Category: Magazin

Sunčanog jutra s vedrim plavim nebom 24. juna 1947. godine pilot amater Kenneth Arnold upravljao je svojim avionom iznad Mount Rainiera u okrugu Lewis u američkoj državi Washington.

Na svoje iznenađenje, vidio je devet svijetlih plavo-bijelih objekata kako lete u “V” formaciji. Njihov oblik uporedio je sa tanjirima, a brzinu kojim su se kretali procijenio je na 1.700 milja (2.735 kilometara) na sat.

U roku od nekoliko dana nakon objave Arnoldovog izvještaja, najmanje 20 ljudi s više od deset međusobno udaljenih lokacija izjavilo je da su vidjeli slične objekte.

Talas sličnih izjava poklopio se s izbijanjem hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Nazvani neidentifikovani leteći objekti (NLO), pripisani su vanzemaljskim objektima, duhovima, anđelima, fantomima, duhovima ili drugim nadprirodnim pojavama.

Fenomen, koji je ostao neobjašnjen uz određenu dozu skepticizma i negiranja glavne naučne zajednice, 75 kasnije, pronašao je one koji ga prihvataju u Američkoj svemirskoj agenciji (NASA).

NASA je nedavno najavila pokretanje panela za istraživanje neidentificiranih vazdušnih pojava (UAP) koji uključuju NLO.

“Studija će se fokusirati na identifikaciju dostupnih podataka, kako najbolje prikupiti buduće podatke i kako NASA može koristiti te podatke za bolje naučno razumijevanje UAP-ova”, rekao je novinarima 9. juna Thomas Zurbuchen, pomoćnik administratora za nauku u sjedištu NASA-e u Washingtonu.

Braneći opravdanost takve studije, koja će početi ove godine, vrijednosti 100.000 dolara, zvaničnik NASA-e rekao je da istraživački prioriteti agencije pokrivaju potragu za vanzemaljskim životom, istraživanje misterioznih svemirskih pojava i fenomena i pomoć u održavanju bezbjednosti američkih aviona.

Pentagon je prošle godine najavio osnivanje Grupe za sinhronizaciju identifikacije i upravljanja vazdušnim objektima, nove obavještajne grupe za istraživanje neidentifikovanih objekata koji mogu da ugroze američki vazdušni prostor.

– Neobični obrasci kretanja –

Do toga je došlo brzo nakon izvještaja Radne grupe za neidentifikovane vazdušne pojave (UAPTF), programa u okviru mornaričke obavještajne službe Sjedinjenih Američkih Država, u kojem se navodi da nisu mogli identifikovati 143 objekta uočena u američkom vazdušnom prostoru periodu od 2004. do 2021. godine. U izvještaju se navodi da ih je 18 imalo neobične obrasce kretanja ili karakteristike leta.

U izvještaju koji je dostavljen obavještajnim odborima Predstavničkog doma i Senata sa povjerljivim dodatkom, navodi se da su neki od objekata oslobađali radiofrekventnu energiju koju su registrovali i obradili američki vojni avioni. Preporučuju se dodatne analize fenomena da bi se utvrdilo predstavlja li to “revolucionarnu tehnologiju”.

“Nemamo jasnih naznaka da postoji ikakvo vanzemaljsko objašnjenje za njih, ali vidjećemo gdje će nas podaci odvesti”, navodi se u izvještaju.

Prethodno je Ministarstvo odbrane SAD-a pokrenulo više projekata proučavanja UAP-a da bi razumjeli taj fenomen u svrhu nacionalne bezbjednosti. Prvi projekti, Project Sign i Project Grudge, naručeni su 1940-ih i 50-ih godina za prikupljanje i procjenu podataka o NLO-ima i ublažavanje uznemirenosti javnosti.

Ipak, nakon godina istraživanja, Savjetu za nacionalnu bezbjednost savjetovano je da razotkrije izvještaje o NLO-ima i uvede politiku obrazovanja javnosti da bi se ljudi uvjerili u nedostatak dokaza.

