Svjetska federacija za mentalno zdravlje (WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) od 1992. godine 10. oktobar obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Na taj dan podsjeća se na važnost ulaganja u sustav podrške mentalnom zdravlju i promicanje mentalnog zdravlja te destigmatizaciju osoba narušenog mentalnog zdravlja. Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja odvija se pod sloganom: “Mentalno zdravlje kao globalni prioritet”.
izvor: hrt.hr
Na TikToku se širi video jedne bake iz Srbije koja priča o svojoj prvoj ljubavi. Svojom pričom oduševila je brojne korisnike društvene mreže.
– Sjećate li se svoje prve ljubavi – pitala je jedna djevojka, a 95-godišnjakinja je odgovorila: “Da, Dušan Javorina. Upoznali smo se i vjenčali za tri dana”.
– Ostala sam s njim cijeli život – dodala je i izazvala mnoštvo reakcija.
“Plačem”, “Duša”, “Prelijepo”, nižu se komentari.
Mnoge je oduševio i video u kojem baka govori da s 95 godina i dalje trenira u jednoj teretani na otvorenom. Ispričala je da dolazi dva puta dnevno u teretanu i vježba po sat i po vremena.
izvor: avaz.ba
Kineska video-platforma TikTok u Njemačkoj sistemski koristi filtere za neke riječi, tvrde NDR, WDR i tagesschau.
Zahvaljujući tim filterima, određeni komentari se ne pojavljuju na TikToku. Korisnici za sve to – ne znaju, piše DW.
Kratki videi na kojima ljudi pjevaju ili plešu “proslavili” su TikTok. Kineska društvena mreža je popularna diljem svijeta. Danas se na njoj mogu vidjeti i kratki filmovi o aktualnim događajima, o politici ili ekonomiji – a ne samo o plesnim ili kuharskim umijećima. TikTok je vrlo uspješan. Samo u Njemačkoj oko 50 posto osoba starih između 12 i 19 godina redovito ga koristi. U starosnoj skupini 20 do 29 godina otprilike jedna trećina.
Istraživanje njemačkih javnih servisa NDR, WDR i tagesschau.de su otkrila da kineski koncern koristi najmanje 20 riječi uz pomoć kojih automatski “filtrira” sadržaje koji se objavljuju na platformi. Komentari u kojima se nalazi barem jedan od tih pojmova ne pojavljuju se u odgovarajućem polju ispod nekog klipa ni nakon četiri pokušaja unosa tog sadržaja na javno dostupnom mjestu. Ukupno je testirano 70 riječi ili kombinacija riječi.
Među riječima koje TikTok očito blokira su i ovi pojmovi: “naci”, “robovi”, “plin”, ali i “LGBTQ” ili “schwul” (njemački izraz za homoseksualnost, nap. red.)
Njemački novinari su konfrontirali glasnogovornicu TikToka s rezultatima istraživanja, a ona je rekla kako Tik Tok koristi tehnologije koje “proaktivno traže komentare koji krše naša pravila korištenja ili kod kojih se radi o spamu”.
Priznala je i greške:
“U ovom slučaju su komentari koji ne krše naša pravila korištenja platforme pogrešno deklarirani kao potencijalno štetni.“
TikTok će, dodala je, nastaviti “trenirati“ svoje automatizirane sisteme. Osim toga će se probranim istraživačima već tokom ove jeseni omogućiti pristup sistemu moderiranja komentara, potvrdio je koncern.
Tokom testa koji su napravili njemački novinari, video-platforma ni u jednom trenutku svojim korisnicima nije transparentno saopćila da njihov komentar nije objavljen i zbog čega se to (nije) dogodilo. Umjesto toga je aplikacija TikTok ostavila dojam kao da su komentari javno dostupni. Tu metodu se stručno naziva “shadow-banning“. Korisnici TikToka ustvari ne mogu biti posve sigurni mogu li drugi ljudi uopće vidjeti njihove komentare ili ne.
TikTok je u tom kontekstu saopćio da se ispituje transparentnost komentara te da koncern razumije zabrinutost – posebice LGBTQ+ zajednice koja je još uvijek izložena govoru mržnje i mobingu. TikTok želi poboljšati moderiranje komentara, te poticati korisnike da sudjeluju u raspravama, tvrdi kineska kompanija.
