Kad ujutro ustanemo, svi su prozori širom otvoreni kako bi se dobro prozračilo i iz stana istjerao zagušljivi noćni zrak. Vrata ormara možete otvoriti u isto vrijeme.
Kada ujutro prozračite sobu, najbolje je odmah otvoriti sva vrata ormara, piše Fenix.
Zašto otvarati vrata ormara kad je vruće?
Otvaranje vrata poboljšava cirkulaciju zraka i omogućuje izlazak topline van.
Osim toga, ormari, komode i ladice mogu funkcionirati kao vrsta grijača. Velika šuplja tijela ih apsorbiraju u danima s visokim temperaturama i mogu ih pohraniti. Ako ujutro otvorite vrata ormara da prozračite, učinak grijanja nestaje.
Osim trika s otvaranjem vrata ormara kad je vruće, postoji još nekoliko metoda.
Pričekajte s provjetravanjem
Potrošački centar Sjeverne Rajne-Vestfalije savjetuje da provjetravate samo dok zrak izvan stana ne postane topliji od stvarne sobne temperature. Preporučuje se i dulje provjetravanje noću kako bi se sav topli dnevni zrak izbacio van.
Također može imati smisla ako živite na više katova otvoriti prozore i vrata na svakom katu u isto vrijeme kako biste iskoristili efekt dimnjaka u stanu.
Također biste trebali pokušati ne pustiti toplinu u svoja četiri zida.
Pomaže vanjska zaštita od sunca ispred prozora: na primjer korištenje roleta ili grilja. Folije za zaštitu od sunca ili unutarnje rolete manje su učinkovite, stoji na web stranici Savjetovališta za potrošače.
Na današnji dan 2008. godine, u Sarajevu je preminuo Adil-beg Zulfikarpašić, bh. privrednik, publicist, političar i dobročinitelj.
Zulfikarpašić je rođen 1921. godine u Foči kao sin veleposjednika Husein-bega Zulfikarpašića, dugogodišnjeg gradonačelnika Foče, i majke Zahide koja je porijeklom iz fočanske begovske porodice Čengić. Osnovnu školu završio je u Foči, a srednju u Sarajevu. Studirao je u Gracu, Beču i Frajburgu.
Urednik “Bosanskih pogleda”
Od 1941. godine bio je učesnik u antifašističkom pokretu, a završio je rat kao potpukovnik. Bio je zamjenik ministra trgovine u prvoj poslijeratnoj Vladi NR BiH. Godine 1946., emigrira iz Bosne i Hercegovine i postaje predsjednik Bošnjačkog liberalnog saveza.
Zulfikarpašić je bio urednik novina „Bosanski pogledi“, koje su izlazile u Beču i Frajburgu od 1960. do 1967. godine.
Godine 1988., osnovao je Bošnjački institut, koji je nastao kao plod njegovog dugogodišnjeg sakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja historijske, književne, novinsko-publicističke, rukopisne, arhivsko-dokumentacijske i folklorne građe o Bosni i Hercegovini, kao i o susjednim zemljama i njihovim narodima.
SDA i MBO
Vratio se u Bosnu i Hercegovinu u martu 1990. godine i zajedno s Alijom Izetbegovićem i Muhamedom Filipovićem formirao Stranku demokratske akcije (SDA), čiji je bio potpredsjednik. U septembru 1990. on i Filipović su se razišli sa SDA i osnovali Muslimansku bošnjačku organizaciju (MBO).
Bošnjački institut je, 1991., otvorio svoju podružnicu u Sarajevu, a u maju 2001. godine svečano je otvoren moderno i savremeno opremljen Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić u Sarajevu, u ulici Mula Mustafe Bašeskije, 21. U tu zgradu su preneseni glavni fondovi iz Bošnjačkog instituta u Cirihu: biblioteka, arhiv i galerija umjetničkih slika.
Nevjerovatno jednostavan recept a krajnji rezultat je fantastično ukusan hljeb.
Priprema je veoma laka i ne zahtijeva dosta vremena i angažovanja. Da vidimo šta nam sve treba.