Od tada su svemirske agencije, kao i Centralna obavještajna agencija (CIA) koja je odvojeno istraživala fenomen, cijeli problem stavili u drugi plan.

Novi interes NASA-e i Pentagona za istraživanje NLO-a obnovio je i interes za ove neobjašnjive pojave.

Michael Wall, koji piše o svemiru za Space.com, vjeruje da NASA-in interes za NLO-e u 2022. godini znači da je postojao pokušaj da se ovo područje s malo podataka učini vrijednim naučnog istraživanja i analiza da bi se demistifikovali UAP-ovi.

Prema mišljenju Meghan Bartels, koja takođe piše za Space.com, naučnici su možda prvi put detektovali emisije radio talasa s planete koja kruži oko zvijezde iza Sunca. Navela je da su astronomi koristili radioteleskop u Holandiji za proučavanje tri različite zvijezde za koje se zna da sadrže egzoplanete, odnosno planete koje kruže oko drugih zvijezda.

– Suočavanje s čovječanstvom –

Autor Ted Bloecher, koji je sredinom 60-ih napisao detaljnu hronologiju više od 850 izvještaja o “viđenjima” NLO-a u 90 gradova u SAD-u i Kanadi, uvjeren je da NLO nisu besmislica, nego da je u pitanju izvanredan naučni problem s kojim se suočava čovječanstvo.

“Vjerujem da moramo radikalno preusmjeriti naučne stavove prema stalno rastućem broju izvještaja o NLO-ima i da moramo tražiti pomoć vrhunskih naučnih talenata u teškom zadatku donošenja konačnog reda u haos do kojeg je dovelo 20 godina ismijavanja”, objavio je u svojoj knjizi “Report on the NLO Wave of 1947.”.

Naveo je slučaj doktora M.K. Leisy u Pennsylvania bolnici za mentalne bolesti u Philadelphiji, koji je vidio tamni, sferični objekt sa svjetlećom aureolom da leti ispod oblaka umjerenom brzinom. Provjerom s raznim agencijama utvrđeno je da iznad tog područja u to vrijeme nisu puštani baloni, kao i da nije bilo moguće zamijeniti taj oblik s bilo kojim drugim poznatim letećim objektom.

– Kulturni fenomen –

Prema tvrdnjama Bloechera, na osnovu raznih izjava očevidaca, NLO-i su uglavnom bili okrugli, ličili su na diskove i činilo se da lebde i odbijaju sunčevu svjetlost, leteći na visini od 20.000 do 30.000 stopa. Dešavalo se da su ih vidjeli da lete u formacijama. Neki su tvrdili da su emitovali kratke impulse nečega što je ličilo na tragove pare prilikom nepravilnog kretanja.

Bez obzira na naučne zaključke, NLO-i i vanzemaljci koji dolaze na Zemlju predstavljaju široko rasprostranjen međunarodni kulturni fenomen i tema su mnogih naučnofantastičnih romana i filmova od 1950-ih godina.

Anketa Gallupa iz 1996. godine pokazala je da 70 posto američke javnosti vjeruje da vlada ne dijeli sve što zna o NLO-ima ili životu izvan Zemlje. Novi interes naučne zajednice za demistifikovanje NLO-a nakon decenija skepticizma daje nadu da će misterija biti razotkrivena i da će ljudi naučiti više o tajnama svemira.

federalna.ba/AA

Svi oblici voda za kupanje pružaju radost rekreacije, pogotovo u ljetnim mjesecima. Visoke temperature zraka proteklih dana prosto mame prema svim oblicima voda za rekreaciju, a uz to plivanje kao fizička aktivnost je jedna od najzdravijih aktivnosti.

Međutim, rekreacija u vodi nosi sa sobom značajne zdravstvene rizike, koji se dijele u osnovne grupe, kao što su utapanje i povrede, opasnost od zaraznih bolesti ili opasnost od hemijskih sredstava, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

O načinu ulaska i vodi u bazenima

Odgovornost za očuvanje zdravlja je i ona onima koji upravljaju bazenima i vodenim površinama, ali i na osobama koje koriste te objekte.