Ovo nije prvi put da se javno tematizira praksa moderiranja komentara na TikToku. Već u februaru 2022. istraživači NDR-a, WDR-a i tagesschau.de su otkrili da kineska social media platforma ograničava slobodu mišljenja svojih korisnica i korisnika u Njemačkoj – upotrebom filtera za određene riječi.
Otkrilo se da se ne objavljuju komentari u kojima su pojmovi poput “queer” ili “gay”, odnosno “Auschwitz” ili “nacionalsocijalizam”. U okviru tog eksperimenta je testirano ukupno 100 riječi, od kojih se 19 nije pojavljivalo na TikToku. Kineska kompanija je tada priznala određene greške i najavila da će analizirati vlastito djelovanje, odnosno razmisliti o korekcijama strategije.
I doista se pokazalo da se riječi kao što su “homoseksualno“ ili ime kineske teniserke Peng Shuai sad očito može (javno) koristiti u komentarima. Zanimljivo je ipak da TikTok i dalje blokira neke pojmove koje je nakon istraživanja u februaru jedno vrijeme bilo moguće koristiti – riječi poput “LGBTQI”, “gay” ili “heteroseksualno”.
“To je načelno problematično“, kaže Christian Stöcker, medijski stručnjak na Visokoj školi za primijenjene znanosti u Hamburgu i voditelj studija “Digitalna komunikacija”.
On kaže da platforme poput TikToka imaju veliku odgovornost:
“Tamo se odvija javni diskurs, ali sve dok ne znamo kako TikTok moderira, s kojim alatima i s kakvom radnom snagom, to je onda problem.”
Stöcker navodi kako pitanje moderacije komentara ima veze i s troškovima. Softver ili automatizirani filteri za riječi su jednostavno jeftiniji, nego da se zaposli veći broj ljudi koji bi onda moderirali komentare, kaže on.
Osim već ranije identificiranih 19 pojmova, ovaj put se testiralo i neke nove riječi, među njima i pojmovi u kontekstu ruskog napada na Ukrajinu ili vezani uz droge. U komentarima se očito redovito filtrira pojmove kao što su “kokain“, “kanabis“ ili “crack”. Ali pojmovi “crystal meth” ili “ecstasy” su jednim dijelom bili dozvoljeni.
Nije bilo moguće raspoznati jasan predložak po kojem rade filteri. U nekim testovima je naime jedan korisnik mogao u komentaru koristiti neku riječ ispod jednog videa, ali tu istu riječ nije mogao koristiti ispod nekog drugog videa, odnosno taj komentar nije bio vidljiv drugim korisnicima.
Ponekad nisu bile vidljive ni neke riječi koje ne spadaju u domenu zaštite mladeži. Pojmovi poput “klimatska kriza” i “klimatske promjene” u većini slučajeva nisu bili objavljeni, TikTok očito koristi filtere i za pojmove vezane zu rat u Ukrajini – između ostaloga ta riječi “Ukrajina”, “specijalna operacija”, “borbeni avioni”, „međunarodno pravo“ ili „trupe“.
Caja Thimm je profesorica medijskih nauka na Sveučilištu u Bonnu i ona kod opisanog načina djelovanja smatra da se radi o “micanju” nekih tema s dramatičnim posljedicama. Agenda Cutting, tako se ta praksa naziva u istraživanju komunikacija.
“Najprije to može izgledati suptilno kada ne dozvoljavam neke jednostavne ključne pojmove, ali ako to funkcionira, onda se o tim temama više ne diskutira, a to onda znači da ljudi koji o tim temama žele diskutirati u konačnicu napuštaju TikTok.” Thimm dodaje da je “iznimno problematično” kada neki koncern počne suptilno sortirati svoju korisničku skupinu.
TikTok po vlastitim navodima ima više od milijarde korisnika širom svijeta. U Njemačkoj ih je navodno oko 20 miliona. Vlasnik platforme je kineska internetska i tehnološka kompanija ByteDance, čiji je suvlasnik i kineska država.
Radiosarajevo.ba
Kada neko kaže jesen odmah pomislimo na kišu, opadanje lišća i naravno, kestenje! Ovu omiljenu grickalicu možete kupiti gotovo na svakom koraku, ali i pripremiti kod kuće.
Nakon što ste ih kupili, dobro ih pregledajte te bacite one koji na sebi imaju bilo kakvu rupicu, kako piše SheLovesBiscotti. Dobar plod prepoznat ćete jednom metodom – lagano ga pritisnite vrhovima prstiju – trebao bi biti blago mekan.
Zagrijte rernu na 220°: Vrućaerna ključna je za odvajanje kestena od kore.