Sastojci:
450g brašna (tip 500)
320g mlake vode
10g soli (oko dvije kuhinjske kašičice)
13g svježeg kvasca (otprilike trećina standarne kocke od 40g)
posuda za pečenje sa poklopcem
pek papir
Priprema:
U mlakoj vodi razmutite kvasac i dodajte u brašno, kao i so. Umiješajte rukom ili varjačom, tek toliko da se svi sastojci lijepo sjedine. Nikako ne mijesite tijesto! Ostavite tijesto u zatvorenoj posudi na toplom mjestu i sačekajte da se udvostruči (potrebno je sat i po ili dva u zavisnosti od temperature i kvasca).
Dok tijesto narasta uključite rernu na 220 stepeni i stavite zatvorenu posudu. Kada tijesto naraste samo ga izručite na dobro pobrašnavljenu površinu i preklopite ga od krajeva ka sredini, slično kao pismo.
Ne oblikujte i ne gnjavite tijesto! Okrenite tijesto naopačke i stavite ga na parče pek papira. Izvadite zagrijanu posudu i u nju stavite pek papir (uzmite ga za krajeve) sa tijestom pa je zatvorite.
Pecite sa zatvorenim poklopcem 20 minuta, a onda smanjite rernu na 200 stepeni i pecite još 30 minuta sa otvorenim poklopcem. Znat ćete da je hljeb gotov kada dobije divnu zlatnu boju i bude odzvanjao kada ga kucnete po dnu. Ostavite ga na rešetku da se skroz ohladi.
Ako nemate posudu za pečenje, možete koristi običan pleh koji ćete prethodno zagrijati u rerni i poprskati sa malo vode kada budete stavljali hljeb u rernu.
Ako ste pomislili da pad temperatura koje već za subotu najavljuju hidrometeorolozi donijeti olakšanje i doprinijeti tome da lakše izgurate dan i bolje spavate noću, zaboravite na tu nadu.
Temperatura će, predviđati se, pasti i za 8 do 10 stepeni, ali uz još uvijek toplih 26 stepeni očekuje nas i visok udio vlage u zraku (prognoze kažu 70 do 80 posto!), koja doprinosi tome da se osjećamo kao da je nekoliko stepeni više, upozorava nekoliko doktora s kojima je ekipa portala 24Sata razgovarala.
Visoki udio vlage u zraku otežava prirodno rashlađivanje tijela znojenjem, jer znoj ne isparava, već se zadržava na koži. Zbog toga se tijelo pojačano znoji i gubi tekućinu, kao da smo u pretis loncu. Stoga djeca i starije osobe, kao i ljudi koji rade na otvorenome, moraju biti vrlo oprezni: Jako je važno piti više tekućine da bismo nadoknadili onu izgubljenu znojenjem. Smanjite unos kafe, čaja i alkohola, jer oni potiču dehidraciju te izbjegavajte napitke s visokom razinom šećera.
Najbolji izbor je obična voda uz naglasak na namirnicama koje sadrže vrijedne minerale potrebne organizmu: banane, avokado, krumpir gljive (kalij), kisele krastavce, sir, slani kikiriki (natrij), špinat, sjemenke bundeve, bademi (magnezij), mlijeko, jogurt, piletina, špinat, tofu (fosfor i kalcij).
Ako inače spadate u meteoropate, treba znati da nagle promjene vremena često donose i promjene atmosferskog tlaka. Mnogi meteoropati mogu osjetiti niz poteškoća u vrijeme pada atmosferskog tlaka, s tim da tegobe mogu početi i ranije.
Poseban oprez savjetuje se ljudima kojima imaju problema s povišenim arterijskim tlakom, onima koji pate od glavobolja i migrene, kao i ljudima koji boluju od upalnih bolesti vezivnog tkiva, poput reume ili artritisa. Postoje istraživanja koja ukazuju na to da više od 80 posto bolesnika s povišenim arterijskim tlakom i glavoboljom osjeća tegobe i dva dana prije promjene vremena.
Dok povišen atmosferski tlak ne utječe bitno na promjene raspoloženja, pad tlaka kod mnogih može izazvati i nemir, nervozu, loše raspoloženje te manjak koncentracije i pospanost tokom dana, pa nastojte odgoditi veće obaveze i izbjeći gužve u saobraćaju. Izbjegavajte boravak vani i teži fizički napor i zadržavajte se u klimatiziranim prostorima.
