Istraživanja su pokazala kako u Jadranskom moru žive 54 vrste morskih pasa od kojih su najčešći modrulj, lisica, mačka bljedica, mačka mrkulja, pas mekuš, kostelj i kučak. Do sada je zabilježeno desetak slučajeva napada morskoga psa na čovjeka u Jadranu.

Stravičan slučaj iz Egipta gdje je morski pas napao ženu i izgrizao je na smrt šokirala je javnost. Istraživanja su pokazala kako je ljudski strah od morskih pasa posljednjih nekoliko desetljeća u značajnom porastu, a statistički gledano, vjerojatnost napada morskog psa u svjetskim oceanima jest jedan naprema 300 milijuna, donosi scuba.life.

Morski psi u Jadranskom moru

Istraživanja su pokazala kako u Jadranskom moru žive 54 vrste morskih pasa od kojih su najčešći modrulj, lisica, mačka bljedica, mačka mrkulja, pas mekuš, kostelj i kučak.

Prema podacima Instituta Plavi svijet, svim morskim psima zajednički su spori rast, kasno spolno sazrijevanje, dugi životni vijek te niska stopa reprodukcije što ih čini izrazito osjetljivima na antropogene faktore kao što je ribolov.

Pored toga, morski su psi poznati i po fantastičnim osjetilima. Imaju izrazito dobro razvijen osjet mirisa i mogu nanjušiti kapljicu krvi u morskoj vodi u koncetraciji od 1:1000000. Također imaju i izrazito veliko vidno polje s obzirom na to da većina morskih pasa ima oči položene sa strane glave.

Koji su od njih najopasniji?

Tijelo modrulja vitko je i vretenasto dok mu je gubica dugačka i u obliku čunja. Prepoznatljiv je po dugačkim i uskim prsnim perajama te repnoj peraji zašiljenoj na vrhovima. Zubi su mu trokutasti, a gornji su mu zubi širi od donjih. Boja na leđima je plavozelena ili tamnoplava dok je trbuh modrulja bijele boje, stoji u “Jadranskoj ihtiofauni” Ivana Jardasa.

Modrulji vole topla mora pa ih najviše ima u južnom dijelu Jadrana. Ujedno je i najrasprostranjenija vrsta morskog psa u našem moru. Iako se hrane ribom i glavonošcima, opasni su za kupače.

Iako se u Jadranu rijetko pojavljuje, do sada je zabilježeno nekoliko napada morskog psa kučka na ljude. Njegove su oči velike i okrugle, a tijelo vretenasto i vitko dok mu je gubica šiljata. Prsne peraje su dugačke, a kučak je po leđima plavosive ili tamnoplave boje, dok je trbuh bijele boje, objavljeno je u Repozitoriju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Velika bijela psina, poznatija i kao “pas ljudožder”, vrlo je proždrljiv i agresivan te često napada kupače. “Najopasniji morski pas” može narasti i do pet metara. Iako spada u rijetke vrste morskih pasa u Jadranu, prepoznatljiv je po snažnom vretenastom tijelu, trokutastim zubima i crnim mrljama ispod prsnih peraja.

Napadi morskih pasa u Hrvatskoj

Do sada je u Jadranu zabilježeno desetak slučajeva napada morskog psa na čovjeka.

Nijemac Rolf Schneider zadnja je osoba koja je smrtno stradala od napada morskog psa u Hrvatskoj i to 1974., u Lokvi Rogoznici kod Omiša. Schneider je tada ostao bez dijela noge te je na plaži iskrvario.

U novije vrijeme, zabilježen je napad na slovenskog ronioca Damjana Peseka. Naime, 2008. godine kod uvale Stončica na Visu, morski ga je pas zgrabio za nogu i gotovo ju odgrizao. Mladić je zadobio tešku ozlijedu arterije te mu je rastrgan mišić potkoljenice. Nakon napada, muškarac je ostao doživotni invalid.

Prijatelj napadnutog Slovenca, Bogdan Meško, bio je uz njega kada se dogodila stravična nesreća.

