Sjedilački način života, nepravilna prehrana i nedovoljna količina sna trebali bi biti dodani na popis navika koje povećavaju rizik od ranije smrti, piše Huffington Post. Ostali faktori koji povećavaju rizik od prerane smrti su pušenje, previše konzumiranja alkoholnih pića i nedovoljno fizičke aktivnosti.
Category: Magazin
-
Prestaje se proizvoditi jedna od najpopularnijih čokoladica?
Britanski Mars iz svog pakiranja s božićnim miksom izbacuje popularnu čokoladicu Bounty, piše BBC. Istraživanjem tržišta u Velikoj Britaniji došli su do rezultata da 40 posto ljudi mrzi čokoladice punjene kokosom.
Istraživanje su pokrenuli nakon prošlogodišnje akcije u Velikoj Britaniji nakon što su, potaknuti podacima koje su već imali, kupcima pakiranja s miješanim slatkišima poručili da mogu vratiti Bounty čokoladice ako ih ne vole. Hrpa tih čokoladica im se vratila, a samo 18 posto kupaca reklo je da ih voli i većina tih kupaca je starija od 55 godina.
Mars sada treba odlučiti hoće li nastaviti proizvoditi Bounty u Velikoj Britaniji. U Americi se ne prodaje već neko vrijeme, a trgovački lanac Tesco pustit će probnu seriju božićnih pakiranja čokoladica pod nazivom No Bounty. Limitirano izdanje božićnih miješanih čokoladica sadržavat će Mars, Snickers, Milky Way, Galaxy i Maltesers.
“Prošle godine kupcima smo dali priliku da vrate svoje neželjene Bounty čokoladice. Sada ih, nakon reakcija javnosti, pokušavamo potpuno izbaciti”, rekla je menadžerica kompanije Emily Owen.
Bounty je nastao tako što je Mars kopirao Mounds i Almond Joy bar čokoladice koje je već bio proizvodio njegov rival Hershey. Obje te čokoladice izmislio je konditor Vincent Nitido iz Connecticuta još 1920. godine. Njegovu manufakturu kupila je američka firma Peter Paul Candy Manufacturing.
Krajem 80-ih Bounty čokolade prodavale su se u cijeloj Americi, ali samo dvije godine. Hershey je 1988. kupio tvrtku Peter Paul, a s njom i Almond Joy i Mounds. Budući da su te čokoladice već bile omiljene među američkim kupcima, Mars nije mogao konkurisati i povukao je Bounty iz distribucije.
Bounty je puno bolje prolazio u Europi te je firma 2003. godine pokušala zaštititi njegov oblik unutar Europske unije, ali Europski sud je rekao da zaobljeni krajevi i tri strelice nisu dovoljni razlikovni elementi. Istraživanje je pokazalo da samo u šest od 15 zemalja EU kupci prepoznaju Bounty po obliku.
Mars je pokušao oživjeti prodaju Bountyja uvođenjem novih okusa. Godine 2006. uveli su punjenje od višnje, a kasnije i mango i ananas. Bounty sladoled na štapiću s glazurom od manga bio je jedan od boljih koji su se mogli kupiti u hrvatskim trgovačkim lancima, ali to su bile limitirane serije koje kupci nisu prihvatili.
izvor: Fokus.ba
-
Pokrenuta akcija “Nijedno dijete bez paketića”
Novogodišnjim praznicima najviše se raduju naši najmlađi sugrađani, a kako bi sva djeca, bez obzira na imovinsko stanje, osjetili novogodišnju čaroliju, pokrenuta je akcija “Nijedno dijete bez paketića”.
“Nijedno dijete bez paketića” je humanitarni projekat Udruženja Ruku na srce u okviru kojeg se nastoje obezbijediti novogodišnji paketići za djecu iz porodica slabijeg materijalnog stanja.
Prethodnih 11 godina, u okviru ovog projekta, podijeljeno je više od deset hiljada paketića mališanima školskog i predškolskog uzrasta sa područja Kantona Sarajevo, ali i čitave Bosne i Hercegovine.