Nakon što su brojne kompanije širom svijeta doživjele poteškoće u radu IT sistema, polako se naziru i prve informacije o tome šta je dovelo do potpunog IT haosa.
Prema objašnjenju stručnjaka koji su upućeni u trenutne probleme, veliki tehnološki problemi utjecali su prvenstveno na milione računara i sistema koji su bazirani na Microsoft sistemima.
Naime, kako je objašnjeno, razlog za masovne probleme leži u tome što je sigurnosna cyber kompanija Crowdstrike izvršila update svog sistema, nakon čega je došlo do problema u Microsoft mreži.
“CrowdStrike je već objavio novi update koji rješava prethodne greške i naknadne probleme sa serverima. Kako vaši uređaji budu primali ovo ažuriranje, možda ćete morati ponovno pokrenuti sistem kako bi promjene stupile na snagu te kako bi se riješili problemi”, navedeno je.
Brojne aviokompanije širom svijeta izdale su naredbu avionima da privremeno obustave letove dok se problem u potpunosti ne riješi. Osim aviokompanija, poteškoće u radu prijavile su i banke, mediji, ali i telekomunikacioni giganti.
Povodom širokorasprostranjenih IT problema oglasio se i Microsoft te su saopćili kako je došlo do problema u radu nekoliko servisa koji su zasnovani na tzv. “Cloudu” zbog čega su prijavljene brojne tehničke poteškoće.
“Nastavljamo se baviti problemima naših ‘365 aplikacija’ koje se nalaze u ‘lošem stanju’”, naveli su iz Microsofta.
U nedjelju 14. jula, u Živinicama je oboren jedan svjetski rekord.
Naime, oboren je dosadašnji svjetski rekord u pravljenju najveće porcije ćevapa na svijetu od čak 2.499 ćevapa i lepinom promjera 1,5 metar.
Ćevabdžinica iz Živinica je priredila ovaj spektakularan događaj skidanja rekorda kojem je prisustvovao veliki broj ljudi, a događaj je svojim prisustvom uveličala i glumačka zvijezda Milan Pavlović poznat po ulozi Dine iz serije Lud, zbunjen, normalan.
Za najmlađe goste, kojih je bilo jako mnogo, tu je bio i Spajdermen, Spajdo kako ga oni zovu, piše Hercegovinainfo.
Cijelodnevni zabavni program moderirao je stand up komičar Hazim Mujčinović, a nakon prezentacije najveće porcije na svijetu svi prisutni su imali priliku i da probaju rekorderske ćevape, za koje kažu da su najbolji u Tuzlanskoj regiji i šire, te da su ozbiljna konkurencija i sarajevskim i banjalučkim, a i travničkim ćevapima.
Italijanski stručnjaci upozorili su na zdravstvene implikacije ekstremnog toplotnog talasa koji preovladava u zemlji, objavili su lokalni mediji u utorak, prenosi Anadolu.
U razgovoru za javni emiter Rainews, generalni sekretar sindikata ljekara ANAAO-ASSOMED Pierino Di Silverio rekao je da se broj pacijenata primljenih u bolničke hitne pomoći povećao za 25 posto zbog bolesti uzrokovanih vrućinom.
Dodao je da su ekstremne vrućine izazvale povećanje broja slučajeva toplotnog udara, dehidracije i kardiovaskularnog kolapsa, posebno kod starijih osoba i pacijenata s komorbidnim stanjima.
Alessandro Miani, predsjednik Društva za zaštitu životne sredine, naglasio je da prekomjerna vrućina uzrokuje zdravstvene probleme, jer može promijeniti sistem regulacije tjelesne temperature.
Italijanska agencija za lijekove (AIFA) takođe je upozorila da su potrebne dodatne mjere opreza kako bi se lijekovi pravilno skladištili u slučaju ekstremne vrućine.
Ministarstvo zdravlja Italije, koje je izdalo crvenu uzbunu za 13 glavnih gradova provincija širom zemlje, pozvalo je ljude da vode računa da se ne izlažu vrućini i da konzumiraju više tečnosti.
Opće je poznata činjenica i preporuka doktora da je između sedam i devet sati sna idealno za dobro zdravlje.
