Nedostatak sna ili loš kvalitet sna može dovesti do velikog broja mentalnih i fizičkih poteškoća. Jedna od metoda koja vam može pomoći da riješite probleme se zove 10-3-2-1-0.
Kako navodi National Health Service, loš san doprinosi riziku od bolesti poput gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, Alzheimerove bolesti te anksioznoti i depresije.
Iz tog razloga stručnjaci pokušavaju smisliti inovativne ideje koje će ljudima pomoći da bolje spavaju. Ljekarka Jess Andrade iz Bostona je na svom TikTok profilu objavila snimak u kojem objašnjava svoju 10-3-2-1-0 metodu.
Bitno je napomenuti da ova metoda neće odgovarati svima te da biste se najprije trebali konsultovati sa svojim ljekarom.
Broj 10 se odnosi na to da ne pijete kofein najmanje 10 sati prije nego što odete na spavanje. Kada je riječ o drugom koraku, trebali biste prestati jesti i piti alkohol najmanje tri sata prije spavanja kako biste smanjili refluks kiseline.
S obavljanjem poslovnih zadataka ili domaćih zadaća biste trebali prestati dva sata prije spavanja. Naposlijetku, isključite sve ekrane, uključujući telefone, tablete i televizor sat vremena prije odlaska u krevet.
“0 je broj puta koliko ćete ujutru ugasiti alarm”, zaključila je Andrade.
Ako ste vani i sunce počne zalaziti, žene su uvijek te koje će se prije požaliti da im je hladno. Naučnici su konačno riješili misterij i odgovorili na pitanje zašto je tako.
Vjeruju da su žene evoluirale i da intenzivnije osjećaju hladnoću jer to razdvaja spolove i sprječava sukobe parova. Otkrili su da je ista osobina prisutna kod mnogih ptica i sisavaca, pri čemu ženke preferiraju ugodno i toplo gnijezdo ili jazbinu, dok muškarcima zima ne smeta toliko.
“Muškarci i žene različito osjećaju temperaturu. Ta razlika nije nastala da bismo se s partnerima svađali oko grijanja, nego upravo suprotno. S evolucijske tačke gledišta, cilj je natjerati par da se malo udalji jedno od drugoga kako bi svako mogao uživati u miru i tišini”, rekao je dr. Eran Levin s Univerziteta u Tel Avivu.
Kod ptica selica mužjaci zimu provode u hladnijim područjima nego ženke. A ženke šišmiša imaju tendenciju skupiti se u ugodnom kutu, dok se mužjaci vole širiti u prozračnim prolazima. Kod mnogih sisavaca mužjaci više vole sjenu, a ženke sunce, ili se mužjaci penju na vrhove planina, dok ženke ostaju u dolinama.
Studija objavljena u časopisu Global Ecology and Biogeography dodaje da odvajanje mužjaka i ženke smanjuje natjecanje oko resursa u okolišu i drži podalje mužjake koji mogu biti agresivni i ugroziti bebe.
Bosanskohercegovački kandidat u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film za nagradu Oskar Američke akademije (Academy of Motion Picture Arts and Sciences) je film “Balada” rediteljke Aide Begić.
Udruženje filmskih radnika BiH, kao certifikovana strukovna organizacija za Bosnu i Hercegovinu, organizovala je izbor, te je komisija u čijem su se sastavu našli reditelj Alen Drljević, scenaristkinja Elma Tataragić, producent Jovan Finzi Marjanović, rediteljka i scenaristkinja Ines Tanović, producent Armin Hadžić, scenaristkinja Bojana Vidosavljević, reditelj Goran Dujaković, producentkinja Amira Kudumović, rediteljka Faruk Lončarević i scenaristkinja Asja Krsmanović, glasanjem odlučila o bosanskohercegovačkom kandidatu.
Film “Balada” je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, Filmskom festivalu u Takmičarskom programu, a nastao je u produkciji producentske kuće Film House iz Sarajeva.