Naravno, prikupljanje donacija, te pakovanje i podjela novogodišnjih paketića ne bi bila moguća bez velikog broja volontera, kao i sugrađana, donatora i društveno odgovornih kompanija koji svake godine daju značajan doprinos tome da što veći broj paketića bude uručen u prave ruke mališana.
Akciju pokrenulo Udruženje “Ruku na srce” Upravo zbog toga, kako bi ova priča bila uspješna kao i pretodnih godina, Udruženje Ruku na srce poziva studente, školarce, sugrađane i predstavnike kompanija, udruženja i sportskih kolektiva da nas podrže i pomognu nam da ni jedan mališan ne bude bez novogodišnjeg paketića.
Svi koji žele biti dijelom ove zimske čarolije, mogu donirati igračke (ne nužno nove, bitno je da su očuvane), slatkiše, školski pribor ili novac. Također, mogu i sami napraviti paketić i uljepšati početak Nove godine djeci čiji roditelji ne mogu obezbijediti te male radosti.
Donacije je ove godine moguće dostaviti na nekoliko punktova u Sarajevu. Svakim radnim danom od 08:30 do 20:30, te vikendom do 18:00 u prostorije Hub-a Homework (ul. Kolodvorska 12), radnim danima od 08:30 do 16:00 u prostorije kompanije Toner.ba (ul. Munira Gavrankapetanovića 10), svakim radnim danom od 08:30 do 18:00 u prostorije studentskog udruženja STELEKS i hol Elektrotehničkog fakulteta (Kampus Univerziteta u Sarajevu), radnim danima od 10:00 do 18:00 u prostorije SSST Sarajevo School of Science and technology (Hrasnička cesta 3a) i subotom u periodu od 10:00 do 12:00 u Centar Ruku na srce na Dobrinji (ul. Esada Pašalića 8).
Iz Udruženja Ruku na srce poručuju da, ukoliko niste u mogućnosti lično dostaviti svoj prilog na žiro račun Udruženja (1990490056036171, Sparkasse Bank) možete uplatiti i novčane donacije sa naznakom: Za akciju “Nijedno dijete bez paketića”.
Rok za prikupljanje svih priloga je 9. decembar.
-
Prvi put izvršena transfuzija krvi koja je napravljena u laboratoriji
Krv napravljena u laboratoriju je prvi put ubrizgana u čovjeka, a to je učinjeno u sklopu prvog kliničkog testiranja laboratorijske krvi u svijetu.
Riječ je o maloj količini krvi kako bi se shvatilo kako će organizam reagovati na nju. Naučnici smatraju da će se transfuzija i dalje zasnivati na darivanju krvi, ali je cilj napraviti rijetke krvne grupe.
To je najpotrebnije onima koji ovise o čestim transfuzijama zbog različitih oboljenja, kao što je anemija srpastih ćelija. Ako krv nije potpuno odgovarajuća, onda je organizam ne prihvata i liječenje nije uspješno.
Profesorica britanskog Univerziteta Bristol Ashley Toye je napomenula da u Velikoj Britaniji postoji samo deset osoba koje mogu donirati krv onima koji imaju izuzetno rijetku krvnu grupu.
Na laboratorijskoj proizvodnji krvi bili su angažovani naučnici univerziteta Bristol, Cambridge, London te Nacionalnog zdravstvenog sistema Velike Britanije. Proces proizvodnje traje tri sedmice, tj. sve dok krvna zrnca nisu u stanju pogodnom za transplantaciju.
U kliničkom testiranju učestvuju dvije osobe, a cilj je da se krv testira među najmanje deset zdravih osoba. Dobit će dvije doze krvi u količini od pet do deset mililitara u minimalno četiri mjeseca. U prvoj dozi bit će prirodna krv, a u drugoj će biti laboratorijski uzgojena krv. Naučnici očekuju da će laboratorijski uzgojena krv čak biti i bolja od one prirodne.
Međutim, postoje značajni finansijski i tehnološki izazovi u laboratorijskoj proizvodnji krvi. Izgledno je da će biti potrebno još mnogo istraživanja da bi se proizvele potrebne količine, prenosi BBC.
izvor: klix.ba
-
Takmičar iz BiH se rasplakao u showu “Zvezde Granda”, Marija Šerifović molila da ga puste dalje
Najviše pozornosti privukao je sinoć takmičar iz Gradačca, Adil Kurtić.