Kako bi se ravnomjerno ispekli važno je prerezati koru, ali pažljivo. Napravite jednu tanku liniju po sredini ploda – ne predugu i duboku. Stavite kestenje u jednu posudu i dobro ih isperite pod vodom.
Stavite kestenje u lonac s hladnom vodom. Čim voda počne kipjeti, izvadite kestenje šupljikavom kašikom i stavite u plitku posudu za pečenje. Ovo brzo kuhanje stvorit će savršeno okruženje za stvaranje pare nakon što dođu do vruće rerne.
Stavite kestenje ravnom stranom prema dolje, prerezanom stranom prema gore u posudu za pečenje. Pecite u rerni oko 15-20 minuta, no, ovo vrijeme može varirati ovisno o veličini vaših kestena.
Nakon što dobijete savršeno pečene kestene, izvadite ih iz rerne i zamotajte ih u čistu kuhinjsku krpu. Ostavite zamotano kestenje da odstoji u krpi oko 10-15 minuta.
Osim što ih možete jesti tako pečene, možete napraviti kesten pire, razne namaze i supe, piše Večernji list.
Program N1
Trovanje gljivama postala je jedna od veoma važnih tema u javnosti nakon pojave informacije da je u susjednoj Srbiji žena (57) preminula, a uz nju je još sedam osoba otrovano nakon što su kupili i konzumirali gljive sa tezge u Šapcu koje je prodavala baka incijala M.G. (72).
Mikolog Rade Gašić u izlaganju na jednom od sajmova gljiva u Mrkonjić Gradu pojasnio je koja je gljiva najotrovnija na našim prostorima i širom Europe od koje se, kako je dodao, može odmah umrijeti.
Ispred mikologa Gašića nalazilo se mnoštvo gljiva, a on je u ruke uzeo Zelenu pupavku za koju je rekao da izaziva najteža trovanja.
“Ovaj primjerak je dosta zelen, međutim, može biti potpuno bijele, smeđe i sive kožice. U izgledu je najviše karakteristično zadebljanje dna struka i krpasti ovoj pri dnu. Vjenčić, odnosno, prstenak ne mora uvijek biti na stručku, često se iskida i ostane na rubu šešira. Miris joj podsjeća na rotkvu, a oni koji su je jeli pa preživjeli kažu da nije čak ni neukusna. Jedan šeširić ove gljive je dovoljan da ubije čovjeka, a za dijete treba daleko manji komad”, pojasnio je detaljno Gašić.
Još jednom je upozorio da se ljudi trebaju čuvati Zelene pupavke, piše N1.
“Ona je vinovnik 98 posto trovanja sa smrtnim ishodom. Nekada se može desiti da ovoj ostane na šeširiću, ali to je rijetko”, dodao je i dok je držao u ruci primjerak takve gljive poručio je da je to jedan od tipičnih primjera koji je veoma otrovan.
Kazao je da ovu otrovnu gljivu ljudi najčešće uberu misleći da je riječ o Zelenoj krasnici koju je također pokazao.
Ukazao je i na to da ljudi beru gljive gledajući joj u šeširić, a da pri tome uopće ne gledaju u stručak koji je veoma važan prilikom određivanja o kakvoj vrsti je riječ.
Radiosarajevo.ba
Iako je do Eurosonga ostalo više od sedam mjeseci i ne zna se nijedna pjesma koja će se čuti na ovom popularnom muzičkom takmičenju, ljudi se već klade na pobjednika. Prva na kladionicama je ponovo Ukrajina, kojoj kladionice daju 22 posto šanse za pobjedu. Ukrajinu slijedi Italija kojoj kladionice daju osam posto, a potom Velika Britanija sa sedam posto šanse za pobjedu.
Kladioničari u ovom trenutku, očito, predviđaju da će Ukrajina 2023. godine imati veliku podršku baš kao i ove godine, kada je sastav Kalush Orchestra pobijedio i to s rekordnim brojem glasova publike.
Liverpool će biti grad domaćin Eurosonga 2023. godine. Liverpool je bio jedan od 20 gradova koji su se takmičili za titulu domaćina takmičenja za pjesmu Eurovizije, koje se ove godine održava u Velikoj Britaniji. U završnici je ostao još Glasgow.
“Nigdje ne priređuju zabave poput nas”, poručila je tokom takmičenja gradonačelnica Liverpoola Joanne Anderson.
