Category: Magazin

  • Ima li ljeta nakon Velike Gospe? Kakva će biti zima ako su mravinjaci visoki?

    Ima li ljeta nakon Velike Gospe? Kakva će biti zima ako su mravinjaci visoki?

    Od kako je svijeta i vijeka, postoje neka narodna vjerovanja koja po određenim znakovima u prirodi “predviđaju” kakvo će biti vrijeme, predviđaju hladnu zimu, vrelo ljeto, kišu, snijeg.
    Time su se vodili naši stari, kada nije bilo vremenske prognoze, pa su gledali u nebo, položaj zvijezda i slično.
    Posebno su obraćali pažnju na vjerske praznike, pa se vodili time. Naprimjer, “nema ljeta nakon Velike Gospe”, katoličkog praznika koji pada 15. augusta.
    Osim toga, u narodu su poznate poslovice koje na slikovit način opisuju vrelinu ljeta, pa se tako kaže da: “Petar peče (29. juni), Ilija žeže (20. juli), Jakov kuri (25. juli), Ana žari (26. august)”.
    Tako se vjeruje da će vrijeme za mjeseca  ramazan biti onakvo kako je bilo prvog dana mjeseca.
    Također, za praznik Alđun ili Ilindan koji se slavi 2. augusta i simbolično obilježava kraj ljeta i početak kiša, ima svoje značenje. Naime, vjeruje se da ako taj dan pada kiša i udaraju gromovi, lješnjaci sljedeće godine neće roditi.

    U šta se sve vjerovalo

    Nebojša Kuštrinović, osim što je stručnjak u meteorologiji i narodni je meteorolog jer cijeli svoj život izučava prirodne pojave i njihov utjecaj na vrijeme. Upravo o tome Kuštrinović je govorio za Faktor.
    – Narodna vjerovanja za vrijeme duboko su ukorijenjena. Ljudi su još izlazili iz pećina i gledali u nebo da vide kakvo će vrijeme biti. Zatim, ta vjerovanja imate u svim religijama – islamu, pravosljavlju, katoličanstvu. Postoji mnogo načina na osnovu kojih možemo odrediti, naprimjer, kakva će biti zima. Krenimo od znakova prirode.

     

    Ako mravi prave mravinjake tokom augusta i septembra, te ako su mravinjaci visoki, zima će biti hladna. Obrnuto, ako su plitki, bit će blaga. Zatim hrastova grana, kada se siječe, u vremenu kada lišće opada – ako je grana suha, bit će suha, ali hladna zima. Ako je vlažna, i zima će biti topla i vlažna.
    Stočari imaju posebnu metodu – ako su ovce sa savijenim nogama, zima će biti duga i hladna. Međutim, ako su im noge opružene, zima će biti topla – kaže naš sagovornik.

    Ni medvjedi više ne spavaju zimski san

    Ialo su sve su to znaci kada nije bilo meteorologije, naš sagovornik kaže da takvih, odnosno vrlo tačnih znakova ima i danas:
    – Ako životinje silaze iz šuma u naseljena područja, gdje ima hrane, naprimjer vuk ili medvjed, to znači da oni osjećaju da će zima biti duga i hladna, te da neće imati hrane. Zato dolaze blizu kućama, da se osiguraju za hranu i pripreme za zimu. Evo za medvjede se odavno kaže da su više u našim sušnicama i košnicama, nego u šumi. Ni medo više ne spava zimski san.
    Osim toga, životinje imaju poseban instinkt. Vi vidite ponašanje životinja – koka, mačaka, ptica. Tako znamo da ako ptice nisko lete, da će brzo kiša.
    Kažu, teško je vidjeti mokru kokoš jer imaju toliko razvijene receptore da se sakriju prije kiše. Pčele također – ne idu daleko od svojih košnica.
    Tako je i kod zemljotresa, životinje puno bolje osjete ta tektonska pomjeranja, prije seizmoloških uređaja – zaključuje za Faktor Nebojša Kuštrinović.
  • Svjetski dan turizma: Kako su mreže lansirale BiH na mapu svjetskih putnika

    Svjetski dan turizma: Kako su mreže lansirale BiH na mapu svjetskih putnika

    Uoči Svjetskog dana turizma, 27. septembra, donosimo vam i posebnu priču o Bosni i Hercegovini. Naime, sve više mladih otkriva našu zemlji preko TikToka i ostalih društvenih mreža. Priče u nekoliko sekundi pretvaraju planine, jezera i gradove u hit destinacije. Kako? O tome smo razgovarali sa bh. avanturistkinjom Farah Hadžiabdić koja na mrežama okuplja desetine hiljada pratitelja iz cijeloga svijeta, ali i sa turističkim radnicima Milanom Krstićem i Daliborom Mojevićem – iza kojih je stotine tura sa stranim turistima u najskrivenijim dijelovima bh. prirode.