– To je cijeli set mjera, od odgovarajućih pravila i propisa za tehničke, zdravstvene i sigurnosne standarde za upravljanje bazenima, do kućnog reda koji mora biti istaknut na vidljivom mjestu i koji sadrži pravila ponašanja za korisnike bazena kao što su higijena i sigurnosne preporuke, ističe dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Zavoda za javno zdravstvo Instituta.

Utapanje i “skoro utapanje” su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, najčešće male djece i najčešće u privatnim bazenima, “džakuzi” kadama i slično. U pravilu se radi o “trenutku odsustva” nadzora. kod odraslih, najčešća su utapanja ili povrede na bazenima povezana sa unosom alkohola, zbog čega je i propisana zabrana unosa i korištenja, kao i kupanje u alkoholisanom stanju.

Povrede povezane sa kupanjem na bazenima su povrede glave i mozga, povrede kičme, povrede ruku nogu i stopala. Ovim povredama je najčešće uzrok nepažnja na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu sa visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora. Da bi se izbjegle ove povrede neophodno je da su prostori oko bazena izrađeni od odgovarajućih materijala, da se redovno održavaju, te da se kupači pažljivo kreću po takvim prostorima.

– Pristup na skakaonicama treba biti dozvoljen samo licima koja treniraju skakanje u vodu i uz odgovarajući stručni nadzor. Nikada se ne smije naglo ući u vodu, neophodno je napraviti period prilagođavanja, tuširanjem ili laganim prskanjem vodom u plićem dijelu bazena. Nagla promjena temperature može dovesti do šoka i gubitka svijesti te posljedično do utapanja ili povrede, navodi dr. Durmišević.

Osobine ispravne vode u bazenima

Voda u bazenima mora biti čista, bistra, bez boje. Ne smije sadržavati otrovne i nadražujuće tvari, niti bakterije, viruse, gljivice, parazite koji bi mogli izazvati bolesti kod kupača. Da bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti neophodno je da se za bazene koristi zdravstveno ispravna voda, te da se prije puštanja i tokom korištenja bazena adekvatno preradi, prečisti i dezinfikuje.

Prije početka upotrebe bazena, bazen i kompletan protočni sistem mora biti očišćen, ispran te dezinficiran hiperhlorinacijom. Tokom upotrebe bazena neophodno je obezbijediti kontinuiranu filtraciju i dezinfekciju vode. Također neophodno je da voda u bazenima bude pod stalnim zdravstvenim nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. Ovo podrazumijeva redovnu kontrolu fizičkih i mikrobioloških karakteristika vode, te kontrolu hlorisanja vode.

Zagađenje i uzročnici mogu u vodu dospjeti direktno sa vodom iz izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, iz neposredne okoline bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti crijevne zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti kao i zarazne bolesti disajnog sistema putem raspršenih vodenih kapljica.

– Posebno su osjetljiva djeca. Rane, ogrebotine, nepravilno održavani pirsinzi, oštećena koža neposredno nakon depilacije i upaljena koža povećavaju mogućnost od ulaska uzročnika bolesti u organizam, kažu stručnjaci INZ-a.

Osobe koje boluju od zaraznih bolesti ne bi smjele da koriste javne bazene jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače. Osobama sa vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno korištenje bazena. Osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i osobe koje su u zadnjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti ne bi smjele koristiti bazen.

Na bazenima postoji povećani rizik od prijenosa bolesti disajnih organa (gripa), zbog velikog broja osoba na malom prostoru bazena. Ovo se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog povećane temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima neophodna i odgovarajuća ventilacija.

Malo dijete se može utopiti i u šest centimetara vode

Često se u posljednje vrijeme koriste montažni bazeni, izrađeni od plastike, kao i oni na napuhavanje. Manji bazeni na napuhavanje se koriste pretežno za dječiju razonodu ali postoje i montažni bazeni većih dimenzija. Slični principi važe i za ove bazene. Prije upotrebe treba dobro proučiti upute proizvođača, koristiti odgovarajuće pumpe i filtere.