“Damjan je bio u moru na istom mjestu već najmanje sat i pol, ali nismo primijetili ništa neobično. Najednom je Damjan počeo vikati ‘Bijeli morski pas, bijeli morski pas’, a potom je stravično zajaukao i viknuo ‘Ugrizao me’. Odmah smo mu dobacili čamac, rekao je tada Meško za Slobodnu Dalmaciju.

Zadnji put viđeni…

Prije nešto više od mjesec dana, na društvenim se mrežama pojavila snimka morskog psa, snimljenog u uvali Pomer. Podvodni ribolovac, ronioc i novinar Mladen Kolenko tada je rekao kako bi mogla biti riječ i o lisici, vrsti morskih pasa iz porodice sabljaša koji može narasti i do pet metara.

Morski pas pojavio se nedavno i u Jadranskom moru kod Pirovca. Ljudi koji su zabilježili taj prizor umirivali su građane i kazali da je to normalna pojava. Očevici su rekli kako se također najvjerojatnije radi o morskom psu lisici ili modrulju.

Danas, 4.7. u 9:10 po lokalnom vremenu, Zemlja će se naći u položaju afela, odnosno u položaju kada je u svojoj eliptičnoj putanji najudaljenija od Sunca ove godine.

Zamlja je za vrijeme afela oko 5 miliona kilometara udaljenija od Sunca nego početkom januara, kada je u položaju perihela.

U afelu sunčeve zrake putuju do Zemlje 8 minuta i 27 sekundi, što je za 10 sekundi duže, nego za vrijeme perihela.

Izvor: Udruženje profesora i nastavnika geografije SBK

Izvor: Anadolija (S. T.)

Najmanje četiri osobe su poginule u nedjelju kada se veliki komad alpskog glečera odlomio i udario u grupu planinara na popularnoj stazi, javila je italijanska državna televizija RAI.

Nacionalni spasilački korpus za alpska i pećinska područja objavio je da je je potraga na planinskom vrhu Marmolada uključivala najmanje pet helikoptera.

Dispečeri za hitne slučajeve na sjeveroistoku Italije vjeruju da je oko 15 planinara bilo u pogođenom području.

Marmolada, koja se uzdiže oko 3.300 metara, najviši je vrh istočnih Dolomita.

Alpska spasilačka služba navela je na Tviteru da se odlomljeni dio glečera dogodio duž puta koji se inače koristi za dostizanje vrha.

Zasad nije poznato šta je uzrokovalo da se dio leda odvoji, ali intenzivan toplotni talas koji je zahvatio Italiju od kraja juna mogao bi biti faktor, rekao je Valter Milan, glasnogovornik alpske spasilačke službe za državnu televiziju RAI.

Povrijeđeni, među kojima je jedan u kritičnom stanju, prebačeni su u nekoliko bolnica u regijama Trentino-Alto Adiđe i Veneto, saopštile su spasilačke službe.

Izvor: Agencije (S. T.)

Arheolozi su otkopali ostatke kornjače i njenog jajeta u Pompeji, rimskom gradu zatrpanom u erupciji vulkana 79. godine nove ere. Životinja je pronađena skrivena ispod glinenog poda skladišta i vjerovatno je uginula prije erupcije Vezuva.

“Iskopala je sebi rupu u koju je mogla da položi jaje, ali nije uspjela, što je možda dovelo do uginuća”, rekla je Valerija Amoreti, antropolog na lokaciji.

Neobičan nalaz je otkriven tokom iskopavanja područja koje je razorio snažan zemljotres 62. godine nove ere i koje je kasnije uklopljeno u javno kupatilo.

Lokalitet je prvobitno bio raskošan dom sa prefinjenim mozaicima i zidnim slikama, koji datiraju iz 1. vijeka prije nove ere, a arheolozi nisu sigurni zašto zgrada nije obnovljena, već je pretvorena u kupatila.