    ╰┈➤ Program N1

  • Ovim aplikacijama na mobitelu potajno vas špijuniraju

    Ovim aplikacijama na mobitelu potajno vas špijuniraju

    Stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju korisnike pametnih telefona na tri aplikacije koje, iako djeluju bezopasno, prikupljaju lične podatke bez znanja korisnika.

    Stručnjaci preporučuju korisnicima da pažljivo pregledaju dozvole koje aplikacije zahtijevaju prilikom instalacije te da preuzimaju aplikacije isključivo iz pouzdanih izvora. Također, redovito ažuriranje aplikacija i operativnog sistema može smanjiti rizik od neovlaštenog prikupljanja podataka.

    Aplikacije za svjetiljku (Flashlight Apps)

    Iako većina pametnih telefona dolazi s ugrađenom funkcijom svjetiljke, dodatne aplikacije za ovu svrhu mogu zahtijevati nepotrebne dozvole, poput pristupa kontaktima ili lokaciji. Prema izvješću Wireda, neke od ovih aplikacija postoje radi prikupljanja ličnih  podataka korisnika.

    Aplikacije za vremensku prognozu

    Iako je razumljivo da ovakve aplikacije trebaju pristupiti vašoj lokaciji kako bi pružile tačne informacije, neke od njih prikupljaju i dodatne podatke poput imena, adrese e-pošte ili čak poštanske adrese. Stručnjaci savjetuju oprez pri korištenju ovakvih aplikacija te preporučuju provjeru lokalne vremenske prognoze putem pouzdanih izvora.

    Popularne igre

    Neke popularne igre, poput “Angry Birds”, mogu prikupljati lične podatke korisnika i dijeliti ih s trećim stranama. Prema izvještajima, čak su i obavještajne agencije poput NSA hakirale baze podataka ovakvih igara zbog velike količine prikupljenih informacija.

    ╰┈➤ Program N1 

  • Jesenji recept za prste polizati: Pita od tikve i oraha

    Jesenji recept za prste polizati: Pita od tikve i oraha

    Jesen donosi miris pečenih kestena, tople čajeve i bogatstvo sezonskih namirnica koje nas griju i vraćaju za porodični sto.

    Među njima se posebno ističe tikva, kraljica jeseni, koja se savršeno slaže s orasima u jednom od najpopularnijih kolača ovog doba godine, piti od bundeve i oraha.

    U nastavku je recept koji će osvojiti i najzahtjevnija nepca i natjerati vas da doslovno poližete prste.

    Sastojci

    Za pripremu pite od tikve i oraha trebat će vam:

    500 g naribane tikve

    200 g mljevenih oraha

    250 g tankih kora za pitu

    100 g šećera (po želji i više, zavisno od slatkoće tikve)

    1 kašičica cimeta

    1 vanilin šećer

    100 ml ulja ili otopljenog putera

    šećer u prahu za posipanje

    Priprema

     Priprema fila: Tikvu naribajte i lagano izdinstajte sa šećerom dok ne omekša. Dodajte orahe, cimet i vanilin šećer. Dobro promiješajte da se sastojci povežu.

    Slaganje: U nauljenu tepsiju redajte kore, svaku lagano poprskajte uljem ili puterom, pa rasporedite pripremljen fil. Ponavljajte dok ne potrošite sve sastojke. Završite korom.

    Pečenje: Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180°C oko 35–40 minuta, dok pita ne dobije zlatno-smeđu boju.

    Posipanje: Kada se pita malo ohladi, pospite je šećerom u prahu i poslužite uz šolju toplog čaja ili kafe.

    Ako želite dodatnu aromu, u fil možete dodati malo muškatnog oraščića ili meda. Ovaj recept je idealna kombinacija jesenskih mirisa i okusa, a svaki zalogaj će vas podsjetiti na toplinu doma.

    Ovaj jesenji recept možete i podijeliti s prijateljima, jer jesen je pravo vrijeme za uživanje u domaćim kolačima koji griju dušu i tijelo.

    Radiosarajevo.ba

  • Evo koliko gotovine morate imati kod kuće da preživite krizu

    Evo koliko gotovine morate imati kod kuće da preživite krizu

    Analizom četiri velika remetilačka događaja u Evropi, među kojima su pandemija koronavirusa i rata u Ukrajini, utvrđeno je da bi domaćinstva trebalo da u svojim domovima imaju količinu gotovine dovoljnu da tokom krize mogu kupiti osnovne potrepštine. Riječ je o analizi čije je rezultate juče objavila Evropska centralna banka (ECB). Njome je konstatovano i to da se potražnja za gotovinom povećavala tokom svake krize. Zapravo, vlasti država prepoznaju da je gotovina ključna za postojanje nacionalne spremnosti za krize.

    Primjera radi, nadležni u Nizozemskoj, Austriji i Finskoj preporučuju domaćinstvima da kod sebe imaju između 70 i 100 evra po osobi, što je dovoljno za pokrivanje osnovnih potreba u trajanju od 72 sata. Nadalje, u Švedskoj je preporuka stanovništvu da ima gotovinu kojom mogu kupiti hranu, lijekove i gorivo za sedam dana.

