Radio Donji Vakuf

Category: Magazin

  • Naučnici otkrili vulkan koji izbacuje zlato: Iznenadit ćete se kada saznate gdje se nalazi

    Naučnici otkrili vulkan koji izbacuje zlato: Iznenadit ćete se kada saznate gdje se nalazi

    U ledenim prostranstvima Antarktike krije se vulkan koji izbacuje doslovno komadiće zlata. Otkriće su 1991. godine obznanili američki geolozi.

    Tada su geolozi pronašli čestice zlata u vulkanskim plinovima i u snijegu blizu vulkana, pri čemu IFL Science navodi da su čestice dragocjenog metala otkrivene i 1.000 km dalje.

    Vulkan je aktivan i danas, a Philip Kyle, s Instituta za rudarstvo i tehnologiju Novi Meksiko u Socorru, objasnio je da se zlatne naslage mogu pojaviti u vulkanskoj stijeni pa kad lava s planine emitira vruće plinove, to nosi neke od čestica zlata u zrak.

    Ali koliko zlata izbacuje i kako se zove ovaj planinski rezervoar zlata? Zove se Mount Erebus, a zlato koje su američki geolozi otkrili kako izlazi iz njega mjeri se između “0,1 i 20 mikrometara” u vulkanskim plinovima i ’60 mikrometara’ u blizini snijega.

    Ipak, iako se ova količina može činiti sitnom, tokom jednog dana naučnici procjenjuju da vulkan izbacuje oko 80 grama zlata. Prema Gold.co.uk trenutna cijena grama zlata iznosi 75,76 dolara (138.87 KM). To znači da vulkan dnevno izbacuje oko 6.000 dolara vrijednosti zlata – iako to vjerojatno ovisi o kvaliteti i određenim drugim faktorima.

    Ipak, postoji mnogo ozbiljniji i važniji razlog zbog kojeg ljudi putuju dolje kako bi posjetili planinu. Mount Erebus također je poznat po tragediji.

    Naime, 28. oktobra 1979. godine, avion Air New Zealand Flight 901 udario je u stranu planine. Letio je iznad Ross Islanda gdje se nalazi Mount Erebus kao dio svojih redovnih antarktičkih panoramskih letova koji su se održavali od 1977. godine. Svih 237 putnika i 20 članova posade na brodu poginuli su u nesreći, a od tog dana Air New Zealand zaustavio je sve letove iznad Antarktike. Katastrofa je postala poznata kao Erebuska katastrofa, javlja Klik.

    Radiosarajevo.ba

  • Neobična pojava na nebu iznad turskog Vana: Ledeni prsten oko Sunca

    Neobična pojava na nebu iznad turskog Vana: Ledeni prsten oko Sunca

    Stanovnici turskog grada Vana u nedjelju su svjedočili zanimljivoj astronomskoj pojavi na nebu kada se oko Sunca pojavio široki krug, odnosno prsten svjetlosti čiji su rubovi bili obasjani duginim bojama.
    U astronomiji je ova pojava poznatija kao “Halo efekt” i nastaje lomom svjetlosti na kristalićima leda u atmosferi.
    Pojava se najbolje vidi ako gustoća oblaka nije tolika da bi sakrila Sunce.
  • Odlični savjeti za bujniji vrt: Kako da bašta bude puna cvijeća?

    Odlični savjeti za bujniji vrt: Kako da bašta bude puna cvijeća?

    Znate li da je kora banane odlična za korijenje biljaka? Kalij u kori banane omogućuje bolji protok vode između stanica i tako omogućuje stvaranje zdravog korijenja biljaka, pomaže u cvatnji i stvaranju ploda te sprečava pojavu bolesti.

    Dakle, sve što trebate učiniti je zakopati koru banane u zemlju kraj biljke koja cvate. Bananu prekrijte s nekoliko centimetara zemlje kako biste spriječili navalu insekata i neugodan miris. Kako se kora razgrađuje u zemlji, otpušta kalij i druge nutrijente te hrani okolno bilje, kažu stručnjaci. No, nije to jedini trik koji može doprinijeti tome da vaše biljke ožive.