Bazen se mora čistiti i dezinficirati. Voda mora biti čista, mora se redovno mijenjati i dezinficirati. Dezinfekcija ovakvih bazena se može vršiti u kućnim uslovima odgovarajućim komercijalnim sredstvima prema uputstvima proizvođača. Nakon upotrebe ovakvih manjih bazena za djecu, voda se treba prosuti, bazen oprati i dezinficirati. Prije ulaska u bazen svi kupači trebaju da se tuširaju. Malu djecu treba naučiti da ne gutaju vodu iz bazena, te da ne vrše nuždu u bazen.

– Također je jako važno naglasiti da se djeca ne smiju ostaviti bez nadzora ni tokom razonode u ovakvim malim bazenima. Malo dijete se može utopiti i u vodi dubine šest centimetara, ističe dr. Durmišević.

Neophodno je naglasiti i opasnost od povišenih temperatura i sunčevog zračenja tokom ljetnih mjeseci. Kada su visoke temperature zraka postoji opasnost od toplotnog udara, sunčanice i gubljenja tečnosti. Neophodno je tokom rekreacije unositi dovoljne količine tečnosti. U okolini bazena treba biti dovoljno hladovine, najbolje bi bilo prirodne, a u odsustvu obezbijediti dovoljno suncobrana i sličnih zaslona od sunca.

U INZ-u napominju i da kožu treba zaštiti odgovarajućom odjećom i zaštitnim kremama, te izbjegavati duže izlaganje suncu, da bi izbjegli nastanak opekotina. Dugotrajno i višegodišnje izlaganje kože suncu povećava rizik obolijevanja od raka kože.

federalna.ba

Tokom toplijih mjeseci suočavamo se s ugrizima raznih insekata, što može biti prilično dosadno. Dermatolozi su objasnili šta možete pri tome koristiti da ublažite crvenilo, svrbež i neugodan osjećaj, a šta biste trebali izbjegavati.

“Kada insekt ugrize našu kožu, ubrizgava malu količinu sline i to pokreće imunološki odgovor. Histamin, hemikalija koja uzrokuje upalu i svrbež, oslobađa se kao signal tijelu da pošalje bijele krvne stanice da se bore protiv uzročnika”, objasnila je dermatologinja Rebecca Marcus.

Dermatologinja Jeannette Graf dodaje da koža i tijelo pripremaju imunološki odgovor na stranu tvar.

“Svrbež može trajati od nekoliko minuta do nekoliko dana, ovisno o tome koliko snažnu reakciju vaše tijelo ima na ugriz”, rekao je dermatolog Joshua Zeichner.

Dermatologinja Marcus preporučuje korištenje topikalne kortikosteroide u obliku kreme, i to što je prije moguće. Također, vam može pomoći i led.

“Led pomaže kod uboda pa se privremeno osjećate bolje zbog sužavanja krvnih žila i smanjenja upale”, objasnila je.

Graf je predložila korištenje određenih domaćih pripravaka i lijekova, uključujući aloe veru.

“Ima protuupalna svojstva koja mogu pomoći kod svrbeža”, rekla je Graf i dodala da od koristi mogu biti i kupke od sode bikarbone.

Visoke temperature zraka ovih ljetnih dana mogu da veoma nepovoljno utiču na zdravlje i kod potpuno zdravih osoba.

Utjecaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive skupine kao što su mala djecu, trudnice, hronični bolesnici, starije osobe, kao i ljude koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Neprijatelji organizma

Bilo da ste na moru, na vrućem asfaltu ili u zatvorenoj, vrućoj prostoriji poput tvorničkog pogona, potrebno je poznavati pravila samopomoći, te prve pomoći unesrećenome do dolaska hitne medicinske službe. Podsjećamo, broj na koji možete nazvati hitnu medicinsku službu je u većini država 124, ali se svakako raspitajte o specifičnostima područja u koje idete.

