U šta se sve vjerovalo


Uoči Svjetskog dana turizma, 27. septembra, donosimo vam i posebnu priču o Bosni i Hercegovini. Naime, sve više mladih otkriva našu zemlji preko TikToka i ostalih društvenih mreža. Priče u nekoliko sekundi pretvaraju planine, jezera i gradove u hit destinacije. Kako? O tome smo razgovarali sa bh. avanturistkinjom Farah Hadžiabdić koja na mrežama okuplja desetine hiljada pratitelja iz cijeloga svijeta, ali i sa turističkim radnicima Milanom Krstićem i Daliborom Mojevićem – iza kojih je stotine tura sa stranim turistima u najskrivenijim dijelovima bh. prirode.
╰┈➤ Program N1

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju korisnike pametnih telefona na tri aplikacije koje, iako djeluju bezopasno, prikupljaju lične podatke bez znanja korisnika.
Stručnjaci preporučuju korisnicima da pažljivo pregledaju dozvole koje aplikacije zahtijevaju prilikom instalacije te da preuzimaju aplikacije isključivo iz pouzdanih izvora. Također, redovito ažuriranje aplikacija i operativnog sistema može smanjiti rizik od neovlaštenog prikupljanja podataka.
Iako većina pametnih telefona dolazi s ugrađenom funkcijom svjetiljke, dodatne aplikacije za ovu svrhu mogu zahtijevati nepotrebne dozvole, poput pristupa kontaktima ili lokaciji. Prema izvješću Wireda, neke od ovih aplikacija postoje radi prikupljanja ličnih podataka korisnika.
Iako je razumljivo da ovakve aplikacije trebaju pristupiti vašoj lokaciji kako bi pružile tačne informacije, neke od njih prikupljaju i dodatne podatke poput imena, adrese e-pošte ili čak poštanske adrese. Stručnjaci savjetuju oprez pri korištenju ovakvih aplikacija te preporučuju provjeru lokalne vremenske prognoze putem pouzdanih izvora.
Neke popularne igre, poput “Angry Birds”, mogu prikupljati lične podatke korisnika i dijeliti ih s trećim stranama. Prema izvještajima, čak su i obavještajne agencije poput NSA hakirale baze podataka ovakvih igara zbog velike količine prikupljenih informacija.
╰┈➤ Program N1

Jesen donosi miris pečenih kestena, tople čajeve i bogatstvo sezonskih namirnica koje nas griju i vraćaju za porodični sto.
Među njima se posebno ističe tikva, kraljica jeseni, koja se savršeno slaže s orasima u jednom od najpopularnijih kolača ovog doba godine, piti od bundeve i oraha.
Za pripremu pite od tikve i oraha trebat će vam:
500 g naribane tikve
200 g mljevenih oraha
250 g tankih kora za pitu
100 g šećera (po želji i više, zavisno od slatkoće tikve)
1 kašičica cimeta
1 vanilin šećer
100 ml ulja ili otopljenog putera
šećer u prahu za posipanje
Priprema fila: Tikvu naribajte i lagano izdinstajte sa šećerom dok ne omekša. Dodajte orahe, cimet i vanilin šećer. Dobro promiješajte da se sastojci povežu.
Slaganje: U nauljenu tepsiju redajte kore, svaku lagano poprskajte uljem ili puterom, pa rasporedite pripremljen fil. Ponavljajte dok ne potrošite sve sastojke. Završite korom.
Pečenje: Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180°C oko 35–40 minuta, dok pita ne dobije zlatno-smeđu boju.
Posipanje: Kada se pita malo ohladi, pospite je šećerom u prahu i poslužite uz šolju toplog čaja ili kafe.
Ako želite dodatnu aromu, u fil možete dodati malo muškatnog oraščića ili meda. Ovaj recept je idealna kombinacija jesenskih mirisa i okusa, a svaki zalogaj će vas podsjetiti na toplinu doma.
Ovaj jesenji recept možete i podijeliti s prijateljima, jer jesen je pravo vrijeme za uživanje u domaćim kolačima koji griju dušu i tijelo.
Radiosarajevo.ba

