će jedna TV serija s ovih prostora svoju svjetsku premijeru doživjeti u sklopu jednog od najvećih svjetskih festivala koji će se održati od 30. avgusta do 9. septembra.
U seriji igraju: Jasna Đuričić, Lazar Dragojević, Ermin Bravo, Mirvad Kurić, Kemal Rizvanović, Selma Alispahić, Emir Hadžihafizbegović, Jelena Kordić-Kuret, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Izudin Bajrović, Boris Isaković, Faketa Salihbegović-Avdagić, Dino Bajrović, Lana Stanišić, Boris Ler, Rijad Gvozden i drugi.
Svjedoci smo da se uslijed klimatskih promjena, posljednjih godina promjene vremenskih prilika i temperature zraka dešavaju prilično naglo, navodi se u upozorenju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Našem organizmu takve nagle promjene ne dozvoljavaju da se organizam na njih prilagodi pa zdravije osobe, a naročito osobe sa hroničnim bolestima, na njih reaguju različitim simptomima.
“Većina nas je barem jednom osjetila promjene u organizmu uslijed nagle promjene vremena. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, meteorotropne bolesti, odnosno hronične bolesti na čije pogoršanje može da utiče nagli skok ili pad temperature, obuhvataju više od 50 oboljenja”, navode iz Instituta.
U narednim danima kada je najavljena promjena vremena i pad temperature možemo očekivati lošije raspoloženje, nesanicu, glavobolju kod osoba koje pate od glavobolja, bolove u zglobovima, kostima, mišićima. Nagle promjene temperature najviše će osjećati hronični bolesnici i stariji ljudi, kažu stručnjaci.
Kod nagle promjene vremena srčani bolesnici moraju biti na posebnom oprezu. Poznato je da se krvni sudovi šire i skupljaju na toploti i hladnoći, zbog čega krvni pritisak može oscilirati.
Promjena temperature u kratkom vremenu od samo nekoliko stepeni prouzrokuje sužavanje arterija, ograničen protok krvi i manjak kiseonika koji dopire do srca, koje zbog hladnog vremena brže pumpa krv kako bi održalo tjelesnu toplotu. Tada pritisak raste i veća je opasnost od srčanog udara.
Zbog naglog pada temperature, ljudi koji imaju problema s pritiskom, ali i srčanih problema, ne bi se trebali izlagati prevelikim naporima niti teškom fizičkom radu, a obavezno moraju redovno uzimati terapiju.
Astmatični napadi mogu se javiti zbog pojačane vlage u zraku ili zbog veće koncentracije polena koju često donese olujno nevrijeme, koje ujedno hladi zrak i dišni sistem, zbog čega se bronhi u plućima sužavaju i otežavaju disanje.
Za osobe sa astmom takva reakcija može biti opasna, stoga je preporučljivo uzimati propisanu terapiju kao prevenciju te pratiti stanje i tok astme te se inhalirati po potrebi.
Kako navode iz Instituta, prilikom pada temperature, osobe koje pate od reumatskih bolesti mogu osjetiti bolove u kostima i mišićima. Uzrok povezanosti promjene vremena i pojačanog reumatskog bola leži u promjeni vazdušnog pritiska, vlažnosti i temperature.
Ova tri elementa se najviše mijenjaju za vrijeme zahlađenja i nevremena. Naime, kod pada pritiska, zglobovi se rastežu, a s obzirom na to da su puni živčanih završetaka, osjeća se bol.
Dobar preduslov za ublažavanje negativnih posljedica vremena je zdrava i pravilna ishrana, u kojoj su optimalno zastupljene sve važne namirnice, unošenje dovoljne količine tečnosti (voda, čaj, cijeđeni sokovi) te umjerena fizička aktivnost.
Dobar i kvalitetan san od osam sati je nezaobilazan ukoliko želimo da organizam podnese promjene koje nam slijede. Budite umjereni s analgeticima, lijekovima za smirenje i ekscitirajućim napitcima (kafa, alkohol), ističu u INZ-u.
Hronični bolesnici moraju redovno uzimati propisane lijekove, a ako su negativne posljedice vremena učestale ili se pogoršavaju potrebno je konsultovati doktora.
Radiosarajevo.ba
Grmljavinsko nevrijeme može biti zastrašujuće. Ali ako ste u automobilu zapravo ste dobro zaštićeni.
To je zato što karoserija vozila u biti formira ono što je poznato kao Faradayev kavez, vrstu štita koji električno pražnjenje usmjerava oko putnika
Unatoč tome, bolje je zatvoriti sve vrste prozora tijekom grmljavinske oluje te uvući antenu.