“I prisustvo kornjače u gradu i napuštanje raskošnog domusa ilustruju razmjere transformacija nakon zemljotresa 62. godine nove ere”, rekao je Gabrijel Zuhtrigel, generalni direktor Pompeje.

On je dodao da očigledno sve kuće nisu obnovljene, a dijelovi grada, čak i centralni, ostali su pusti do te mjere da su postali stanište divljih životinja.

“U isto vrijeme, proširenje kupatila je dokaz velikog samopouzdanja sa kojim se Pompeja ponovo pokrenula poslije zemljotresa, da bi potom bila srušena u jednom danu 79. godine”, rekao je on. 

Ljekari savjetuju da ljeti, osim vode, pijete izotonička pića kako ne biste dehidrirali.

Izotonička pića ili popularno nazvana “sportska” pića sadrže 40-80 grama ugljikohidrata po litri.

Smatra se da su ove vrste pića najučinkovitiji način rehidracije tokom i nakon vježbanja, ali i tokom velikih vrućina.

Izotonička pića sadrže dva glavna sastojka: ugljikohidrate koji daju “gorivo” za rad mišića i natrij, odnosno sol.

Mala količina natrija pomaže ubrzati ponovnu hidrataciju, održava ravnotežu tekućine i nadomješta soli koje se gube znojenjem. Ako se piće opisuje kao izotonično, to znači da sadrži slične koncentracije soli i šećera kao u ljudskom tijelu. Drugim riječima, sadržavat će između 6% i 8% ugljikohidrata (šećera). Izotonična pića možete i sami napraviti kod kuće.

Voćna opcija

Potrebni sastojci:
– 250 ml pravog voćnog soka
– 250 ml vode
– prstohvat soli

Sve sastojke spojite, dobro promiješajte i ohladite. Kod izbora soka, bitno je da ne koristite napitak od nekog voća koji je razrijeđen. Primjerice, možete uzeti pravi, stopostotni sok od naranče.

Mojito

– sok od pola limete, oko 20 ml
– 150 ml soka od jabuke
– 330 ml vode
– 1 mala kašika meda ili smeđeg šećera
– 4 do 6 listova mente
– prstohvat soli

Pomiješajte najprije šećer/med i mentu, ali nemojte lomiti listove mente. Potom dodajte sok od jabuke i vode. Sve dobro promiješajte i ohladite pa će napitak biti spreman za ispijanje. Ova opcija nije tako jeftina kao prethodna, ali je prava zdravija i bogatija okusom alternativa.

Limun i đumbir

– 44 ml soka limuna
– komad sirovog đumbira
– 450 ml vode
– 3 kašike meda

Dodajte nekoliko tankih kriški đumbira u veliku šalicu prokuhane vode i ostavite da odstoji dok đumbir ne pusti okus. Uklonite kriške đumbira i iscijedite limun, a zatim umiješajte med. Pustite da se ohladi najprije na sobnoj temperaturi, a potom ga ohladite u hladnjaku, piše Večernji.

Iako delfini nisu omiljeni ribarima, posada hrvatskog ribarskog broda Širan odlučila je spasiti jednog koji je došao “na ručak” u njihovu mrežu.

Naime, dobri delfin zapleo se u mrežu u blizini riječke obale, pa su kapetan Širana, Marko Rutar te vlasnik obrta u čijoj floti je spomenuti ribarski brod Marijan Jakopović skočili u more i pomogli mu da se spasi iz ‘zamke’ u koju su ga “namamile” ribice, piše Morski.

Premda je delfin ribarima konkurencija, jer i on se, među ostalim, hrani malom ribom, pokazali su hrvatski ribari da nisu samo lovci, nekad su i spasioci!

Dobri delfin vjerojatno je najpoznatija vrsta delfina, a znajući da onečišćenje, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa neizbježno vode do smanjenja njihove brojnosti, ova gesta ekipe sa Širana, tim je veća!

Inače, dobri delfin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je delfina koja živi i u Jadranu. Ubrajaju se u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce, a dobri delfin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u grupi delfina.

Bravo, dečki!

Radiosarajevo.ba