On se publici i žiriju predstavio pjesmama “Odiseja” i “Mangupska”, a od minimalnih pet glasova, koliko bi mu bilo dovoljno da bira mentora i ostane u takmičenju, imao je svega dva.
Članovi žirija su se, međutim, ipak usuglasili da Adil nije bio “za ispadanje”.
“Umoran sam, nisam spavao cijelu noć. Uzbuđenje, stres, toliko sam čekao da dođem ovdje. Ne bavim se ovim poslom, radim kao konobar i šanker. Htio sam da me neko uzme pa usmjeri, da li da idem u zabavnjake ili narodnjake”, kazao je Adil koji se potom na pozornici rasplakao.
Marija Šerifović, koja je uz ostale kolege apelirala na Sašu Popovića da napravi izuzetak kada su pravila u pitanju i da dozvoli Adilu da ide u naredni krug takmičenja, ponudila se i da bude njegova mentorica.
Međutim, Saša nije htio mijenjati pravila takmičenja, niti praviti izuzetke, a kandidatu su poručili da sačeka neku od baražnih emisija.
Izvor: Klix.ba
-
Aida Begić o filmu “Balada”: Pitala sam se kakva bi bila Hasanaginica iz Hrasnice
“Balada” je priča o Meri, neambicioznoj domaćici i majci djevojčice Mile, koja se poslije 10 godina bračnog života vraća u roditeljsku kuću. Ubrzo nakon povratka, Meri shvaća da je zarobljena u začaranom krugu provincijskih zakona i pravila, kao i u kompleksnim relacijama između ambiciozne majke i razmaženog mlađeg brata. Njena nada da će dobiti skrbništvo nad kćerkom je svakim danom sve manja jer nema priliku da nađe stalni posao. Jedino što je čini sretnom, a zbog čega je svi osuđuju, odlazak je na audiciju za film koji se snima u susjedstvu.
U filmu igraju: Marija Pikić, Jasna Žalica, Slaven Vidak, Enes Kozličić, Lana Stanišić, Milan Tocinovski, Amar Čustović, Davor Golubović, Gaia Tanović. Snimatelj zvuka je Nirvan Imamović, masku i šminku je radila Lamija Hadžihasanović Homarac, kostim Sanja Džeba, scenografiju Emina Kujundžić, dizajn zvuka Igor Čamo, montažu Redžinald Šimek, direktor fotografije je Erol Zubčević. Film je nastao u produkciji Film House iz Sarajeva, a producenti su Adis Đapo, Aida Begić i Erol Zubčević. “Balada” je prvi Aidino kinematografsko ostvarenje koje ne govori o ratu – to je film o ženi koja traži svoju ličnu slobodu.
“Kao tinejdžerka preživjela sam opsadu Sarajeva. To me je obilježilo za cijeli život i odredilo teme koje su me okupirale kao mladu, tek diplomiranu rediteljku. Najviše su me pogađala stradanja žena i djece, kao i posljedice koje je na njihov život ostavio rat. U nekim drugim okolnostima bi moji prvi filmovi vjerovatno govorili o ljubavi i odrastanju. Moje odrastanje se dogodilo naglo, na silu pa su i teme mojih prvih filmova bile prikladnije za mnogo zreliju osobu. U jednom trenutku sam osjetila potrebu da napravim film koji neće nositi breme ratne prošlosti. ‘Balada’ bi vjerovatno bio moj prvi film da nije bilo rata”, rekla je.
U “Baladi” su zastupljeni ljubav, ples, umjetnost, sloboda… Na pitanje koji je bio njen motiv za stvaranje ovakve vrste filma, odgovorila je:
“‘Balada’ je za mene bila oslobađanje od raznih okova. Prije svega onih ličnih, koji vas sputavaju da se usudite da eksperimentišete, da rizikujete. Do ‘Balade’ sam filmove radila u prilično komplikovanim produkcijskim, odnosno koprodukcijskim kombinacijama i to neminovno vodi u kompromise, prije svega one kreativne. Ovaj put sam željela da imam slobodu da idem za bilo kojim rediteljskim rješenjem koje se meni i mojim saradnicima učini adekvatnim, bez da se moramo bilo kome pravdati i objašnjavati”, kazala je.