Film “Balada” je priča o Merjem-Meri (30), neambicioznoj domaćici i majci djevojčice Mile (8), koja se poslije deset godina bračnog života vraća u roditeljsku kuću. Ubrzo nakon povratka, Meri shvaća da je zarobljena u začaranom krugu provincijskih zakona i pravila, kao i u kompleksnim relacijama između ambiciozne majke i razmaženog mlađeg brata. Njena nada da će dobiti staratljstvo nad kćerkom je svakim danom sve manja jer nema priliku da nađe stalni posao. Jedino što je čini srećnom, a zbog čega je svi osuđuju, odlazak je na audiciju za film koji se snima u susjedstvu.
Uloge u filmu “Balada” ostvarili su Marija Pikić, Jasna Žalica, Milan Tocinovski, Lana Stanišić, Slaven Vidak, Enes Kozličić, Davor Golubović i Amar Čustović. Autorsku ekipu filma pored scenaristkinje i rediteljke Aide Begić, čine direktor fotografije Erol Zubčević, montažer Redžinald Šimek, kostimografkinja Sanja Džeba, scenografkinja Emina Kujundžić, mejk-ap artist Lamija Hadžihasanović Homarac i kasting direktorica Timka Grin. Producenti filma su Adis Đapo, Aida Begić i Erol Zubčević.
Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine već 21 godinu kandidira film Američkoj akademiji u kategoriji za Najbolji strani igrani film.
Na osnovu kandidature Udruženja filmski radnika, film “Ničija zemlja” Danisa Tanovića je 2002. godine nagrađen nagradom Oskar za najbolji strani film, a bh. kandidat za 2020. godinu, film “Kuda ideš, Aida?” Jasmile Žbanić bio je nominovan za ovu prestižnu nagradu. Nagradu Oskar dodjeljuje američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke AMPAS, a jedna je od najznačajnijih nagrada u svijetu filmske umjetnosti dok je sama ceremonija dodjele jedan je od najgledanijih televizijskih programa tokom godine u SAD-u a i u svijetu.
Mali medvjed zaustavio je saobraćaj na jednom putu u Crnoj Gori, vidi se na snimku koji je objavljen na društvenim mrežama.
– Kreni, kreni Mladene, može da bude opasno – govorila je uzbuđeno ženska osoba u automobilu dok je nasred puta, pored drugog auta, na dvije noge stajao zbunjeni medvjed.
Video je navodno snimljen u Crnoj Gori, i objavljen je na YouTube kanalu “Podgorički vremeplov”.
Žene iz Azije poznate po ljepoti kose, vijekovima koriste rižinu vodu za njenu njegu.
Gusta, sjajna i jaka kosa, osobine su kojima gotovo sve žene teže, a da biste imali upravo takvu kosu koristite rižinu vodu.
Hranjivi sastojci iz rižine vode pomažu kosi da izgleda lijepo i zdravo.
Potrebni su vam šoljica riže, lonac i voda.
Sirovo zrno isperite, a zatim procijedite vodu u kojoj se nalazi. Čistu rižu zatim stavi u lonac i dodati vodu. Riža se obično priprema u omjeru 1:2. Dakle, na jednu šoljicu riže idu dvije šoljice vode. Neka se namače najmanje sat vremena, a najbolje bi bilo kada bi u njoj ostala preko noći.
Procijediti i sačuvati vodu u kojoj je bila riža.
Kosu operite šamponom i isperite. Zatim u nju umasirajte rižinu vodu i ostavite da odstoji 20 minuta do sat vremena. Isperite i ponovite jednom do dva puta sedmično.
U svijetu šminke svake godine pojavi se trend koji oduzima dah. Ove godine ta titula će pripasti mramornom ružu, kojeg će sigurno sve ljubiteljice šminke htjeti da imaju u svojoj kozmetičkoj torbici.