Glavni neprijatelji našeg organizma ljeti su sunčanica i toplotni udar koji su tokom posljednjih godina znatno u porastu zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Duže izlaganje glave suncu dovodi do sunčanice, posebno kada je potiljačni dio glave direktno izložen visokoj temperaturi i pod utjecajem sunčeve toplote. Naime, naše tijelo se hladi radom kardiovaskularnog sistema i znojenjem.

“Ako nesmotreno izlažemo glavu utjecaju sunca, temperatura u glavi se znatno povećava. Tijelo nastoji da rashladi mozak tako što više hladne krvi upućuje u glavu. Time dolazi do širenja krvnih sudova mozga i do naglog povećanja njegove zapremine. To utiče na pojavu simptoma koji su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezopasni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti nesvjesticom pa čak i komatoznim stanjem”, ističe dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.

Simptomi nisu bezazleni

Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom što ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje i prirodno hlađenje organizma.

Masna ili slatka hrana, kao i jela koja sadrže obilje ugljikohidrata nisu poželjni na stolu kad temperature porastu. Razlog tome je što organizam na njih troši mnogo energije i zagrijava tijelo.

Preporuka da se tokom toplijih dana jede topla hrana koja potiče znojenje nije mit jer ćemo se na taj način brže ohladiti.

Međutim, šoljica toplog napitka ili supa mogu pričekati večer kad padne sunce kako biste lakše zaspali. Preporučuje se lako probavljiva hrana pa je integralne žitarice i meso bolje zamijeniti povrćem.

Krastavac

Ovo je jedna od najkvalitetnijih namirnica na planeti. To je zato što je njihov sadržaj vode visok. Također, krastavac je niskokalorična hrana i možete je jesti koliko god želite bez osjećaja krivice. Šteta izazvana toplotnim talasom je posljedica niskog nivoa hidratacije u tijelu. Jedući krastavce, možete obnoviti nivoe vode.

Paradajz

Paradajz, osim što sadrži vodu, ima i antioksidativna i protuupalna svojstva. Paradajz je također bogat vitaminima poput vitamina A, C i K. Stoga je jedna od najboljih ljetnjih namirnica za vrućine. Također, lako je dostupan tako da ih možete dodati jelu ili jednostavno pojesti salatu. Sok od paradajza je također zdrava opcija. Da biste zaštitili kožu od vrućine, paradajz koristite i u njezi kože.

Zeleno povrće

Potrebno: 

Za bijeli fil:

• 250 g maskarpone sira

• 400 g grčkog jogurta

• 100 g bijele čokolade

• 50 g šećera u prahu

• 250 ml slatke pavlake

Za kremu od malina:

• 500 g malina

• 1 kašika limunovog soka

• 50 g šećera u prahu

• 400 g piškota

• 50 g kakaa

Priprema: U posudi mikserom mutite maskarpone i grčki jogurt, a zatim dodajte rastopljenu bijelu čokoladu. Dodajte šećer u prahu i slatku pavlaku, pa mutite sve dok ne dobijete čvrstu smjesu, poput šlaga. U blender stavite maline, limunov sok i šećer u prahu, pa izblendirajte sve sastojke. Dno pleha premažite sa 3 kašike kreme od malina, pa odozgo poredajte piškote. Polovinu fila od maskarpone sira i grčkog jogurta premažite preko piškota, a zatim sipajte preostalu kremu od malina. Poredajte piškote i premažite ih drugom polovinom fila. Kolač pospite kakaom i ukrasite po želji sa nekoliko malina. Ostavite ga u frižideru najmanje 4 sata. Tiramisu isijecite na kocke željene veličine i uživajte u ovoj slastici.