    Ljuska jajeta ili kora citrusa

    Koru limuna ili naranče potopite u hladnoj vodi i ostavite da odstoji cijelu noć. S tom vodom zalijte biljke, što će im pomoći za rast. Također, ljuska jajeta odličan je izvor kalcija i odlična prihrana za biljku, jer kalcij osnažuje stanične zidove biljaka. Kad razbijete jaja, temeljito isperite ljusku, osušite je i usitnite u prah pa ga posipajte u zemlju oko biljaka, bez obzira na to je li riječ o gredicama na otvorenom ili teglama.

    Dušik iz kafe, s druge strane, doprinosi bržem rastu biljaka. Koristite ostatke mljevene kave. No, imajte na umu da treba biti pažljiv. S jedne strane, kafa sadrži puno dušika koji pomaže razvoju lišća, no s druge strane previše kafe može zaustaviti razvoj biljaka jer kofein sadrži kiselinu. Zato, za svaki slučaj, sloj kofeina kraj biljke ne bi trebao biti deblji od tri centimetra i svakako ga prekrijte s barem još dva centimetra zemlje kako biste spriječili njegovo stvrdnjavanje. Tako će voda doprijeti u zemlju.

    Sirće za tzv. kiselo cvijeće

    Pivo također doprinosi rastu biljaka, i to zahvaljujući tome što je bogato šećerom, koji pogodujte rastu bilja. Uzmite decilitar piva i jednom u dvije sedmice zalijte biljke. Osim toga, možete ga zalijevati i sirćetom. Sirće djeluje kao hrana za cvijeće vrtu. Na nešto manje od četiri litre vode dodajte jednu šalicu sirćeta i zalijevajte cvijeće kao i obično. Ovo prirodno gnojivo izvrsno djeluje za tzv. kiselo cvijeće poput hortenzija, rododendrona, gardenija, božikovina i azaleja.

    Ako želite zaštititi cvijeće od nametnika, iskoristite vrećice čaja, posebno crnog. Njihov miris smeta kukcima koji vole grickati vaše cvijeće i povrće.

    Radiosarajevo.ba

  • Planuli aranžmani za prvomajske praznike: Andaluzija i Istanbul “otišli k’o halva”

    Planuli aranžmani za prvomajske praznike: Andaluzija i Istanbul “otišli k’o halva”

    Turistički aranžmani za Prvi maj su gotovo planuli, a najtraženije destinacije su Andaluzija i Istanbul.

    Štaviše, Andaluzija je svojevrsni hit za ovogodišnje prvomajske praznike.

    Kako su kazali iz Turističke agencije “Relax Tours“, čak pet termina za to popularno odredište je rasprodato.

    – Također, veliki interes vlada, standardno, za Istanbulom, to je, takoreći, uhodana i zagarantirana ruta za koju imamo stalnu klijentelu. Čak i prije Nove godine su krenule rezervacije za prvomajsko putovanje na to odredište. Također, rasprodali smo aranžmane za Dubai, a, usto, velika potražnja je za putovanjem u Iran, trenutno su nam ostala još samo dva mjesta – kazali su nam iz ove agencije. Veliki interes je iskazan i za boravkom na Kipru i Malti, budući da su rasprodali i te ponude.

    Kada je riječ o Jadranu, u ovoj agenciji su kreirali specijalne ponude za Dubrovnik, Slano, Živogošće, Makarsku te druga mjesta. Iako ima interesa, ipak je znatno veća potražnja, kazali su nam, za destinacije izvan susjedstva.

    Nude se i nešto duži aranžmani busom za Pariz. Facebook

    – S druge strane, destinacije na Jadranu u Hrvatskoj su prilično popunjene, pa dosta toga zavisi i od slobodnih mjesta, odnosno popunjenosti, ali, definitivno, naši građani, kada je riječ o Prvom maju, radije biraju Istanbul, gdje najpovoljniji aranžman košta 950 KM, ili Andaluziju 1.500 KM. Cijene zavise od dužine boravka, tipa hotela i slično, a u prosjeku iznose 1.600 KM.