Ovakav ruž velik je odmak od jednobojnih mat ruževa koji su u zadnje vrijeme veliki hit, a čini se kako je “make-up” svijet otvorenih ruku pružio dobrodošlicu ovom prekrasnom osvježenju.
Svjetski poznati make-up brendovi već usvojim kolekcijama već neko vrijeme imaju mramorne ruževe
Tako da ljubiteljice šminke koje su spremnije izdvojiti više novca, ali i one koje ne žele izdvojiti veću svotu, moći će da si priušte primjerak ovih ruževa.
Mentalne i emocionalne koristi čitanja su prilično očigledne. Na primjer, dokazano je da čitanje povećava empatiju, poboljšava moždanu povezanost, bori se protiv depresije, gradi riječnik, sprečava starosno kognitivno opadanje i pomaže nam da zaspimo.
Međutim, čitanje donosi i neke iznenađujuće fizičke koristi.
Čitanje značajno smanjuje nivo stresa i brzinu otkucaja srca.
Također, to je tradicionalni metod opuštanja koji najbolje djeluje. Prema urađenim istraživanjima smanjuje nivo stresa za nevjerovatnih 68 posto.
Za Dušana Pejina iz Čonoplje, nadomak Sombora, učenje i rad za opšte dobro svoje zajednice bili su nešto u šta je ulagao svu svoju energiju. Te energije ne manjka ni danas, te upravo radi na svom doktoratu iz sfere poljoprivrede, iako sa sigurnošću kaže da je neformalno već doktorirao, piše Telegraf.rs.
Marljiv je student, ima visoke ocjene, a u budućnosti planira da se pozabavi sa još nekoliko projekata. I možda sve to ne bi bilo toliko čudno, da Dušan u oktobru ne puni 85 godina.
Ljubav prema učenju usadila mu je, kako nam objašnjava, njegova majka koja je bila učiteljica.
Nakon penzionisanja
– Sjećam se, kad nam u školi daju da naučimo pjesmicu, majka mi uvijek zada zadatak da to što sam naučio napišem na papir. I zaista, sve što sam ikad zapisao, ostalo mi je u sjećaju, tako da je to ostao moj metod učenja – kaže Dušan.
Svoju prvu diplomu stekao je davne 1963. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Iako je bio marljiv radnik, uvijek na visini zadatka i sa inovativnim idejama, sve svoje vrijeme nauci je posvetio nakon penzionisanja, kako kaže “iz inata”.
Sada broji čak četiri indeksa i tri diplome Poljoprivrednog fakulteta – sa osnovnih studija, master i magistarskih studija. Zvanje magistra stekao je u 80. godini odbranivši rad sa nazivom “Ishrana krava muzara povećanim nivoima suhih rezanaca šećerne repe”.
– U mojoj glavi, ja sam već doktorirao – podsjeća Dušan, pokazujući tone papira sa svojim ogledima koji se odnose na rast kukuruza, koje je godinama revnosno sprovodio.
– Ja sam svoju tezu već dokazao, ima tu sve lijepo dokumentovano, svaki korak – objašnjava.
Prelomni trenutak za nastavak školovanja bio je onda kada mu je za firmu koju je osnovao bio neophodan inžinjer za zaštitu bilja.
– To nije bila prepreka za mene, već izazov da krenem i specijalizujem se i u toj oblasti.
Imao sam mladog mentora
Kao pravi stručnjak koji se bavi ovom temom, upozorava i da je ove godine rod kukuruza podbacio.
– Svoju temu koju razrađujem, započeo sam još 1967. godina. Tada su te moje oglede mnogi doživljavali kao ludost. Ispostavilo se, ipak, sada, da je sve to na čemu sam godinama radio relevatno – kaže Dušan.