Podbradak se može pojaviti zbog genetike ili viška kilograma, posebno nakon 30. godine života kad koža polako počinje gubiti elastičnost. Tada se i koža na vratu počne polako opuštati, posebno kod ljudi koji nisu aktivni ili onih koji su skloni debljanju. Srećom, stanje se može popraviti laganim, ciljanim vježbama. Koža postaje zategnutija, a podbradak manji. Te vježbe je bitno izvoditi polako, bez žurbe i biti svjestan svakog pokreta. Donosimo vam tri jednostavne vježbe pa ih prakticirajte svaki dan – neće vam oduzeti puno vremena, a u konačnici ćete izgledati mlađe. Vježba ‘poljupci prema nebu’ Duboko udahnite, podignite bradu prema gore tako da osjetite zatezanje u vratu i usmjerite pogled prema nebu. Potom napučite usne i šaljite poljupce prema nebu – 20 poljubaca. Nakon toga vratite glavu u početni položaj pa sve ispočetka. Ponovite ovu vježbu pet do 10 puta svaki dan. Vježba ‘uhom prema ramenu’ Polako nagnite glavu na jednu stranu kao da uhom pokušavate dotaknuti rame. Pokušajte se što više približiti, ali pazite da napetost nije prevelika ili da se ne pojavi bol. Polako vratite glavu u početni položaj pa isto napravite i na drugu stranu. Vježbu ponovite više puta. Vježba ‘pogled sa strane’ Uspravno stanite pa prste isprepletite na leđima. U tom položaju polako dižite ruke koliko ide. U isto vrijeme duboko udahnite, okrenite glavu na jednu stranu, kao da pokušavate vidjeti što se iza događa. Ostanite u tom položaju pet sekundi i pritom dišite normalno. Vratite se u početni položaj s udahom pa okrenite glavu na drugu stranu. Na kraju polako vratite i ruke u normalan položaj. Izvor: Klix.ba

Mnoge od navedenih teku kroz nekoliko kontinenata i prirodno je da dubina varira dužinom toka, zato je važno napomenuti da je navedena najdublja tačka svake od njih

Kada razmišljamo o rijekama prvo nam na pamet padne njihova ljepota, koliko su korisne ili koje životinjske vrste žive u njima. Oni sa boljim poznavaljem će nabrojati najduže, međutim, da li ste se zapitali koje su najdublje na svijetu?

Ljudi za svoje uspjehe veliku zahvalnost duguju riječnim sistemima. Vijekovima su obezbjeđivali vodu, transport, a u pojedinim sučajevima čak i zaštitu. Različite po dužini, snazi, ekosistemu… bile su i vjeran saveznik, ali i nemilosrdan neprijatelj, piše Nacionalna geografija.

Ali koje od njih su najdublje?

Mnoge od navedenih teku kroz nekoliko kontinenata i prirodno je da dubina varira dužinom toka, zato je važno napomenuti da je navedena najdublja tačka svake od njih.

10. Rijeka Mississippi

Dubina: 61 m

Dužina: 3.765 km

Lokacija: Sjeverna Amerika

Rijeka Mississippi je poznata kao druga po dužini rijeka u Sjedinjenim Državama, a sa svojom pritokom, Missourijem, ujedno je jedna od najvažnijih. Proteže se cijelom dužinom kroz centralni i jugoistočni dio zemlje, a cijeli sliv obuhvata dvije kanadske provincije između Stenovitih i Apalačkih planina i čak 31 američku državu, što je 40 odsto teritorije Sjedinjenih Država.

Ime su joj dali Indijanci, Misisipi je kovanica od dvije algokvinske riječi misi – velika i sipi – voda, dakle – velika voda, velika rijeka ili, kako su Indijanci govorili “otac svih voda”.

Njen najdublji dio je dubok 61 metar, a on se nalazi blizu ušća rijeke – u Alžir Pointu.

9. Rijeka Hudson

Dubina: 66 m

Dužina: 507 km

Lokacija: Sjeverna Amerika

Kada se sa drugim rijekama na ovoj listi uporedi po dužini mogli bismo joj dati nadimak “palčica”. Na svoj kratak put kreće od države New York, krećući se do do zaliva između Manhattana i Jersey Cityja. Međutim dolina kroz koju teče dostiže nevjerovatnu dubinu od 66 metara.