    S obzirom na to da je 1. maj u srijedu, mnogi građani će neradne dane, uz dan godišnjeg odmora, spojiti s vikendom, pa su u brojnim agencijama kreirali i kraće ture autobusom.

    Beč i Prag

    Tako „Sol Azur“ i „Buena Vista“ imaju ponude za četverodnevna putovanja u Veneciju, Budimpeštu, Beč i Prag, koja su cjenovno povoljnija i kreću se od 250 do 400 KM. Također, nude se i nešto duži aranžmani busom za Pariz te Bukurešt i Transilvaniju.

    Ponude i za četverodnevna putovanja u Veneciju. Facebook

    U „Centrotoursu“ su kreirali ponude za Napulj i Siciliju direktnim čarter-letom iz Mostara, a, osim popularnih destinacija, za Prvi maj nude i putovanje u Crnu Goru, u Budvu, te u Sjevernu Makedoniju – rutu Skoplje, Ohrid i Tetovo.

    Tražen i Neum

    Veliki interes, prema informacijama turističkih radnika, vlada za boravkom u Neumu za Prvi maj. To potvrđuju i podaci popularnih platformi za rezervaciju smještaja. S obzirom na to da je riječ o predsezoni, cijene noćenja su povoljne i u hotelima se kreću između 100 i 150 KM s uključenim doručkom. U privatnom smještaju su znatno povoljnije pa se noćenje može pronaći i za 35 KM.

    Golden Tours ima specijalnu prvomajsku ponudu za Amsterdam i druge gradove Nizozemske, gdje petodnevno putovanje avionom košta 1.655 KM po osobi.

    izvor: avaz.ba

  • Nutricionistica tvrdi da ove namirnice nikada ne kupuje

    Nutricionistica tvrdi da ove namirnice nikada ne kupuje

    Susie Burell jedna je od vodećih australskih nutricionistica koja želi učiniti zdravu hranu dostupnom svima. Kaže kako postoje određene namirnice koje čine više štete nego koristi ako se ne konzumiraju umjereno, zbog čega ih izbjegava u trgovini.

    “Jedna od rijetkih namirnica u trgovinama koje vjerojatno sadrže transmasti su pekarski kolači i muffini. U njima se vjerojatno nalazi margarin, a često sadrže i mnoštvo bojila, aditiva i prerađenih sastojaka”, rekla je.

    Također izbjegava pileće medaljone i druga polugotova jela koja se moraju pripremiti prženjem ili pečenjem. Takođet izbjegavac i prerađenog mesa.

    “To je hrana koja se povezuje s rizikom od razvoja raka crijeva, a ne kupujem ni nudle pune soli i natrijevog glutamata (MSG). Nije problem u rezancima, već u paketićima sa začinima”, pojasnila je.

    Na njenoj listi zabranjenih namirnica su i bezalkoholna pića sa šećerom i umjetnim bojilima.

    “Takva su pića usko povezana s debljanjem kod djece i odraslih. Jedna limenka od 375 mililitara pića može sadržavati čak devet kišikica šećera, a sve varijante su jednako loše”, upozorila je.

    Što se tiče namaza od orašastih plodova, kaže da je važno provjeriti deklaraciju jer ponekad sadrže više ulja i šećera nego što sadrže orašastih plodova.

    “Ako kod kuće imate blender ili multipraktik, možete napraviti vlastite namaze i pratiti šta ide u njih”, poručila je.

    Izvor: N1

  • Jedan kolač u SAD košta 12 hiljada dolara

    Jedan kolač u SAD košta 12 hiljada dolara

    Last Crumb, porijeklom iz Los Angelesa je napravio najskuplji kolačić na svijetu o kojem nema mnogo detalja, osim njegove cijene, piše LuxLife.