Ako munja udari u automobil dok ste u njemu, ne smijete dodirivati metalne dijelove koji su povezani s karoserijom. Međutim, to ne bi trebao biti problem za moderne automobile jer imaju dosta plastičnih dijelova karoserije.
Za vrijeme oluje trebali biste potražiti mjesto za parkiranje na niskom, gdje nema opasnosti od letećih objekata ili grana. Najveću opasnost za vozače predstavlja loša vidljivost, tuča, udari vjetra, kao i akvaplaning, oborene grane i druge prepreke na cesti, navodi njemačka automobilistička organizacija ADAC.
Ako vas iznenadi grmljavinska oluja dok vozite bicikl ili hodate, izbjegavajte visoka mjesta poput planina i brda, drveće, stupove i metalne strukture poput ograda.
Ako je moguće, stanite ispod mosta ili nadstrešnice i držite dovoljan razmak od svog bicikla.
Izbjegavajte biti najviša točka na otvorenom terenu. Ako nema pristupa nikakvom zaštitnom skloništu, preporučljivo je da čučnete sklopljenih nogu i uvučene glave. Ali ne morate sjediti ili ležati.
Za zaštitu u prirodi savjetuje se koristiti, na primjer, udubine u zemlji, udubljene staze ili podnožje stijene. Također može biti sigurnije unutar šume s drvećem jednake visine nego na otvorenom polju.
Program N1
Putem oglasa na društvenoj mreži 57-godišnjak iz Bjelovara, koji je želio zaraditi na kriptovalutama, prevaren je za više od 55.000 KM (28.000 eura), objavila je bjelovarska policija.
Prevareni je prijavio da je u maju ove godine na društvenoj mreži pronašao oglas za trgovanje kriptovalutama. Nakon uplate novca za kupovinu kriptovalute primio je više telefonskih poziva s inozemnih telefonskih brojeva u kojima ga se tražilo da uplati novac za proviziju, osiguranje i porez na temelju ostvarene dobiti.
Muškarac je u više navrata uplatio zatražene iznose, ali dobit od ulaganja u kriptovalute nije dobio, čime je oštećen za više od 55.000 KM (28.000 eura).
Prevaru je prijavila i 61-godišnjakinja koja je na društvenoj mreži pronašla oglas za kreditiranje. Kontaktirala je oglašivača kojem je ustupila svoje osobne podatke i podatke o bankovnom računu.
Za isplatu kredita od 61-godišnjakinje je u tri navrata zatražena uplata novca za javnobilježničke troškove i porez. No nakon uplate svih troškova od preko 4.000 KM (2.000 eura) nije dobila kredit.
Iz policije upozoravaju kako je potreban dodatan oprez prilikom ulaganja ili kreditiranja putem oglasa na društvenim mrežama jer je velik dio takvih oglasa lažan i cilj im je prevara. Posebno treba biti sumnjičav prema ponudama koje obećavaju sigurnu investiciju, zajamčene povrate i veliku dobit, a kod kreditiranja vrlo povoljne uvjete za realizaciju i otplatu kredita.
Prije ovakvih novčanih transakcija bilo bi dobro zatražiti nepristrani financijski savjet. Ako ste jednom uložili u prevaru, prevaranti će vas vjerojatno ponovno ciljati ili prodati vaše podatke drugim prevarantima zato se čuvajte budućih prevara, upozoravaju iz policije.
Radiosarajevo.ba
Blagaj pokraj Mostara, u Bosni i Hercegovini, danas je turistički biser koji vrijedi posjetiti.
U dolini Bune u davna vremena nastao je Blagaj. Na izvorištu rijeke prije pet vjekova i derviška ili sufijska tekija, a u novom vremenu pored nje niz objekata. Na brdu iznad je utvrda herceg Stjepana Kosače. Na obali Bune – stare kamene kuće porodice Velagić. Blagaj pokraj Mostara, u Bosni i Hercegovini, danas je turistički biser koji vrijedi posjetiti, piše AA.
U središtu interesovanja je drevna tekija.