“Dom Beatlesa spreman je prirediti show za Ukrajinu, Veliku Britaniju i Evropu”, dodala je.
Velika Britanija ranije je bila domaćin takmičenja osam puta od čega se četiri puta ono održalo u Londonu. Posljednji put u toj zemlji je održano 1998. u Birminghamu. Britanska javna radiotelevizijska korporacija pojasnila je da se u procesu izbora fokusirala na one britanske gradove koji su se ranije dokazali kao dobri domaćini velikih međunarodnih događaja.
Organizaciju Eurosonga zbog rata preuzela Velika Britanija
Domaćin takmičenja sljedeće je godine trebala biti Ukrajina, nakon što je ukrajinska folk-rap grupa Kalush Orchestra u maju pobijedila na takmičenju u Torinu, a drugo je mjesto osvojio britanski predstavnik Sam Ryder neobičnom pjesmom Space Man.
Uprkos negodovanju vlade ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Evropska radiodifuzna unija (EBU), koja upravlja Eurovizijom, zaključila je da Ukrajina ne može garantovati sigurnost za više od 10.000 ljudi uključenih u produkciju i još 30.000 obožavatelja.
N1
Svaka domaćica, naročito početnica, jednom u životu se zapita da li povrće treba namakati u vodi prije konzumacije i kuhanja. Naime, sirovo povrće, bilo ono svježe ubrano iz bašte, kupljeno na pijaci ili u prodavnici zahtijeva temeljito pranje prije kuhanja ili jela.
Određene vrste sirovog povrća je potrebno namakati, dok drugo nije preporučljivo jer, na primjer, gubi vitamine i ostale značajne mikronutrijente.
Jedan od primarnih razloga namakanja sirovog povrća je da bude što čistije. Herbicidi, prljavština ili druge nečistoće mogu se zadržati na vanjskoj strani povrća, čak i ako nisu vidljivi. Univerzitetu Minnesoti preporučuje da povrće perete pod mlazom vode. Međutim, u nekim slučajevima tvrdokorna prljavština zahtijeva da potopite povrće kako biste dosegli svaki kutak.
Neke vrste povrća uvenu ili omekšaju prije nego što ga uspijemo konzumirati. Tople ljetne temperature čine ovo uobičajenom pojavom kod lisnatog povrća. Namakanje svježeg voća i povrća u vodi može pomoći da oživi i bude ukusnije ili, ako se to učinite prije odlaganja, može pomoći da duže traje u frižideru.
Jedan od razloga za zabrinutost kod namakanja povrća je gubitak hranjivih sastojaka. Vitamini topivi u vodi mogu se isprati tokom pranja i pripreme. Vitamin C i vitamini B grupe topljivi su u vodi, i dok gubitak hranjivih sastojaka može biti minimalan pri namakanju sirovog povrća, namakanje će smanjiti količinu ovih esencijalnih vitamina.
Namakanje povrća znači da povrće upije nešto vode. U nekim slučajevima, kao što je slučaj s lukom, to zapravo može pojačati ukus. Međutim, u drugim slučajevima, kod gljiva, namakanje razrjeđuje ukus povrća. Tako da je sigurno namakati lisnato povrće i ljuto povrće, kao što su zelena salata i luk, te povrće s debelom vanjskom korom, kao što je zimska tikva. Poroznije povrće, poput celera, oguljene mrkve i gljiva, treba oprati pod tekućom vodom, piše sfgate.
Ponekad se neugodnog mirisa iz frižidera teško riješiti čak i nakon što temeljito operete sve police deterdžentom ili nekim antibakterijskim sredstvom, nakon što ste prethodno izbacili sve voće i povrće koje se počelo kvariti.
Zato nije zgorega podsjetiti na neke savjete koji vam mogu dobro doći u održavanju čistoće i uklanjanju neugodnih mirisa u frižideru.
Da biste uklonili neugodan miris, prebrišite sve površine u frižideru otopinom od jedne žličice sode bikarbone u litri tople vode, ili vodom u koju ste dodali malo alkoholnog octa. Pritom je važno da obrišete baš sve površine, što uključuje i gumu na vratima, kao i držače polica, pišu 24sata.
Soda bikarbona korisna je i za prevenciju neugodnih mirisa: Jednostavno ostavite otvorenu posudicu sode bikarbone u hladnjaku. Njen učinak trebao bi trajati do tri mjeseca, nakon čega posudicu sa sodom treba zamijeniti.