Pored toga što je neobično duboka, rijeka Hadsod je za Sjedinjen Države važna i zbog transporta i prevoza.

8. Rijeka Saint Lawrence

Dubina: 76 m

Dužina: 1.195 km

Lokacija: Sjeverna Amerika

Rijeka Saint Lawrence teče od Velikih jezera u Sjedinjenim Državama do Atlantskog okeana. Predstavlja prirodnu granicu između Sjedinjenih Država i Kanade, a ušće joj je u istoimenom zalivu – Saint Lawrence. Predstavlja važan komercijalni plovni put, a tokom istorije je bila mjesto nekoliko bitaka.

7. Žuta rijeka

Dubina: 80 m

Dužina: 5.463 km

Lokacija: Azija

Žuta rijeka ili Huanghe, jedna je od najdužih rijeka na cijelom svijetu. Poznata je kao jedan od najvažnijih vodenih puteva u Kini, ali i kolijevka kineske civilizacije.

Utkana i u istoriju i u legende, zbog taloženja velike količine lesa žute boje ova rijeka je često mijenjala tok i uzrokovala poplave okolnih područja, ali u posljednjih 40 godina presušuje i ne stiže do mora. U donjem toku Žute rijeke nema vode po 230 dana godišnje.

Danas su duž ove rijeke izgrađene mnoge hidroelektrane, koje pomažu u snabdijevanju ogromnom količinom energije, ali i utiču na njeno nestajanje.

Sa istorijskog i savremenog stanovišta, ova rijeka je veoma značajna, ali i veoma duboka. U jednom njenom dijelu, dubina iznosi čak 80 metara.

6. Rijeka Mekong

Dubina: 91 m

Dužina: 4.350 km

Lokacija: Azija

Rijeka Mekong je najduža u Indokini i vijugavo teče kroz Laos, Kinu, Mjanmar, Tajland, Kambodžu i Vijetnam. Na kraju, rijeka završava u delti Mekonga koja se nalazi u Južnom kineskom moru.

Mekong obezbjeđuje hranu, vodu i sredstva za život za približno 60 miliona ljudi u šest zemalja.

Ne smije se ni zanemariti činjenica da je duhovni izvor od velikog značaja za sve Tibetance.

Prva naselja pojavila su se uz njene obale oko 2.100. godine prije nove ere, a prvu civilizaciju pored Mekonga uspostavili su Kmeri, pripadnici kulture Funan, u prvom vijeku. Još tada su ljudi uvidjeli važnost ove rijeke i činjenicu da daruje život, i započeli s navodnjavanjem polja i masovnim uzgojem riže.

5. Rijeka Amazon

Dubina: 100 m

Dužina: 6.400 km

Lokacija: Južna Amrika

Kada se govori o najdužim rijekama na svijetu različiti izvori navode različite podatke, tu su i Misisipi i Jangce, ali polemika uvijek nekako završi na dvije: Amazon ili Nil?

Ali pored potencijalne titule najduže rijeke, Amazon se veoma visoko kotira i kada je riječ o najdubljim. U jednom dijelu svog toka Amazon je dubok čak 100 metara, što ga stavlja na peto mjesto ove liste.

Koliko je dugačka i duboka – promjenljive su kategorije, ali jedno je sigurno: ona je dom brojnih vrsta živog svijeta, a netaknuta priroda oko ove rijeke čini ovo područje plućima planete.

4. Rijeka Zambezi

Dubina: 116 m

Dužina: 2.573 km

Lokacija: Afrika

Rijeka Zambezi ili, kako je zovu, Rijeka života, protiče kroz mnoge zemlje istočne Afrike, obezbjeđujući vodu i električnu energiju ljudima ove oblasti. Na njoj se nalaze i veličanstveni Vikotorijini vodopadi koji spadaju među najviše i najimpresivnije na svijetu.