Za mnoge od nas to je ponekad nemoguća misija. Veliki stres, rad u smjenama, čari roditeljstva, sve to utiče na kvalitetu i dužinu sna.
Prema istraživanju objavljenom u januaru 2023. godine svjetska populacija spava u prosjeku 7,01 sati, a Hrvatska je malo iznad prosjeka – 7 sati i 15 minuta. Telegraph piše da Britanci spavaju oko šest sati i 20 minuta.
Zamjenica britanskog premijera Angela Rayner, koja je ranije otvoreno pričala o problemima sa spavanjem, priznala je za britansko izdanje Voguea da noću odspava tek četiri do pet sati, a ponekad i manje.
Mnoge istaknute ličnosti, od Winstona Churchila, Margaret Thatcher, Isaaca Newtona, Napoleona do Nikole Tesle, živjeli su i radili s tek nekoliko sati sna.
Neki ljudi doista mogu funkcionisati s pet sati sna, ali takvi kronotipovi su vrlo rijetki, tvrdi stručnjak za spavanje dr. Neil Stanley.
“To je klasično samohvalisanje. Bolji sam od tebe jer manje spavam“, pojašnjava.. Srećom, vodeći političari počinju pokazivati drugačiji pristup odmoru i opuštanju.
Dr. Guy Meadows, osnivač Škole spavanja bio je zadovoljan kada je novi britanski premijer Sir Keir Starmer rekao da želi provesti petak navečer sa svojom porodicom.
“Mislim da u današnje vrijeme doista više niko ne misli da je odmor varanje. Kako bismo svaki dan mogli dati najbolje od sebe, moramo poduzeti osnovne korake da omogućimo sebi najbolji mogući san“, poručuje.
“Ako ste jednu noć loše odspavali, četiri puta je veća vjerovatnost da ćete dobiti običnu prehladu sljedeći dan“, poručuje dr. Stanley.
Nedostatak sna utječe na mentalnu sposobnost.
“Ne radi se tu samo o fokusu i koncentraciji. Znamo da ljudi kada su neispavani donose riskantne odluke“, poručio je dr. Meadows.
Što je još više zabrinjavajuće, dugotrajna deprivacija sna tokom mnogih godina povezana je s povećanim rizikom od srčanih bolesti, moždanog udara, depresije, samoubojstva, nekih vrsta raka, pretilosti i dijabetesa. Dobra je vijest da kratkoročno možemo uravnotežiti učinke lošeg sna, napominje dr. Stanley.
“Spavanje je relativno fleksibilno i ima mogućnost samoispravljanja, pa ako redovito spavamo samo pet sati, tada će vaše tijelo dati prednost dobrim stvarima, dubokom snu ili onome što mi zovemo N3 spavanje, u odnosu na druge vrste sna, pojašnjava.
Dao je i savjete kako čovjek može preživjeti i čak imati uspješan život sa samo pet sati sna.
Stres može imati više različitih oblika, povezan s okolišem, poslom, prehranom i emocijama.
Smanjite stres
Što je više stresa u organizmu, bit će nam teže kvalitetno odspavati.
“To znači da ćete skakutati u fazi spavanja 1 i 2 radije nego da uđete u fazu 3 sna gdje ćete dobiti sve te divne delta valove“, objašnjava dr. Meadows.
Priuštite si najbolji mogući dan – dobru hranu, malo tjelovježbe, dnevnu svjetlost – i povećat ćete vjerovatnost da noću dostignete faze obnavljajućeg sna.
Uvijek nađite vremena za opuštanje
Topla kupka, knjiga, krevet. To je rutina za koju znamo da funkcionira kod djece, ali koliko odraslih čini isto?
“To je najveći problem koji većina nas ima, nema opuštanja, kaže dr. Stanley.
Rutina većine ljudi prije spavanja je da isključe televiziju, operu zube i bace se u krevet očekujući da će se nam san magično doći na oči. Opuštanje u krevetu mora trajati najmanje 30 minuta. Isključite uređaje, prigušite svjetla.
“To pomaže uvježbavanju tjelesnog sata kako bismo mogli osloboditi melatonin koji nam pomaže spavati”, dodaje dr. Meadows.
Jako je važno imati rutinu jer kada morate raditi do kasno u noć i lijegati u 1 sat po noći, obavljanje kratke rutine dat će organizmu signale da prepozna dolazak sna.