    Jedina sigurna stvar u vezi sa ovim kolačićem Last Crumb je da nećete željeti da ostavite nijednu mrvicu na tanjiru, bilo zato što mislite da je najukusniji na svijetu ili zato što ima previsoku cijenu od 12 hiljada dolara.

    Last Crumb nije uključio svoje rerne da bi ispekao bilo koji kolačić, već onaj koji je postigao nivo izuzetnosti i mogao da parira bilo kojoj kreaciji koju pripremi bilo koji kuhar sa Michelin zvjezdicom. Brend porijeklom iz Los Angelesa je osnovan sa jedinom misijom na umu, odnosno stvaranjem savršenih kolačića, gdje svaki prolazi kroz trodnevni proces i toliko su dobri da ćete poželjeti da se oprostite od tradicionalnih kolačića.

    Njegov tvorac se zasitio prosječne hrane i nakon preseljenja u Holywood započeo je svoje buntovno putovanje kako bi svijetu pružio najbolje iskustvo sa ukusnim kolačićima. Za sada je Last Crumb zadržao za sebe sastojke koji se nalaze unutar kolačića napravljenih od najfinijih i najrijeđih sastojaka koje mogu da se nabave, a otkriveno je da jedna kutija kolačića košta 12 hiljada dolara.

    Svaki dolazi u kutiji pažljivo dizajniranoj da odražava luksuz onoga što je unutra. U idealnom slučaju, treba ih jesti svježe pečene, što ih vjerovatno ograničava da odu predaleko od Los Angelesa. Ovi kolačići su pripremljeni od ručno odabranih vrhunskih sastojaka, uvezenih sa cijele planete i upakovani sa dovoljno ukusa da „očaraju“ vaše nepce.

    Izvor: Avaz

  • 50 godina od nastanka benda: ”Bijelo dugme” ponovo na turneji – prvi koncert u Sarajevu!

    50 godina od nastanka benda: ”Bijelo dugme” ponovo na turneji – prvi koncert u Sarajevu!

    “Najveća priča bivše Jugoslavije – 50 godina Bijelog dugmeta”, naslov je u novom Nedeljniku kojim se najavljuje veliki intervju Gorana Bregovića i turneja ove grupe povodom velikog jubileja.

    Turneja, kako navodi Nedeljnik, kreće 11. maja u Sarajevu, kada će se u Domu mladih održati prvi koncert.

    “Pedeset koncerata u raznim delovima svijeta, naravno i bivšeg jugoslovenskog ‘svijeta’. O tom svijetu u ekskluzivnom intervjuu koji će biti objavljivan narednih nekoliko sedmica u Nedeljniku, zajedno sa najvećim dosijeom o kultnoj jugoslovenskoj grupi i njenom utjecaju na kulturu, društvo, politiku, jezik i pomirenje, govori Goran Bregović…”, najavljuju iz Nedeljnika.

    Još nije poznato koja će tačna postava benda izaći na pozornicu na turneji.

    Navodno neće biti Željka Bebeka, a Bregović bi na pozornici mogao biti s ekipom koju čine Alen Islamović, Mladen Vojičić Tifa, Zoran Redžić, Điđi Jankelić za bubnjevima i Ognjen Radivojević kao klavijaturist umjesto nedavno preminulog Vlade Pravdića.

    Zanimljivo je i da će Bregović, na opasku reportera Branka Rosića o prvom koncertu u Sarajevu “neko bi u floskulama rekao ‘vraćate se na mjesto zločina’”, odgovorio: “Prvi koncert ćemo svirati u Domu mladih “Skenderija” u Sarajevu odakle smo krenuli. Tu smo prvi put svirali.”

    Inače, za Nedeljnik, osim Bregovića, govore i Mirko Ilić, Branimir Dimitrijević, Bojan Hadžihalilović, Lajbah, Saša Lošić Loša, Tifa, Islamović, Jasenko Houra…

  • Kako se čestita Bajram na brojnim jezicima svijeta

    Kako se čestita Bajram na brojnim jezicima svijeta

    Bajram Šerif Mubarek Olsun, tradicionalna je rečenica kojom se čestita najveći muslimanski blagdan bajram u našoj zemlji, a česta čestitka je i Bajram barećula.