Tako je svoje oglede i zaključke koje je iz njih dobio, riješio da pretvori u naučni rad, što ga je ponovo odvelo put Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
– Kad sam sredio sve te rezultate, otišao sam na fakultet i kazao im: “Radio bih doktorsku disertaciju iz te oblasti”. Poslije osam dana su mi odredili mentora, jednog mladog profesora dr. Jaćimovića. Veoma veliki stručnjak, koji mi se posvetio, napravio šemu rada, kako bi to trebalo sve da izgleda. I ja sam se bacio na posao – ispričao je Pejina.
Ipak, konstantno učenje i posvećenost nauci nije nimalo lako, bez obzira da li imate 20 ili 80 godina. Tako se Dušan podsjeća svog ranog studentskog života i napominje da je, pored volje i rada, za dobre ocjene važno imati i pun stomak.
– Živio sam u studentskom domu, gdje sam jedne godine živio sa dva Albanca sa kojima sam se sprijateljio. Kako sam išao sa njima svaki dan na ručak i večeru, a oni nisu jeli svinjetinu, uvijek bi to parče mesa dali meni da pojedem, pa bih ja onda kipio od hrane. I onda kad dođe večer, ja tako sit ne idem da spavam, već sjednem pod lampu i krenem da prelistavam sve što bismo tog dana imali na predavanjima – priča on.
Ipak, stare navike ostale su i danas. Tako je Pejina, radeći master rad tokom 500 dana, svaki dan pojeo po jednu tablu svoje omiljene čokolade.
Podrška porodice
– Rad zahtjeva energiju i uvijek je neophodno unijeti pravu mjeru šećera. Meni je omiljena čokolada sa lješnicima, ali ne bilo koja, to mora da bude ona prava, kvalitetna – napominje.
I svog sistema učenja, koji je razvio još u mladosti, također, se drži i danas.
– Recimo, imamo brojeve od jedan do hiljadu. E sad, naprimjer, za svaki broj vezujem neki sadržaj, pa se onda nekoliko puta ispitujem, kad uzmem neki broj, da li znam da ispričam to na šta se on odnosi. Kad se to sve savlada, onda možete reći da ste nešto naučili. Tako sam oko 350 vrsta buba savladao za dva i po mjeseca – ističe Dušan.
Porodica Dušanu daje podršku u radu i studiranju, pa je i njegov sin, također Dušan, akademski građanin. Ipak, komšije su pomalo skeptične.
– Prijatelji i komšije i ne vjeruju baš u mene. Misle da sam poludio – kaže Dušan kroz smijeh.
Iza ovog vremešnog, ali duhom poletnog čovjeka, stoje mnogi projekti i ideje. Prehrana krava muzara rezancima repe, ishrana svinja, pilići, štetni insekti i glodari, samo su neke teme kojima se bavio.
– Ne planiram da stanem i imam još četiri projekta na kojima ću tek da radim – odgovara.
Za svoj rad dobio je i brojna priznanja. Za patent “Ekološka kutija za uništavanje pacova koji održavaju vrstu”, od Saveza pronalazača Srbije dobio je srebrnu medalju. Na izložbi pronalazaka na Međunarodnom sajmu preduzetništva “Biznis baza 2007” u Beogradu nagrađen je priznanjem “Mihajlo Pupin”, a na Međunarodnom sajmu pčelarstva u Somboru 2005. godine osvojio je prvo mjesto. Također, tu je i nagrada “Nikola Tesla” sa Međunarodnog festivala inovacija znanja i stvaralaštva, na koju je naročito ponosan.
Hiljade ljudi proteklih dana potpisali su peticiju kojom se traži da se jedan od dijamanata kraljice Elizabete vrati u Južnu Afriku, gdje je iskopan.
Poznat i kao Velika zvijezda Afrike i kao Cullinan I, najveći poznati čisti dijamant na svijetu nalazi se na vrhu žezla, koje je dio Krunskih dragulja.