Iskorijenite loše misli
Krajnji preduvjet za dobar san je miran um.
Dosadašnji istraživački rad dr. Stanleyja bavio se stresom na poslu i učiteljima.
“Otkrili smo da su oni koji su radili zadnji sat prije spavanja lošije spavali, to smo i očekivali, logično je, rekao je. Ako uđete u krevet, a vaš um još uvijek je nemiran, dr. Stanley preporučuje da pokušate blokirati misli.
Radite matematičke zadatke. Oduzmite sedam od 1000 više puta, prođite kroz abecedu imenujući životinju sa svakim slovom.
“Prisjetite se, abecednim redom, svih opera koje ste gledali, savjetuje dr. Stanley. Poslušajte podcast ili čitajte knjigu.
“Sve što sprječava vaš mozak da razmišlja o tome što vam smeta da spavate“, pojašnjava.
Ako ste član nove vlade s praznom kasom, možda matematički zadaci baš neće pomoći.
Izbjegavajte slatko
Zbog nedostatka sna umanjena je naša sposobnost donošenja dobrih odluka. Odlučiti se za slatko za doručak ili se razbuđivati s kafom je klasična pogreška.
“Brzi nalet energije konzumacijom kofeina ili slastica samo će potkopati cijeli sistem koji čini san dobrim. Kvaliteta sna koji ćete dobiti lošija je zbog kofeina i šećera u tijelu i uzbuđenja koje uzrokuje“, pojašnjava dr. Meadows.
U pravilu, treba vam najmanje šest sati bez kofeina u organizmu ako želite izbjeći da vam ometa san.
Dnevna svjetlost
– To je potpuno besplatan izvor energije, kaže dr. Meadows.
Budnost je određena našom izloženošću dnevnoj svjetlosti kroz biološki ritam spavanja i budnosti.
“Ako se možete izložiti svjetlosti to će vam pomoći u oslobađanju kortizola, dati vam onaj prirodni stimulans, osloboditi serotonin, koji će vam pomoći da podignete raspoloženje i kasnije pospješite duboki san“, savjetuje
Čak i ako spavate samo pet sati noću pokušajte uvesti redovne navike. U idealnom svijetu, išli bismo spavati u isto vrijeme svaki dan. Ali živimo u svijetu u kojemu su večeri puno uzbudljivije od ranog jutra, rekao je. Umjesto toga odredite vrijeme buđenja.
“Na taj način vaš mozak i tijelo znat će kada se valja probuditi, ima predodžbu o tome koliko vremena ima da se dobro naspava.
Promjena rutine zbunit će vaš mozak.
“Kontinuitet je važniji od količine u smislu zdravstvenog rizika, pojašnjava dr. Stanley. Kontinuitet je ključna u svim aspektima života, ako želite bolji san.
“Tijelo voli rutinu. Jedite otprilike u isto vrijeme svaki dan. Ako ste na poslu, krenite doma uvijek u isto vrijeme. To će pridonijeti boljem funkcioniranju unutrašnjeg sata“, poručuje dr. Meadows.
Nadoknadite san
Napoleon je navodno kompenzirao nedovoljnih pet sati sna čestim drijemanjem. Bio je poznat po mačjem drijemanju na bojištu, gdje se odmarao na medvjeđoj koži.
“Samo 20 minuta sna tokom dana povećat će vašu mentalnu sposobnost do 20 posto tokom tri ili četiri sata“, tvrdi dr. Stanley. Samo neka to ne bude predugo.
“Ako utonete u duboki san, osjećat ćete se kao da vas je udario autobus. Obično je potrebno 20 minuta.
Zatvorite oči
“Drijemanje je u suštini sposobnost da se isključite iz svoje okoline i neki ljudi to bolje rade od drugih. Postoje podaci koji pokazuju da je samo zatvaranje očiju korisno“, napominje dr. Stanley.
Ako ne možete drijemati, pomoći će vam samo opuštanje, gledanje kroz prozor. Radnicima koji rade u smjenama ne treba govoriti koliko je loše spavati premalo.