Da biste održali svježinu u frižideru prebrišite ga svakih nekoliko dana vodom u koju ste dodali malo octa. Također, nastojte redovito trošiti namirnice koje ne mogu dugo stajati. To se posebno odnosi na voće i povrće, koje uslijed truljenja može razviti vrlo neugodan miris.
Sezona je jabuka, a jedna od poslastica koju rado pripremamo je džem. Okus jabuke, smeđeg šećera, cimeta i muškatnog oraščića spajaju se u ovoj savršenoj jesenskoj poslastici koja će ubrzo postati vaš “musthave” za doručak.
Priprema ide bez dodatnog napora i gnjavaže koja traje satima da se džem sjedini, jer se ovaj postupak može obaviti za manje od jednog sata.
SASTOJCI (za jednu teglicu):
250 g oguljenih i nasjeckanih jabuka
100 g smeđeg ili bijelog šećera
Mali cimet štapić
Malo muškatnog orašćića
1 kašika narandžine kore
Pola iscijeđenog limuna
PRIPREMA:
U velikom loncu na srednje jakoj vatri skuhajte jabuku, šećer, štapić cimeta, muškatni oraščić, koricu narandže i limunov sok uz povremeno miješanje dok smjesa ne zavrije. Nakon što počne krčkati, smanjite jačinu na srednje nisku i nastavite da kuhate 20 – 30 minuta dok jabuke ne omekšaju. Ako su jabuke prevelike, možete ih malo zgnječiti da budu veličine po vašoj želji. Nakon toga vaš džem je gotov. U zagrijanoj peći deset minuta zagrijate teglicu na 50 stepeni,a zatim još vruć džem polako prebacite u teglicu i zatvorite poklopcem. Zaklopite i preokrenite teglicu na par minuta kako bi se napravio vakum. Džem se treba postepeno ohladiti i čuvati na suhom i hladnom mjestu.
Sitna slova, razne brojke, istaknuti natpisi, sve nas to često zbuni i na kraju se nađemo usred trgovine prepunjene proizvodima da se pitamo šta kupiti? Šta je dobro, šta nije? Šta se isplati, šta ne? Kojim natpisima vjerovati, kojima ne? Upravo zato evo kratki vodič o čitanju deklaracija kako bismo vas uputili u osnovne stavke na deklaracijama koje vam mogu uštedjeti vrijeme i novac pri kupovanju željenih proizvoda.
Sastojak hrane je svaka tvar, uključujući aditive, koja je upotrijebljena pri proizvodnji ili pripremi hrane i koja je još prisutna u gotovom proizvodu, čak i u promijenjenom obliku. U popisu sastojaka moraju biti navedeni svi sastojci hrane prema padajućem redoslijedu s obzirom na masu koja je utvrđena u vrijeme njihove upotrebe pri proizvodnji hrane.
Savjet: S obzirom na to da su na deklaraciji sastojci hrane popisani padajućim redoslijedom, vrlo lako možete na brzinu procijeniti od čega je proizvod uglavnom sastavljen. Za primjer možemo uzeti šećer. Ako pod sastojcima nađete šećer na jednom od prva tri mjesta, možete u startu zaključiti da je proizvod uglavnom bogat šećerom. Primjer neka budu pahuljice za doručak. Tako u nekim mueslijima ili granolama pod sastojcima na drugom mjestu često stoji šećer što znači da u sebi imaju dodanog šećera. S druge strane, možete naći i pahuljice odnosno mueslije koji se sastoje od cjelovitih pahuljica uz eventualni dodatak voća ili čokolade pa tako nećete vidjeti šećer pod sastojcima (barem ne na prvim mjestima sastojaka). Ako učestalo konzumirate pahuljice za doručak, ovakav izbor bio bi svakako bolji!
Danas postoje i granole i pahuljice koje imaju dodatak sladila pa samim time nemaju ili imaju minimalno dodanog šećera pa ćete među sastojcima naći sladilo i ime sladila koje se nalazi u proizvodu. I takav proizvod može biti dobar izbor ako učestalo konzumirate pahuljice ili vam je cilj skinuti koji kilogram viška.
Rok trajanja odnosno rok upotrebe je minimalni rok trajanja hrane. Minimalni rok trajanja hrane je datum do kojeg hrana pri pravilnom čuvanju zadržava svoja karakteristična svojstva.