Meri, junakinja “Balade”, kroz umjetnost pokušava pronaći sebe i svoju slobodu, a Begić kroz “Baladu” upravo s tim novim izrazom i odmakom od tema kojima se bavila u prethodnim filmovima iskazuje svoju potragu za kreativnom slobodom.
“Kada dolazite iz male zemlje koja se uvijek mora potvrditi nekom izvan sebe, zemlje u kojoj se događa kriza raznih identiteta, nije jednostavno razviti autentičan umjetnički izraz. Evropski umjetnički film takođe robuje određenim kanonima koji su ga doveli do svojevrsne krize i gubitka publike. Ja sam se kroz ‘Baladu’ željela obračunati sa različitim pitanjima koja me proganjaju godinama, a tiču se upotrebe muzike, retrospektivnog pričanja priče, nekonvencionalne montaže i određenih rješenja koja su prešutno zabranjena i prezrena u evropskim produkcijama. Koristila sam upravo sva ta ‘blasfemična’ sredstva da ispričam ovu filmsku priču”, objasnila je.
Opisala je kakva je zapravo Meri i navela da će se s njom moći poistovjetiti sve žene koje žive na Balkanu.
“Meri je mlada žena koja je izgubljena. Nema profesiju, ne zna šta hoće i meni je zbog toga veoma draga. Sve smo mi ponekad Meri i mislim da je to uredu. Ljestvica koju žene sebi postavljaju na našim prostorima je previsoka. Njena ljubav je nesretna, jer ona i dalje voli čovjeka s kojim ne može više da živi. Meri nema odgovor na većinu pitanja u svom životu pa ni ‘Balada’ ne daje odgovore, nego postavlja pitanja. Počinje s tim – šta je sloboda, a završava sa – šta je umjetnost”, rekla je.
Zanimljivo je da je Begić u “Baladi” koristila motive “Hasanaginice”, balade nastale između 1646. i 1649. godine.
“Usmena književnost s naših prostora mi je zanimljiva, posebno forma balade. Proučavala sam ih nadajući se da ću malo bolje razumjeti svijet u kojem živim. ‘Hasanaginica’ je naša najpoznatija balada koja je dramatizovana, postavljana u teatarskoj i filmskoj formi pa i operi. Te dramatizacije i ekranizacije su glavni ženski lik uglavnom predstavljale kao pasivnu žrtvu koja se prepusti bez imalo otpora svojoj zloj sudbini. Čini mi se da je takva Hasanaginica formirala ideal žene-žrtve. U stvarnom životu naše žene se ne prepuštaju tek tako zloj sudbini. Ipak, često udare o stakleni plafon kada pokušaju da se istaknu. Koristila sam motive Hasanaginice i pitala se kako bi njena priča izgledala danas u Hrasnici”, kazala je.
Sudbinu Meri iz “Balade”, koja se vraća u porodičnu kuću nakon propalog braka, doživjele su mnoge žene u Bosni i Hercegovini.
“Kod nas su razvedene žene još uvijek stigmatizirane, a one koje iz ovog ili onog razloga ostave djecu ocu su u posebnoj nemilosti. Meri povrh svega toga želi da se okuša u glumi. Njene odluke nailaze na osudu okoline. Ljudi često daju sebi za pravo da drugima predlažu šta da rade od svog života. Te sugestije se posebno zdušno dijele ženama. Kada kažem sugestije, koristim preblagu riječ. Ženama se često silom nameću stvari, a kada ih one ne prihvataju, kao odgovor dobiju još veće nasilje. Meri je na udaru svih ljudi koji joj navodno žele pomoći, ali ne žele čuti šta ona ima da kaže”, navela je.
Istaknula je kako joj velika čast što je “Balada” osvojila nominaciju za Oscara.