    Riječ Bajram je perzijskog porijekla, a na turskom znači praznik.

    Riječ Šerif, koja je arapskog porijekla, na turskom znači čestit.

    Blagoslovljen znači riječ Mubarek na turskom, a riječ je inače arapskog porijekla.

    Olsun na turskom znači ‘neka bude’.

    Tako čestitka: Bajram Šerif Mubarek Olsun zapravo znači: “Neka ti je blagoslovljen čestit praznik”.

    Kada odgovorite “Allah razi olsun”, znači da ste rekli „neka Allah bude zadovoljan tobom“.

    Eid mubarak najčešća je čestitka koja se koristi širom svijeta. Eid je arapska riječ za praznik, a Ramazanski bajram zove se Eid ul Fitr, što znači Gozba prekida posta, dok Eid al Adha (Kurban-bajram) znači Festival žrtve.

    Pa ćete na engleskom, njemačkom, italijanskom, španskom čestitati upravo tim riječima – Eid Mubarak – s tim što se na Njemačkom Bajram kaže Zuckerfest. Na danskom se bajram čestita riječima – Gelukkige Suikerfeest. Njemački i danski zvuče kao šećerni festivali zbog prijevoda turske fraze Seker Bayrami (Ramazanski bajram).

    Na francuskom se kaže Aïd Moubarak ili Aïd Mabrouk, na grčkom se isto izgovara, a piše Eid μουμπάρακ. Na švedskom se kaže Glad Eid, na finskom Hyvää Eidiä.

    Ovo su čestitke na još nekim jezicima:

    Albanija

    Gëzuar bajramin = Sretan Bajram

    Arapski svijet

    Eid Saeed – Sretan Bajram

    Kul ‘aam wa antum bi-khayr = Neka te svake godine sretnem u dobrom zdravlju

    Eid Mubarak lakum wa-li-‘a’ilatakum = Sretan Bajram tebi i tvojoj familiji

    Iran

    Eid muborak shaved = Sretan Bajram

    Turska

    Bayramınız kutlu olsun = Neka je sretan Bajram

    Iyi Bayramlar = Neka praznik bude dobar

    Bayramınız mübarek olsun = Blagoslovljen praznik

    Kako odgovoriti?

    S druge strane, najčešći odgovor na čestitku jeste fraza Khair Mubarak, što znači također i tebi/vama ili neka je dobro tebi/vama.

    Također se može odgovoriti JazakAllah Khair, što, kad se prevodi doslovno, znači Neka te Allah nagradi dobrom (danas se često koristi i kao obično ‘hvala’).

    Možete reći i Eid Saeed Lakum ‘Aydaan, što otprilike znači Neka je sretan Bajram i tebi/vama.

    izvor: hayat.ba

  • Safvet-beg Bašagić: 90. godišnjica smrti prvog bošnjačkog doktora nauka

    Safvet-beg Bašagić: 90. godišnjica smrti prvog bošnjačkog doktora nauka

    Prije 90 godina, 9. aprila 1934., na bolji svijet je preselio Safvet-beg Bašagić, jedan od najznačajnijih i najmarkantnijih bh. pisaca te začetnik moderne bosanskohercegovačke književnosti, a sahranjen je među našim velikanima u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.

    Safvet-begova dženaza bila je jedna od najveličanstvenijih ikada održanih u sarajevskoj čaršiji, koja je samo rijetkim pojedincima odavala takvu počast. Dženazi je prisustvovalo više od pet hiljada ljudi, među kojima gotovo svi značajniji ljudi iz kulturnog i javnog života u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

    Safvet-beg Bašagić: Prvi bošnjački doktor nauka. wikipedia.org

    Predsjednik Sabora

    Bašagić je bio prvi bošnjački doktor nauka i začetnik bošnjačke književne, kulturne i društvene historiografije, te bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. vijeka. Ovaj pjesnik, historičar, dramski pisac, prevodilac, političar i intelektualac, prvi savremeni orijentalista i osmanista 20. vijeka, bio je i predsjednik Bosanskog sabora. Također, Bašagić je jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik društva „Gajret“ koje je preteča i pravni prethodnik današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.