“Najbolje upotrijebiti do…” odnosi se na kvalitetu, tj. hrana će biti sigurna za konzumaciju i nakon navedenog datuma ako se pravilno skladišti, ali u tom razdoblju može doći do promjene senzorskih svojstava, primjerice, može početi gubiti okus, mijenjati teksturu i sl.
“Upotrijebiti do kraja…” odnosi se na točno određen datum do kojeg hranu valja upotrijebiti i konzumirati, a nakon njegova isteka ne smije se konzumirati, čak i ako nema vidljive promjene u okusu i mirisu.
U skladu s pravom EU-a, pretpakirana hrana koja se prodaje u EU-u mora nositi etiketu kojom se potrošače obavještava o njezinoj energetskoj i nutritivnoj vrijednosti. To se naziva “nutritivna deklaracija” i mora se nalaziti na ambalaži ili na etiketi koja je na nju pričvršćena.
Nutritivna deklaracija mora sadržavati sljedeće informacije:
– energetsku vrijednost
– količine masti, zasićenih masti, ugljikohidrata, šećera, bjelančevina i soli.
Na nutritivnoj deklaraciji mogu se navesti sljedeće hranjive tvari:
– jednostruko nezasićene masne kiseline
– višestruko nezasićene masne kiseline
– polioli
– škrob
– vlakna
– bilo koji od vitamina ili minerala dopuštenih zakonom ako se nalaze u znatnijoj količini, odnosno čine bar 15% preporučenog dnevnog unosa
Savjet: Deklaracije su najčešće prikazane na vrijednost od 100 g. Pritom je potrebno obratiti pozornost na to da nisu sva pakovanja u količini od 100 g što znači da se vrijednosti s deklaracije ne odnose na cijelo pakovanje! Vrijednosti je potrebno preračunati na manju ili veću gramažu ovisno o tome kako je pakiran proizvod.
S obzirom na sve veću problematiku prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, logično je da je i interes za procesima mršavljenja i proizvodima koji tome pomažu sve veći. Energetska vrijednost odnosno kalorije kao mjerna jedinica za energiju uvijek nam privlače posebnu pozornost jer znamo da je unos energije povezan s našom tjelesnom masom.
Na određenim proizvodima možete naći tvrdnje poput “mala energetska vrijednost”, “smanjena energetska vrijednost” i “bez energetske vrijednosti”, no što to točno znači za potrošača?
1. “Mala energetska vrijednost” – taj proizvod ne sadrži više od 40 kcal (170 kJ)/100 g u krutome stanju ili više od 20 kcal (80 kJ)/100 ml u tekućem stanju.
2. “Smanjena energetska vrijednost” – energetska vrijednost smanjena je u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu uobičajenog sastava najmanje za 30%.
3. “Bez energetske vrijednosti” – taj proizvod ne sadrži više od 4 kcal (17 kJ)/100 ml.
Savjet: Tako primjerice možete naći proizvod koji na sebi ima oznaku smanjena energetska vrijednost koji će na istu količinu proizvoda od, recimo, 100 g imati najmanje 30 kalorija manje od uobičajenog proizvoda. Radi li se o proizvodu koji jedete u većim količinama, možda ima smisla tražiti takav proizvod, no uz usporedbu cijene regularnog i takvog proizvoda. Često ovakvi proizvodi imaju i višu cijenu, no ako ih ne konzumirate u velikoj količini pitanje je jeste li napravili veliku razliku u energetskom unosu.
Udio masti u proizvodima također nam često privlači pažnju, pogotovo kada vidimo natpis “low fat”. Oko toga se često vode razne polemike i mišljenja su podijeljena. Želite li znati kako određeni proizvod stoji s udjelom masti, vodite se ovim smjernicama:
Visoki udio: više od 17,5 g masti na 100 g
Niski udio: 3 g masti ili manje na 100 g
Savjet: Najbolji primjer su mliječni proizvodi, oko kojih često bude i najviše pitanja. Uzeti proizvod sa smanjenim udjelom masti ili ne? Usporedite li mlijeko koje ima 3,2% mliječne masti ili na 100 ml 3,2 g masti i ono s manjim udjelom masti od 0,9% koje ima na 100 ml 0,9 g masti – razlika je 2,3 g na 100 ml što je oko 20 kalorija razlike. Dvadeset kalorija nije znatna razlika, osim ako se ne konzumiraju veće količine takvih proizvoda na dan pa bi to onda mogla biti neka znatnija razlika u dnevnom unosu.