Analizom četiri velika remetilačka događaja u Evropi, među kojima su pandemija koronavirusa i rata u Ukrajini, utvrđeno je da bi domaćinstva trebalo da u svojim domovima imaju količinu gotovine dovoljnu da tokom krize mogu kupiti osnovne potrepštine. Riječ je o analizi čije je rezultate juče objavila Evropska centralna banka (ECB). Njome je konstatovano i to da se potražnja za gotovinom povećavala tokom svake krize. Zapravo, vlasti država prepoznaju da je gotovina ključna za postojanje nacionalne spremnosti za krize.
Primjera radi, nadležni u Nizozemskoj, Austriji i Finskoj preporučuju domaćinstvima da kod sebe imaju između 70 i 100 evra po osobi, što je dovoljno za pokrivanje osnovnih potreba u trajanju od 72 sata. Nadalje, u Švedskoj je preporuka stanovništvu da ima gotovinu kojom mogu kupiti hranu, lijekove i gorivo za sedam dana.
Iz ECB-a su ukazali da se gotovina posebno gomilala tokom pandemije, kada je vladala velika neizvjesnost. Potražnja za gotovinom dodatno se povećala usljed rata u Ukrajini.

Kupus je najbolje staviti u bure krajem jeseni ili početkom zime, kada je sobna temperatura oko 20°C. Nakon što se ukiseli, prostorija u kojoj se drži bure treba biti hladnija – između 10 i 15°C – kako bi se fermentacija prirodno usporila.
Preporučuje se koristiti 3 do 3,5% soli u odnosu na težinu kupusa. Na primjer, za 100 kilograma kupusa, koliko stane u standardno bure od 200 litara, potrebno je 3 do 3,5 kilograma soli. Nije potrebno ništa osim kupusa, soli i vode.
Kupus se najprije ostavlja da odstoji jedan do dva dana kako bi otpustio višak vode. Potom se očiste spoljašnji listovi i izdubi korijen u koji se sipa so. Glavice se slažu u bure, koje se zatvara, a sljedećeg dana naliva se voda sa preostalom količinom soli.
Kako kupus počne da pušta sok, tečnost iz ventila bureta povremeno se ispušta i vraća nazad, čime se omogućava ravnomjerna fermentacija. U početku se to radi svakodnevno, a kasnije rjeđe. Vrlo je važno da kupus uvijek bude prekriven vodom. Ako se ukiseli dok su temperature još visoke, može se dodati vinobran kako bi se proces zaustavio.
Bure je idealno držati u podrumu ili prostoriji sa stabilnom temperaturom, bez direktnog sunca. Dužina procesa zavisi od spoljne temperature – u hladnijim uslovima kiseljenje traje duže.
Iako se tradicionalno koristi drveno bure, u profesionalnim kuhinjama se češće koriste plastična bureta, jer su praktičnija i usklađena sa HACCP standardima.

Jesen je godišnje doba koje sa sobom donosi ne samo prekrasne boje, već i miris kestena, jednog od najomiljenijih plodova ovog perioda.
Kada ugledamo kestene, odmah pomislimo na jesen, njene tople tonove i jedinstven ugođaj koji ona pruža. Osim što su ukusni i zdravi, kesteni su prirodni dar koji pruža mnoge koristi za naš organizam, a imaju i kozmetičke prednosti, naročito za naše tjeme.
Međutim, kesteni su poznati i po jednom starom triku naših baka koji ima vrlo praktičnu primjenu u domaćinstvu. Naime, bake su ih često stavljale na prozorske daske i po namještaju, a razlog za to bio je jednostavan – kesteni učinkovito drže pauke podalje. Iako se čini kao netradicionalan način borbe protiv tih neželjenih gostiju, ovaj trik je zapravo bio jako uspješan.
Zimi, kada raste hladnoća i vlaga, pauci ulaze u kuće tražeći sklonište na toplim i suhim mjestima. Međutim, uz pomoć kestena, možete ih lako otjerati. Miris kestena odbija pauke, a ako želite pojačati efikasnost, dovoljno je da izbušite male rupe u kestenu, piše D&D. Tako ćete pojačati miris i pomoći da oni ostanu podalje, a sve to bez potrebe za kupovinom hemijskih repelenata.
Postavite kestene u nekoliko uglova svog doma i uživajte u mirnoj jesenjoj atmosferi bez neželjenih paukova. Osim toga, miris kestena može dati posebnu ugodnu aromu vašem domu, a ako želite dodatni efekt, možete čak kupiti posebne dezodoranse s mirisom kestena. Ovaj jednostavan trik omogućit će vam mirnu jesen, a vaša kuća bit će istovremeno mirisna i paukovima nepristupačna.
Hoćete li isprobati ovaj prirodni način borbe protiv paukova?
Radiosarajevo.ba