To je dio većeg dijamanta koji je poklonjen kraljevskoj obitelji nakon što je pronađen 1905. u Južnoj Africi, a mnogi Južnoafrikanci smatraju da bi ga trebalo izložiti u jednom od muzeja u zemlji.
U vrijeme kada je dijamant uzet iz Južne Afrike, zemlja je bila pod britanskom vlašću, a nakon što je kraljica ovog mjeseca umrla, mnogi su se zapitali je li pošteno da dragulj ostaje u posjedu kraljevske obitelji.
Pozivajući na povratak dragulja, Vuyo Zungula, zastupnik Afričkog pokreta za preobrazbu (ATM), također je rekao da bi Južna Afrika trebala raskinuti svoje veze s Commonwealthom.
Kako izvještava Times Live, Zungula je rekao: “Južna Afrika sada treba napustiti Commonwealth, zahtijevati odštetu za svu štetu koju je učinila Britanija, izraditi novi ustav temeljen na volji naroda Južne Afrike, a ne britanske Magna Carte, i zahtijevati povratak svog zlata i dijamanata koje je Britanija ukrala.”
Ponavljajući Zunguline osjećaje, bivši pokrajinski sekretar ANC-a KwaZulu-Natal Thanduxolo Sabelo rekao je: “Ostajemo u dubokom, sramotnom siromaštvu, ostajemo s masovnom nezaposlenošću i rastućom razinom kriminala zbog ugnjetavanja i razaranja koje su prouzročili ona i njezini preci. Dijamant Cullinan mora biti vraćen u Južnu Afriku. Odmah.”
Kada je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa na Twitteru izrazio sućut kraljici nakon njezine smrti, mnogi su korisnici društvenih medija to iskoristili kao priliku da pozovu na povratak dijamanta.
Jedna je osoba napisala: “Jeste li je pitali kada će vratiti južnoafrički dijamant?”, dok je druga dodala: “Prvi poziv na dužnost, vratite južnoafrički dijamant!”
Ostali komentari uključuju: “Jeste li pitali kraljicu o zlatu koje je nasilno odneseno iz Južne Afrike početkom 1900-ih?” i “Sad kad je mrtva, možeš li poslati prijatelje da odu po naš dijamant?”
Profesor termodinamike Miloš Banjac sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, kaže da se ne može uticati na dio koji se odnosi na obračunsku snagu i trošak garantovanog snabdjevača, jer je to evropska praksa, ali možemo da utičemo na električnu energiju koju smo potrošili, što predstavlja oko 60 odsto visine računa.
Ako do sada nismo znali, ove zime ćemo naučiti, koliko električne energije, koji kućni aparat troši, ukoliko želimo da umanjimo račune za struju.
Profesor Banjac ističe da svi već znamo, da postoji jeftina i skupa struja, tri grupe potrošnje i ako se dobro organizujemo i pravilno koristimo kućne aparate, možemo da upadnemo u nižu grupu, gdje je cijena kilovata jeftinija.
“Uvijek imate dva pristupa kako da koristite kućne aparate. Jedan je da kupite što efikasnije, a drugi je, da ih koristite kako treba. Bojler najveći potrošač u domaćinstvu, na koga ide oko 24 posto potrošene električne energije”, ukazuje profesor.
Što se efikasnosti tiče, kaže da, kod bojlera nemamo veliki izbor, ali da što se tiče njegovog korištenja tu možemo da uštedimo.
Tako bi, savjetuje, tokom ljetnjih mjeseci bilo zgodno da smanjimo temperaturu na kojoj grijemo vodu, jer nema potrebe da se voda pregrijava, pa da je rashlađujemo. S obzirom da imamo tarifni sistem i da je noću struja četiri puta jeftinija, a to je akumulacioni bojler, bolje je da ga uključimo noću, a isključimo ujutru.
“Mada ljudi ne vole da čuju, na štednju svakako utiče i to da se ne kupate u kadi, nego se tuširate, kada se tuširate, prekidate puštanje vode. Razmišljajte o tome, da su vam to troškovi, što manje potrošite vode, to će vam biti manji računi”, preporučuje Banjac.