“Što se tiče tekije prema arheolozima, objekat je iz 1520. godine. Mi se vežemo za prvi pisani trag. To je putopis Evlije Čelebije iz 1664. godine kada je naišao ovuda, i kako kaže zatekao društvo koje je raspravljalo o ozbiljnim naučnim temama. Od tada do sada tekija je prošla kroz razne sisteme. Hvala Bogu ona danas služi svojoj osnovnoj namjeni. Pored što je uključena u dio vjerskog turizma, dnevno smo otvoreni za sve posjetioce od pola devet ujutro do akšama. Večernji termini su predviđeni za zikrove koji se obavljaju četvrtkom, petkom i nedjeljom. Sad je na tom modelu funkcionisanja, što je različito od drugih tekija gdje stalno žive derviši sa svojim šejhom, a što je ovdje bila praksa do 1924. godine. Tada nije bilo dozvoljeno ući bilo kome osim onome ko je dio tog kruga. Okolnosti su se promijenile. Današnji način funkcionisanja i življenja je takav da derviši nisu stalno tu, nego dolaze u određenim terminima. Imaju svoje poslove, porodice, obaveze, obave zikrove, te se vraćaju svojim svakodnevnim tokovima. Objekat tekije je pravljen i namijenjen stalnom životu, pa je raspored takav da više podsjeća na stambenu kuću, koja ima prostorije i spratove. U prizemlju je prostorija – kuhinja ili čajdžinica. Soba do nje je za dnevne namaze i molitve. Zatim soba za žene. Potom čilehana ili soba za osamljivanje. Na spratu su dnevna soba, zikrhana i musafirska soba, te hamam. Sve je dostupno za pogledati svim posjetiocima uz poštivanje kućnog reda. Za ulazak u molitveni dio obavezan je dres kod. Sve to imamo na raspolaganju i sastavni je dio ponude“, rekao je u razgovoru za Anadolu referent za koordinaciju u Tekijskom kompleksu Edin Džiho.
Svakog dana rijeke turista iz svih krajeva svijeta prolaze kroz kompleks tekije. Broj posjeta u ovoj godini bi trebao nadmašiti i dosad najbolju 2019.
“U posljednje tri godine smo obogatili ponudu u turističkom dijelu sa prostorijom koju nazivamo muzejska soba, gdje smo izložili dio arheoloških nalaza koji su pronađeni prilikom iskopavanja temelja musafirhane. Taj poduhvat je vodio profesor Imamović. Dio građe je izložen kao racionalan dokaz o životu i prisustvu, te tragovima života prije toliko godina. Pored tih nalaza iz dvorišta koji pripadaju Osmanskom periodu, u jednoj vitrini smo izložili i nalaze iz pećine u sredini litice. Pojedini nalazi iz tog dijela prema Imamoviću su prahistorijski period. Ovaj lokalitet je bio primamljiv i prije nego što se tu našla tekija. Soba je novijeg datuma u ponudi i prezentaciji tekije i onoga što ona jeste. Uz arheološke nalaze imamo i video zapise što je naša produkcija radila, u trajanju od 12 minuta na tri jezika. On može pružiti osnovne informacije ljudima koji ne uđu u tekiju da dobiju informaciju. Što se tiče posjeta još smo u oporavku od korone, iako je to druga sezona. Zadovoljni smo jer napreduje, vraćamo se na parametre iz predpandemijskog perioda. To je ta 2019. godina. Bila je brojčano najjača. Tu smo negdje. Sa procentualnim dijelom smo blizu 2019. U svakom slučaju možemo biti zadovoljni oporavkom“, istakao je Džiho.
Derviška tekija jeste najvažniji i najposjećeniji objekat u Blagaju, ali daleko od toga da je jedina atrakcija u ovom malom mjestu. Turistički potencijal je ogroman.
“Još od 2006. godine kada je Čajka radila strategiju za razvoj turizma na području regiona Velež i naravno u taj dio bio je uključen i Blagaj, prepoznat je ogroman kapacitet i mogućnost razvoja raznih vrsta turizama na ovom području. Između ostalog, bio je veliki fokus na eko turizam. Blagaj posjeduje i prirodno, i kulturno, i historijsko, i sva druga bogatstva, te vidimo da svake godine sve veći broj turista dolazi u Blagaj. Ta bi ponuda trebala biti uvezana i sinhronizovana, i ono što ja uvijek ponavljam jeste da Blagaj mora imati razvojni plan i strategiju za narednih pet ili deset godina“, kazao je predsjednik Omladinskog kluba “Novi val“ Adnan Đuliman.
Niz je atrakcija vezanih za samu rijeku Bunu.
“Ono što ljudi mogu doživjeti u Blagaju jeste ono što je najatraktivnije – vile sa bazenima, kuće i objekti, posjeta Starom gradu, Vrelo Bune, kanu niz Bunu, sportsko penjanje – nezaobilazna priča, te uz Bunicu vožnja čamcem. Mislim da bi se ponuda Blagaja mogla više proširiti na domaćinstva i ruralni turizam. Tu mislim na plato Podveležja, Vranjeviće, Svačiće… Blagaj kao Blagaj ima odličan položaj, kapacitete, i sve ostalo, ali se mora raditi na sinhronizaciji i uređenju svega toga“, smatra Đuliman.