Milionima godina ova rijeka upravlja životima. Svoj tok započinje na sjeveru Zambije na visoravni Luna. Ključna je za poljoprivredu, međutim zanimljiva činjenica je da ne protiče kroz mnogo većih gradova prije nego što stigne do ušća u Indijski okean.

U rijeku Zambezi zalazi bik ajkula, pa se ova vrsta zove i Zambezi ajkula.

3. Rijeka Dunav

Dubina: 178 m

Dužina: 2.850 km

Lokacija: Evropa

Dunav je druga najduža rijeka u Evropi. Duža od Dunava je Volga, ali – kada govorimo o brojkama – Dunav odnosi prednost po broju ljudi koji žive uz obale rijeke.

Najveća izmjerena dubina ove rijeke je 178 metara, što je značajno veća razlika u poređenju sa Zambezijem koji se nalazi na četvrtom mjestu.

2. Rijeka Jangce

Dubina: 198 m

Dužina: 6.300 km

Lokacija: Azija

Jangce je počasni nosilac titule najduže rijeke u cijeloj Aziji, a treća je po dužini na svijetu, poslije rijeke Nil i Amazona. Ova ogromna rijeka teče kroz velika prostranstva Kine od zapada ka istoku, ulivajući se u Istočno kinesko more.

Veoma je važna za transport, električnu energiju, poljoprivredu – i u Aziji je jedna od rijeka koja najviše koristi ljudima.

1. Rijeka Kongo

Dubina: 219 m

Dužina: 4.700 km

Lokacija: Afrika

Na prvom mjestu se nalazi rijeka Kongo koja je u jednom dijelu svog toka duboka 219 metara.

Ova rijeka započinje svoj put u Demokratskoj Republici Kongo i teče kroz zemlju do ušća u Atlantski okean. Poznata je po tome što je jedina velika rijeka koja je dva puta na svom toku prelazi ekvador.

Mjerenje najdubljih rijeka na svijetu
Mjere koje do sada uzete su pouzdane, međutim, neke od ovih rijeka su dugačke nekoliko hiljada kilometara. Iz tog razloga, postoji mogućnost da se izmjere neki novi rekordi.

Drugim riječima, lista najdubljih rijeka na svijetu je promjenljiva i mogla bi da izgleda drugačije u budućnosti.

Jeste li zabrinuti da ste alergični na ubod pčele? Oni koji nisu alergični na ubod pčele obično će imati samo malo crvenila i otekline na mjestu uboda. No, oni koji su alergični mogu imati drastičniju reakciju na ubod.

Ako niste alergični, nakon uboda možete osjetiti jaku bol i do dva sata kasnije. Područje će lagano nabubriti, pocrvenjeti i može vas svrbjeti. Ovi simptomi mogu trajati do sedam dana.

Znakovi alergije

Alergijski simptomi mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku u prva dva sata nakon uboda. Reakcija se zove anafilaktička reakcija i može brzo napredovati.

Prvi pokazatelj anafilaktičke reakcije obično je točkasti osip. Primijetit ćete sitne crvene točkice na licu i tijelu.

Nakon toga možete osjetiti glavobolju, vrtoglavicu i otežano disanje. Često se mogu javiti mučnina i povraćanje, a mogu se javiti i problemi s gutanjem.

U mnogim slučajevima, može opasti krvni talk i može se smanjiti broj otkucaja srca. Sve to može rezultirati nesvjesticom. Svi ovi simptomi mogu se jako brzo razviti pa je važno da zatražite liječničku pomoć čim primijetite točkasti osip, piše Mr. Wasp.

Također, možete se i testirati kako bi provjerili jeste li alergični na ubod pčele.

Program N1 

Oznaka proizvoda za zaštitu od sunca mora sadržavati broj faktora zaštite od sunca (SPF) kako bi se označio nivo zaštite od UVB zraka te da bude navedeno – da li je prošao test širokog spektra protiv ultraljubičastog (UVA) zračenja sunca.

Izvor: Faktor