Kako šporet da štedi struju
Također, navodi i da šporet troši u prosječnom domaćinstvu između 15 i 17 posto struje. Ima čitav niz mjera, od onih najjednostavnijih, da se poklopi šerpa, da koristite šerpe sa ravnim dnom i dobrom toplotnom provodljivošću, kao i veličinu ringle koja odgovara dnu šerpe.
“Kada voda proključa smanjite ringlu na manju temperaturu. Ništa ne dobijate time, ako dovodite puno toplote, osim da voda brže ispari. Njena temperatura kada vri je uvijek 100 stepeni, nećete ubrzati proces kuhanja”, ukazuje Banjac.
Dodaje i da svi znamo da je ekspres lonac odlično rješenje, da mu tri, do četiri puta treba manje vremena da se skuha neko jelo. Pri tom on omogućava da se hrana termički obrađuje na višoj temperaturi, nego što je to slučaj u običnoj šerpi.
“U posljednje vrijeme pojavili su se takozvani indukcioni šporeti. Oni su efikasniji, jer preskačemo zagrijavanje ringle i direktno se grije šerpa. Rerna također dosta troši, pa možete da je podesite da se tokom noći uključi i ispeče jelo. Dobro rješenje su i mikrotalasne rerne. Pravilnim rukovanjem može da se uštedi od 30 do 40 posto”, smatra profesor.
Kupovati efikasnije veš mašine
Što se tiče veš mašina, koje često koristimo, veoma je bitno da se kupuju efikasnije.
“Uređaj u D kategoriji troši za 50 odsto više energije nego u klasi A. Jeste da je proizvod nešto skuplji, ali kada se izračuna godišnja ili potrošnja u toku njenog radnog vijeka, vidjet ćete da se to isplati. Naravno treba je koristiti na nižim temperaturama. Današnji deterdženti su izuzetno jaki, ne treba da se ide na nekadašnje iskuhavanje veša. Na kraju, ni veš koji peremo ne dozvoljava te visoke temperature”, objašnjava profesor.
Najveću energiju veš mašine potroše za zagrijavanje vode. Ako imate program od 60 stepeni, 80 posto utrošene energije vam odlazi na zagrijavanje vode. Slično važi i kada je riječ o mašinama za pranje sudova, niže temperature, eko programi, kraći programi, zato je savjet da se sudovi isperu prije stavljanja u mašinu.
Takozvani mali potrošači, tokom vremena su postali veliki potrošači.
“U početku kada su se pojavili kompjuteri, da bi smanjili potrošnju energije izmišljen je takozvani standby mode, isto i za televizore. Takozvano pripremno stanje, dakle da on ne radi, da se monitor ugasi, da ne bi trošio nepotrebno električnu energiju. I zaista oni štede na taj način. Međutim ljudi su počeli da se ponašaju lagodno u toj poziciji, kompjuteri nam stalno ostaju u tom stend-baj modu, televizori također”, ističe Banjac za Radio Beograd 1.
Pored toga, dodaje, svi imamo razne modeme, rutere, risivere, njihova potrošnja je zaista mala, ali razlika između njih i velikih potrošača je što oni rade 24 sata, 365 dana u godini.
“Ako ste u mogućnosti isključite te uređaje. Oni obično stoje jedan pored drugog, priključeni na produžni kabl sa više utičnica. Kad izlazite iz kuće, isključite prekidač, neće im štetiti, tako ih odmarate. Takođe iz upotrebe izbacite sve sijalice sa užarenom niti, stavite led sijalice, devet puta manje troše energije”, savjetuje profesor.
Banjac poručuje i da ukoliko smo disciplinovani i potrudimo se da pravilno koristimo uređaje u domaćinstvu, možemo uštedjeti i do 10 posto električne energije.