“To nije od pomoći, kaže dr. Meadows, koji radi s organizacijama poput NHS-a kako bi im pomogao da se nose sa posljedicama smjenskog rada. “Samo zato što radite u smjenama ne znači da morate hodati kroz život neispavani. Pokušajte se usredotočiti na pozitivne radnje koje možete poduzeti kako biste bolje spavali. Postoje načini da čak i uz stvarno zahtjevan raspored rada osigurate dovoljno sna ili odmora.
Stvaranje rutine neće biti lako. Dajte prednost ležanju kada možete, čak i ako je to odmor, a ne san. Odspavajte cijeli ciklus (sat i pol) navečer prije smjene. Korisna može biti svjetlosna terapija ili vježbanje u pauzi, što će vam dugoročno pomoći da kvalitetnije spavate.
Šetajte u popodnevnim satima
Vježbanje može pomoći smanjivanju nagomilanog stresa. Zanemarite svakoga tko vam je rekao da tjelovježba mora trajati sat vremena, poručuje dr. Meadows.
Svakodnevno se krećite, gdje god možete, bolje išta nego ništa. Ako uz to možete biti izloženi dnevnoj svjetlost, još bolje. Dr. Meadows upozorava da na jednu stvar morate pripaziti.
“Ako ste već pod stresom i idete u teretanu kako biste smršavili, uskraćivanje sna samo će vam dodati više stresa. Bolje vam je da počnete vježbati kad ste dobro naspavani.”
Dogovorite nadoknadu sna
Kad radi s klijentima iz velikih korporacija, dr. Meadows često predlaže vođenje dnevnika. Što imate za sljedeću sedmicu ili mjesec? Tamo gdje imate rupu, planirajte kako da otplatite dug za spavanje. “Uzmite osam sati i dodajte pola sata na početku ili na kraju. Ili zakažite popodnevnu dremku.
Ključna stvar kada otplaćujete dug snu je da ne prelazite više od 12 sati.”To uzrokuje sve vrste poremećaja biološkog ritma. Ono što želimo su mali komadići nadoknade“.
Morate se odricati grickalica i slatkog
Ako radite do kasno, oduprite se iskušenju da nešto grickate. Dr. Meadows preporučuje da vaš večernji obrok bude što laganiji i zdraviji. “U idealnom slučaju, ostavite najmanje četiri sata između jela i spavanja”. Za većinu nas to znači prestanak unosa kalorija od 19 sati.
“Nema vruće čokolade, prijeđite na vodu i biljne čajeve i onda nastavite do 7 ujutro. Istraživanja pokazuju da je 12-satni post koristan za sve naše biološke sisteme, a ne samo za spavanje, savjetuje dr. Meadows.
Holistički pristup
Pronađite si hobi i posvetite mu vrijeme, budite sa svojom porodicom. To će vam pomoći da pokrenete mozak i omogućiti bolji san.
“Malo aktivnosti, svjetlosti, suosjećanja prema sebi i ljubaznosti, svjesnosti sadašnjeg trenutka i kretanja, pomoći će nam da u spavaću sobu stignemo u mirnijem i opuštenijemstanju, tako da, kad spustimo glavu na jastuk dobijemo najbolji mogući san u vremenu koje imamo na raspolaganju, zaključuje dr. Meadows, piše Jutarnji List.
Trenutno smo u toplinskom valu i nema boljeg osvježenja od ledenih poslastica, a za ljubitelje sladoleda koji traže malo raskošnije recepte, predlažemo ukusnu sladolednu tortu.
Priprema je jednostavna, a okus je očekivano – božanstven.
Ovo je recept za sladolednu tortu.
Sastojci
600 ml mlijeka
3 kašike šećera
3 kašike kukuruznog škroba
vanilin šećer
300 ml slatkog vrhnja
100 g šećera u prahu
petit keksi umočeni u mlijeko
ribana čokolada
Priprema
U mlijeko dodajte šećer, vanilin šećer i kukuruzni škrob te promiješajte. Zakuhajte i neprestano miješajte dok se ne zgusne. Pokrijte i ostavite da se ohladi.
Slatko vrhnje izmiksajte s šećerom pa dodajte u ohlađenu kremu pa izmiksajte. U tepsiju posložite red keksa umočenih u mlijeko pa namažite kremu, pa opet kekse pa kremu. Pospite ribanom čokoladom i ostavite da se ohladi.