    Rođen je 6. maja 1870. godine u Nevesinju. Po majci Almas-hanumi bio je unuk Derviš-paše (Dedage), a praunuk Smail-age Čengića, pa je Safvet-beg i s očeve (Ibrahim-beg) i s majčine strane potomak starih begovskih porodica istočne Hercegovine. Osnovnu školu pohađao je u Mostaru i Konjicu, a u Sarajevo se doselio 1882. godine, gdje je završio ruždiju i potom gimnaziju. Od 1895. do 1899. studirao je na Bečkom univerzitetu orijentalne jezike, arapski i perzijski jezik.

    Bašagić je doktorirao orijentalne jezike i historiju islama u Beču 1910. godine, kada je i izabran za zastupnika u Bosanskom saboru. Odmah poslije smrti Ali-bega Firdusa imenovan je za predsjednika Bosanskog sabora. Nakon Prvog svjetskog rata, od 1919. godine radio je kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu sve do 1927., kada je penzionisan.

    Bašagić: Mezar u haremu Begove džamije u Sarajevu - Avaz

    Bašagić: Mezar u haremu Begove džamije u Sarajevu. ossbb.edu.ba

    Mirza Safvet

    Poeziju je počeo pisati još kao učenik gimnazije, a tokom studiranja u Beču priredio je za štampu prvu zbirku pjesama “Trofanda iz hercegovačke dubrave”, kada je počeo pisati i prve naučne radove te prikupljati građu za historiju Bosne. Odmah po sticanju diplome počeo je raditi kao profesor u Velikoj gimnaziji u Sarajevu, te zajedno s književnicima Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nuri Hadžićem, 1. maja 1900., pokrenuo list “Behar”. Godine 1903., osnovao je društva “Gajret, “El-Kamer”, “Muslimanski klub”, a 1907. godine pokrenuo je list “Ogledao”.

    Safvet-beg je pisao pod pseudonimom Mirza Safvet. Tipičan je pjesnik bosansko-begovskog ponosa, koji svojom punoćom izbija naročito u dramskim spjevovima „Abdullah-paša“ i „Boj pod Ozijom“, a tako i u dramama, a jednu dramu je i naslovio „Bosanski ponos“. Njegove pjesme su jednostavne formom, ali bogate sadržajem, jer u njima Bašagić opijeva boli i stradanja, život i užitke naroda u Bosni i Hercegovini razapetog na velikoj raskrsnici Istoka i Zapada.

    Godine 1900., izdao je „Kratku uputu u prošlost Bosne od 1463. do 1850.“, koja je do pojave knjige „Geneza nacionalnog pitanja bosanskih Muslimana“ historičara Muhameda Hadžijahića, bila standard proučavanja historije bosanskih muslimana.

    Bašagić: BH Pošta izdala je markicu s likom našeg velikana - Avaz

    Bašagić: BH Pošta izdala je markicu s likom našeg velikana. posta.ba

    Preveo “Rubaije”

    Osim navedenih, značajna su mu i djela: “Najstariji ferman begova Čengića”, “Misli i čuvstva: (nove pjesme)”, “Gazi Husrev-beg (U spomen četiristogodišnjice dolaska u Bosnu)”, “Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti”, “Izabrane pjesme”, “Opis orijentalnih rukopisa moje biblioteke”, “Najstarija Turska vijest o Kosovskom boju”, “Mevlud. Po muteber ćitabima spjevao”… Bavio se i prevođenjem pa je, između ostalog, preveo “Rubaije” perzijskog pjesnika i naučnika Omera Hajama (Khayyam).