“Divno je kad predstavljate svoju zemlju na tako velikom događaju. Radujem se kino distribuciji i mogućnosti da publika pogleda film na velikom platnu, naročito zato što se distribucija organizuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Nadam se da će publici biti drago hladne zimske večeri provesti uz našu malu toplu filmsku priču”, zaključila je Begić.
“Balada”, koja je premijerno prikazana na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, će od 17. novembra biti u kinima širom Bosne i Hercegovine. Distributer filma za BiH je Obala Art Centar iz Sarajeva.
Izvor: Klix.ba
-
Sezona je mandarina – koliko ih trebamo dnevno pojesti?
Budući da je bogata dijetetskim vlaknima i pozitivno djeluje na probavu, pomoći će i u zadržavanju dobre linije. Poznate kao naš prirodni dodatak vitamina C, mandarine su neizostavno voće tiokom jeseni. One osvježavaju i doprinose zdravlju organizma, ali koliko mandarina dnevno je dovoljno?
-
Treba li se med uzimati isključivo drvenom kašikom?
Najbolji prirodni zaslađivač čaja je med, no pitanje glasi kako ga prenijeti iz staklenke u šoljicu s čajem Naime, sporna je tvrdnja da se med ne smije uzimati željeznom kašičicom jer u reakciji s medom djeluje loše na zdravlje. Je li to samo marketinški mit ili istina?
Istina je da postoji štetna reakcija između meda i površine željezne kašičice zbog ph vrijednosti. No vrijeme koje je med u dodiru sa kašičicom prekratko je da se dogodi ikakva reakcija. Obično se radi o dvije do pet sekundi, što je nedovoljno za djelovanje.
Stoga je tvrdnja da se med ne smije uzimati željeznom kašikom mit, a istina je jednostavna: materijal od kojeg je kašičica za med nije od nikakve važnosti za naše zdravlje. .
Prilikom konzumiranja meda ne treba paziti na vrstu kašike kojom ga uzimamo, no potrebno je uzeti u obzir da med ne uzimamo samostalno. Poslije konzumiranja potrebno je popiti čašu vode ili pojesti nešto kako bi se lakše razgradio u organizmu. Isto tako je i težak za organizam pa se ne treba pretjerivati s uzimanjem meda.
Izvor: Dnevni avaz
-
Zapečena tjestenina sa gljivama
Kremasta tjestenina koja se brzo priprema.
Sastojci:
– 400 g tjestenine
– sol
– 4 kašike maslinovog ulja
– 300 g šampinjona
– malo brašna za posipanje
– 600 ml mlijeka
– 1 kašika suhog biljnog začina
– 1 kašika senfa
– biber
– 170 g kačkavalja
– 25 g parmezana
Priprema:
Tjesteninu skuhajte u slanoj vodi i ocijedite. Stavite je u nauljenu vatrostalnu posudu.
Na maslinovom ulje malo prodinstajte gljive. Pospite ih brašnom i promiješajte. Lagano zalivajte mlijekom uz miješanje, kuhajte oko pet minuta.
U sos dodajte suhi biljni začin, senf, sol, biber i rendani kačkavalj, pa kuhajte još par minuta dok se sos ne zgusne.
Tjesteninu prelijte sosom, pospite rendanim parmezanom i stavite u prethodno zagrijanu rernu na 200 stepeni da se zapeče, oko 15 minuta.
Prijatno!
-
Jesenji kolač od jabuka
Zbog toga City Magazine izdvaja sočan aromatičan kolač od jabuka koji se topi u ustima i čiji bogat ukus i zanimljiva tekstura nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Sastojci:
– 650 g jabuka
– 120 g putera (ostaviti na sobnoj temperaturi da malo omekša)
– 100 g šećera
– 200 g brašna
– 3 jajeta
– 1 kesica vanilin šećera
– 1,5 kašičica praška za pecivo
– 1 kašičica sitno naribane limunove kore
– pola kašičice cimeta
Priprema:
U posudi prvo pomješajte puter i šećer da dobijete homogenu masu i da se šećer istopi. Zatim polako i postepeno umješajte jaja, a onda dodajte i limunovu koricu, kašiku vode i na kraju brašno i prašak za pecivo. Sve dobro izmješajte kako biste dobili jednoličnu i glatku smjesu.