Ona donosi prepoznatljiv Bengalkin zvuk, sirov i autentičan, ali s prizvukom jutarnjeg mira i energije koja budi grad.
Spot za pjesmu snimljen je na novouređenom žnjanskom platou, mjestu gdje se more i beton susreću u savršenom kontrastu, baš kao što to radi i Krešin flow.
S kadrovima prvih zraka sunca iznad Splita, “Dalmacija Sunrise” slavi jutra nakon dugih noći, kada grad diše sporije, a bitovi još odjekuju po kvartovima.
Ovo je pjesma za sve one koji znaju što znači gledati izlazak sunca s iste klupe gdje je noć ranije “gorjela” ekipa. Minimalistički beat, oštri stihovi i atmosfera koja miriše na more i asfalt… Krešo još jednom potvrđuje zašto je “Žilet” najočekivaniji album godine.

Bosna i Hercegovina već godinama nosi breme zaostajanja u različitim oblastima, a sada je jasno da je i digitalna stvarnost dio tog problema. Prema podacima Speedtesta za juli 2025. godine, BiH ima najsporiji internet u cijelom regionu, kako na mobilnim mrežama tako i u fiksnim vezama.
Dok građani Sjeverne Makedonije na mobilnim telefonima koriste prosječnu brzinu od preko 160 megabita u sekundi, u Albaniji više od 100, na Kosovu oko 97, u Crnoj Gori 80 i u Srbiji 71, u Bosni i Hercegovini je ta brzina svega oko 30 megabita. Razlika je ogromna, i govori o tome koliko je zemlja ostala iza svojih komšija.
Slična je situacija i kada se pogleda fiksni internet u domovima i kancelarijama. U Srbiji prosječne brzine prelaze 90 megabita, u Crnoj Gori i Albaniji kreću se između 85 i 87, na Kosovu su nešto iznad 80, a u Sjevernoj Makedoniji oko 49. Bosna i Hercegovina se i ovdje nalazi na začelju sa prosjekom od tek nešto više od 35 megabita u sekundi.
Sjeverna Makedonija – 161,53 Mbps
Kosovo – 97,43 Mbps
Srbija – 71,70 Mbps
Bosna i Hercegovina – 29,65 Mbps
Fiksni internet (prosječna brzina preuzimanja):
Srbija – 92,21 Mbps
Crna Gora – 87,64 Mbps
Albanija – 84,64 Mbps
Kosovo – 82,24 Mbps
Sjeverna Makedonija – 49,01 Mbps
Bosna i Hercegovina – 35,71 Mbps
Razlozi za ovakvo stanje su kompleksni. U prvom redu, tu je nedostatak značajnih investicija u modernu infrastrukturu. Dok zemlje u okruženju ubrzano grade 5G mreže i šire optičke kablove, u BiH se taj proces odvija mnogo sporije. Zatim, problem je i u regulativi i administrativnim preprekama, koje usporavaju razvoj telekomunikacijskog sektora. Takođe, nedostatak konkurencije na tržištu smanjuje pritisak na operatere da poboljšaju svoje usluge i snize cijene.
Posljedice su svakodnevne: spor internet postaje prepreka za obrazovanje, poslovanje i život mladih ljudi, koji sve više traže bržu i stabilniju digitalnu stvarnost negdje drugo.