    Posljednje Safvet-begovo djelo je „Znameniti Hrvati: Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini“, u izdanju Matice hrvatske, 1931. godine, koje je svojevrsna nadopuna „Kratkoj uputi u prošlost Bosne od 1463. do 1850.“ i „Bošnjacima i Hercegovcima u islamskoj književnosti“.

    Bašagićeva kolekcija islamskih rukopisa i starih knjiga, koja je u posjedu Univerzitetske biblioteke u Bratislavi, dio je UNESCO-ovog programa “Memory of the World Programme”.

    BH Pošta izdala je, 2014. godine, markicu s likom našeg velikana koji je ostavio neizbrisiv pečat u historiji Bosne i Hercegovine i svog naroda za čiji se napredak borio i srcem i znanjem.

    Bašagić: Rodna kuća u Nevesinju - Avaz

    Bašagić: Rodna kuća u Nevesinju. furaj.ba

    Rodna kuća u Nevesinju

    Sve popularnija među posjetiocima, autentična stara bosanska kuća, kaldrma u avliji i stara česma ono je što vas dočeka kada dođete posjetiti rodnu kuću Safvet-bega Bašagića u Nevesinju. Smještena je uz Carevu džamiju (sultana Bajazida Velije) u uličici stotinjak metara iznad tog vjerskog objekta. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, 2005. godine, proglasila je Bašagićevu rodnu kuću nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

    Literatura u amanet budućim naraštajima

    – Jedan narod može doživjeti politički, socijalni i ekonomski fijasko u svojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak, imade nešto što nije prolazno, što ne može ni puki slučaj, ni najljući neprijatelj uništiti, a to su umotvorine koje mi zovemo literaturom. Taj trijumf ostaje za vijeke, jer je on amanet budućim naraštajima i vremenima – napisao je Bašagić u svom djelu ”Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti”.

    izvor: avaz.ba
  • Balenciaga izbacila narukvicu u obliku selotejp trake: Cijena ove kontroverzne mode će vas šokirati

    Balenciaga izbacila narukvicu u obliku selotejp trake: Cijena ove kontroverzne mode će vas šokirati

    Luksuzna modna kuća Balenciaga izazvala je podijeljene reakcije na internetu svojim najnovijim dizajnom nakita – narukvicom koja oponaša rolnu prozirne ljepljive trake. Predstavljena kao dio kolekcije za jesen/zimu 2024./25., ovaj komad nakita izazvao je žustre rasprave među modnim entuzijastima od trenutka svoje premijere 3. marta.

    Kolekcija Balenciaga za jesen/zimu 2024./25. predstavljena tokom Pariške sedmice mode, donosi ovaj nekonvencionalni predmet koji postavlja pitanje tradicionalne percepcije nakita. Balenciagin kreativni direktor Demna Gvasalia ima historiju reimaginiranja svakodnevnih predmeta kao luksuzne robe, pomičući granice mode,

    Narukvica koja podsjeća na rolu prozirnog selotejpa nosi logo Balenciaga i riječ “ljepilo”, izbjegavajući tradicionalne plemenite metale i drago kamenje. Izrađena je od smole, polimera koji je prvotno bio razvijen za industrijsku upotrebu, ali je kasnije prihvaćen u umjetnosti i nakitu, posebno tokom 1970-ih, kao izraz odbacivanja konvencionalnih pojmova vrijednosti.

    Cijena selotejp-narukvice je četiri hiljade dolara (7.216 KM). I sama cijena još je jedna stvar koja je zasmetala mnogima jer kažu kako potvrđuje da su komadi luksuznih brendova precijenjeni i preskupi.

    Video koji prikazuje ovu neobičnu narukvicu brzo je postao viralan na društvenim mrežama, potaknuvši raznolike komentare. “Selotejp ih košta jedan dolar, a dodavanje imena koje već posjeduju nula. Ovo je čista glupost”, komentarisao je jedan korisnik.

    Izvor: radiosarajevo