Od ljeta ćemo se oprostiti uz jednu vrlo rijetku nebesku pojavu. Riječ je o Plavom supermjesecu.
Posljednji puni mjesec ljetne sezone je pred nama, ali ne bilo kakav. U srijedu ćemo vidjeti jedini Plavi supermjesec u ovoj godini (ali i narednih godina). Supermjesec se javlja kad je Mjesec u točki najbližoj Zemlji tijekom svoje orbite (i kad je vidljiv na noćnom nebu), poznatoj još kao i perigej.
Kada se nalazi na udaljenosti od oko 362.000 kilometara od Zemlje, Mjesec se čini otprilike sedam 7 posto većim u usporedbi s tipičnim punim Mjesecom, što je razlika u veličini koju mnogi neće niti primjetiti. Astronomski spektakl za sve Ono što tu pojavu čini još zadivljujućom jest činjenica da nudi astronomski spektakl u kojem stanovništvo u urbanim dijelovima može uživati bez odlaska u prirodu i podalje od svjetlosnog zagušenja, koje u gradovima inače smanjuje vidljivost zvjezdanog neba.
Ipak, osobitost ovog posebnog supermjeseca leži u njegovoj klasifikaciji kao “plavog supermjeseca”. Prema izračunima umirovljenog NASA-inog astrofizičara Freda Espenaka, Mjesec će se nalaziti na udaljenosti od otprilike 355.000 kilometara. To ga pozicionira kao najsjajnije osvijetljeni mjesec cijele 2023. godine. Porijeklo izraza supermjesec i Plavi Mjesec Izraz “supermjesec” nastao je 1979. godine, a skovao ga je astrolog Richard Nolle.
Opisuje, ili mladi, ili puni Mjesec koji se događa iznad 90 posto od njegove najbliže toče u orbiti prema Zemlji. Iako mladi mjeseci često ostaju nevidljivi s naše točke gledišta, i mladi, i puni mjesec igraju ulogu u utjecaju na plimu i oseku, uzrokujući njihove veće fluktuacije od uobičajenih. Vrijedno je napomenuti da se izraz “Plavi Mjesec” zapravo ne odnosi na boju Mjeseca. Umjesto toga, pojam se vrti oko vremena.
U tom kontekstu, Plavi Mjesec označava drugi puni Mjesec unutar jednog kalendarskog mjeseca, od kojih se prvi pojavio 1. kolovoza. Dok se prevladavajuća definicija Plavog Mjeseca odnosi na pojavu dva puna Mjeseca unutar jednog mjeseca, ranije tumačenje bilo je utemeljeno na brojanju punih Mjeseca unutar godine dana. Tradicionalno, u godini bi bilo 12 punih Mjeseca, no povremeno bi se pojavio i 13. puni Mjesec. Moderna definicija dva puna mjeseca koja se pojavljuju u jednom mjesecu postala je popularna 1940-ih, kroz časopis Sky & Telescope. To je tumačenje kasnije popularizirala Deborah Byrd u radio emisiji StarDate usmjerenoj na znanost 1980. godine, prenosi Zimo. Koliko je rijetka pojava Plavog Mjeseca? Treba razmotriti i rijetkost Plavog supermjeseca. Sami supermjeseci su relativno česti, s prosječno tri do četiri godišnje.
Međutim, Plavi Mjeseci su neuobičajeniji fenomen koji se pojavljuje otprilike jednom svaka 33 puna Mjeseca. Konvergencija, i supermjeseca, i Plavog Mjeseca je događaj koji se odvija otprilike svakih 10 do 20 godina. Predviđa se da će se iduća pojava plavog supermjeseca dogoditi tek 2037. godine, prema podacima iz NASA-e. Iako je pojava mjeseca u plavoj nijansi doista rijetka, nije sasvim nevjerojatna. Ilustracija tog fenomena datira iz 1883. godine kada je vulkanska erupcija vulkana Krakatau dovela do gubitka života 36.000 ljudi.
Erupcija je izbacila sumporni dioksid i pepeo u atmosferu, zbog čega je Mjesec poprimio plav izgled. Na sličan način, šumski požari imaju potencijal stvoriti usporediv učinak, što su potvrdili i stručnjaci iz londonskog Prirodoslovnog muzeja.
Program N1