Šećeri su u posljednje vrijeme možda i jedna od najpopularnijih stavki na deklaraciji. Bez šećera, bez dodanog šećera ili prirodni šećeri – kako se snaći? Želite li znati kako određeni proizvod stoji s udjelom šećera, vodite se ovim smjernicama:
Visoki udio: više od 22,5 g ukupnih šećera na 100 g
Niski udio: 5 g ukupnih šećera ili manje na 100 g
Savjet: Preporuka za dnevni unos šećera je ne više od 24 g na dan za žene i ne više od 36 g na dan za muškarce. To znači da je sasvim u redu unijeti i nešto običnih šećera dnevno bez straha od zdravstvenih problema. Ograničavanje unosa slatkiša uvijek savjetujemo u kontekstu zdrave prehrane što znači da bi takve proizvode bilo poželjno konzumirati ograničeno.
Također, to što nešto ne sadrži puno šećera ne znači da je kvalitetno ili da nije kalorično. Primjerice “zdraviji namazi” ili kolači bez šećera mogu biti napravljeni od orašastih plodova ili sušenog voća pa sadržavati veće količine masti ili ugljikohidrata i prirodnih šećera što ne znači da se od njih nećemo udebljati pretjeramo li s količinom. Drugim riječima, nije poželjno hvatati se samo za jednu tvrdnju, nego treba proizvod potpuno sagledati, usporediti s drugima i odabrati onaj koji najbolje odgovara našim potrebama. Ako nam je cilj unijeti kvalitetniji slatkiš, onda ovo može biti neki orijentir, no ako imamo nekih tegoba ili želimo skinuti suvišne kilograme, ne treba se voditi samo natpisom “bez šećera”.
Kuhinjska sol neophodna je za pravilno funkcioniranje organizma i ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima. Ali, danas se sol češće spominje u negativnom kontekstu te se upozorava na njezin prekomjerni unos jer osim soljenja hrane, sol unosimo koristeći i brojne prehrambene gotove proizvode i ne znajući koliko.
Kako biste mogli na brzinu procijeniti je li proizvod bogat soli vodite se ovim smjernicama:
Visok udio: količina soli koja je veća od 1,5 g na 100 g proizvoda (što iznosi oko 0,6 g natrija)
Niski udio: količina soli koja je manja od 0,3 g soli na 100 g proizvoda (što iznosi oko 0,1 g natrija).
Savjet: Preporuka je da se ne unese više od 5 g soli na dan, što unoseći sol koja se u hranu dodaje kuhanjem, sol koja se prirodno nalazi u namirnicama te sol koja se unosi koristeći industrijske proizvode. Želite li smanjiti unos soli u prehrani, pripazite na sol koju dodajete hrani pri kuhanju te ograničite unos industrijskih proizvoda.
O prehrambenim se vlaknima također sve više govori u kontekstu zdravlja i prevencije bolesti, ali i regulacije tjelesne mase. Preporuka za unos vlakana je barem 20-25 g na dan za žene i 30-38 g na dan za muškarce. Te brojke mnogi ne zadovoljavaju pa možda postaje zanimljivo birati proizvode koji imaju istaknut natpis “bogato vlaknima” ili “izvor vlakana”.
Tvrdnja da je neka hrana izvor vlakana može se stavljati samo ako taj proizvod sadrži najmanje 3 g vlakana na 100 g ili najmanje 1,5 g vlakana na 100 kcal. Tvrdnja da je neka hrana visoko bogata vlaknima može se stavljati samo ako taj proizvod sadrži najmanje 6 g vlakana na 100 g ili najmanje 3 g vlakana na 100 kcal.
Savjet: Jedete li hranu siromašnu vlaknima, ovakve oznake mogu vam pomoći usmjeriti vas prema proizvodima koji mogu pridonijeti povećanju unosa, no opet vodite računa o tome da pogledate koliko je vlakana u prosječnoj porciji koju ćete pojesti i je li to nešto znatnije u odnosu na preporuke kojima bismo se trebali voditi pri dnevnom unosu vlakana. Želite li povećati unos vlakana, povećajte unos cjelovitih žitarica, povrća, voća, sjemenki… Usporedite na deklaraciji koliko koji proizvod sadrži vlakana i odaberite onaj koji ih ima više.
Obratite li pozornost na proizvode u trgovini, vidjet ćete da brojni proizvodi danas imaju na ambalaži istaknuto PROTEIN ili neku sličnu varijaciju. Da bi neki proizvod nosio natpis “izvor proteina” mora imati najmanje 12% energetske vrijednosti koja potječe od proteina što na 100 g proizvoda čini 12 kalorija odnosno minimalno 3 g proteina.
Tvrdnja da je neka hrana bogata proteinima i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto značenje za potrošača, može se stavljati samo ako najmanje 20% energetske vrijednosti neke hrane potječe od proteina. Ako se radi o proizvodu od 100 g onda to znači da na 100 g ima najmanje 4 g proteina.
Savjet: Budite oprezni i proučite radi li se zaista o količini proteina koja je znatno viša u odnosu na neki drugi proizvod te je li ta brojka nešto što nam igra ulogu. Radi li se o nekom proizvodu koji zaista ima 3 g proteina na 100 g komotno može nositi naziv “izvor proteina”, a vi ćete po obroku konzumirati možda 25 g tog proizvoda što je manje od 1 g proteina. Obratite pozornost na to koju količinu proizvoda konzumirate po jednom obroku i koliko vam to osigurava proteina te je li cjenovno prihvatljivo u odnosu na neke uobičajene namirnice bogate proteinima poput mesa, jaja, svježeg sira….
Zasićene masti također često spominjemo u kontekstu kroničnih bolesti kao što su bolesti kardiovaskularnog sustava zbog čega ih je ključno ograničiti. Smjernice kažu da muškarci ne bi trebali konzumirati više od oko 30 g na dan, a žene 20 g. Brzim testom možete dobiti uvid u to je li udio zasićenih masti u nekom proizvodu visok ili nizak:
Visok udio: više od 5 g zasićenih masti na 100 g
Niski udio: 1,5 g zasićenih masti ili manje na 100 g
Svi proizvodi koji nemaju više od 1,5 g zasićenih masti na 100 g ili 0,75 g/100 ml u tekućem stanju, a ni u jednom slučaju zbroj zasićenih masnih kiselina i transmasnih kiselina ne smije davati više od 10% energije, mogu na sebi nositi tvrdnju “mala količina zasićenih masnih kiselina”. Tvrdnja da je neka hrana “bez zasićenih masnih kiselina” može se stavljati samo ako zbroj zasićenih masnih kiselina i transmasnih kiselina ne prelazi 0,1 g zasićenih masnih kiselina na 100 g ili 100 ml.
Savjet: Primjera radi, na 100 g mljevenog mesa ima 11 g zasićenih masti, kao i kockica maslaca od 20 g, 100 g kiselog vrhnja ima 9 g itd. pa vidite da se dnevne preporuke mogu vrlo lako premašiti. Kada govorimo o ograničavanju unosa zasićenih masti, smanjite unos namirnica životinjskog porijekla, pogotovo crvenog mesa i mesnih prerađevina, a fokusirajte se na korištenje masnoća kao što su maslinovo i bučino ulje i slično.
Dobrobiti omega-3 masnih kiselina vjerovatno su svima već dobro znane pa će vjerovatno posegnuti za proizvodom koji na sebi ima istaknuto “izvor omega-3 masnih kiselina” ili “bogato omega-3 masnim kiselinama”, no što nam to govori?
Tvrdnja da je neka hrana “izvor omega-3 masnih kiselina” može se navoditi samo ako proizvod sadrži najmanje 0,3 g alfalinolenske kiseline (ALA) na 100 g i na 100 kcal ili najmanje 40 mg ukupnih EPA i DHA na 100 g i na 100 kcal.
Tvrdnja da je neka hrana “bogata omega-3 masnim kiselinama” može se navoditi samo ako proizvod sadrži najmanje 0,6 g ALA na 100g i na 100 kcal ili najmanje 80 mg ukupnih ukupnih EPA i DHA na 100g i na 100 kcal.
Generalna preporuka za unos je 250-500 mg kombiniranih EPA i DHA na dan odnosno 1,1 do 1,6 g ALA (alfalinolenske kiseline) na dan.
Savjet: Oznake poput “izvor omega-3 masnih kiselina” ili “bogato omega-3 masnim kiselinama” možete naći na nekim uljima ili namazima, no morate obratiti pozornost na to da se radi o količinama na 100 g i uzeti u obzir porcije koje se pojedu u jednom obroku. Na određenim proizvodima možete naći i izračun primjerice za jednu jušnu žlicu što olakšava predodžbu o realnom unosu ALA i omega-3 po obroku. Konzumacijom plave ribe dva puta tjedno zadovoljava se potreba za unosom omega-3 masnih kiselina, prenosi Ordinacija.