    Iz ECB-a su ukazali da se gotovina posebno gomilala tokom pandemije, kada je vladala velika neizvjesnost. Potražnja za gotovinom dodatno se povećala usljed rata u Ukrajini.

    Evropska komisija je u martu preporučila stanovnicima Evropske unije da imaju dovoljno hrane i drugih potrepština za najmanje 72 sata u slučaju krize. Osim toga, Švedska i Finska su ažurirale smjernice za svoje građane kako da prežive rat, pa su, između ostalog, preporučile stvaranje većih zaliha flaširane vode, hrane i sanitarnih potrepština.
    CNN i Buka
  • Savjeti pravih majstora: Kako pravilno kiseliti kupus?

    Savjeti pravih majstora: Kako pravilno kiseliti kupus?

    Najbolje vrijeme za kiseljenje

    Kupus je najbolje staviti u bure krajem jeseni ili početkom zime, kada je sobna temperatura oko 20°C. Nakon što se ukiseli, prostorija u kojoj se drži bure treba biti hladnija – između 10 i 15°C – kako bi se fermentacija prirodno usporila.

    Odnos soli i kupusa

    Preporučuje se koristiti 3 do 3,5% soli u odnosu na težinu kupusa. Na primjer, za 100 kilograma kupusa, koliko stane u standardno bure od 200 litara, potrebno je 3 do 3,5 kilograma soli. Nije potrebno ništa osim kupusa, soli i vode.

    Proces kiseljenja

    Kupus se najprije ostavlja da odstoji jedan do dva dana kako bi otpustio višak vode. Potom se očiste spoljašnji listovi i izdubi korijen u koji se sipa so. Glavice se slažu u bure, koje se zatvara, a sljedećeg dana naliva se voda sa preostalom količinom soli.

    Kako kupus počne da pušta sok, tečnost iz ventila bureta povremeno se ispušta i vraća nazad, čime se omogućava ravnomjerna fermentacija. U početku se to radi svakodnevno, a kasnije rjeđe. Vrlo je važno da kupus uvijek bude prekriven vodom. Ako se ukiseli dok su temperature još visoke, može se dodati vinobran kako bi se proces zaustavio.

    Čuvanje bureta

    Bure je idealno držati u podrumu ili prostoriji sa stabilnom temperaturom, bez direktnog sunca. Dužina procesa zavisi od spoljne temperature – u hladnijim uslovima kiseljenje traje duže.

    Izbor bureta

    Iako se tradicionalno koristi drveno bure, u profesionalnim kuhinjama se češće koriste plastična bureta, jer su praktičnija i usklađena sa HACCP standardima.

  • Stari trik: Znate li zašto su naše nane stavljale kesten na prozorske daske i namještaj?

    Stari trik: Znate li zašto su naše nane stavljale kesten na prozorske daske i namještaj?

    Jesen je godišnje doba koje sa sobom donosi ne samo prekrasne boje, već i miris kestena, jednog od najomiljenijih plodova ovog perioda.

    Kada ugledamo kestene, odmah pomislimo na jesen, njene tople tonove i jedinstven ugođaj koji ona pruža. Osim što su ukusni i zdravi, kesteni su prirodni dar koji pruža mnoge koristi za naš organizam, a imaju i kozmetičke prednosti, naročito za naše tjeme.

    Međutim, kesteni su poznati i po jednom starom triku naših baka koji ima vrlo praktičnu primjenu u domaćinstvu. Naime, bake su ih često stavljale na prozorske daske i po namještaju, a razlog za to bio je jednostavan – kesteni učinkovito drže pauke podalje. Iako se čini kao netradicionalan način borbe protiv tih neželjenih gostiju, ovaj trik je zapravo bio jako uspješan.

    Zimi, kada raste hladnoća i vlaga, pauci ulaze u kuće tražeći sklonište na toplim i suhim mjestima. Međutim, uz pomoć kestena, možete ih lako otjerati. Miris kestena odbija pauke, a ako želite pojačati efikasnost, dovoljno je da izbušite male rupe u kestenu, piše D&D. Tako ćete pojačati miris i pomoći da oni ostanu podalje, a sve to bez potrebe za kupovinom hemijskih repelenata.

    Postavite kestene u nekoliko uglova svog doma i uživajte u mirnoj jesenjoj atmosferi bez neželjenih paukova. Osim toga, miris kestena može dati posebnu ugodnu aromu vašem domu, a ako želite dodatni efekt, možete čak kupiti posebne dezodoranse s mirisom kestena. Ovaj jednostavan trik omogućit će vam mirnu jesen, a vaša kuća bit će istovremeno mirisna i paukovima nepristupačna.

    Hoćete li isprobati ovaj prirodni način borbe protiv paukova?

    Radiosarajevo.ba

  • Jesen donosi novu energiju: Koji su to mali rituali koji nam mogu podići raspoloženje?

    Jesen donosi novu energiju: Koji su to mali rituali koji nam mogu podići raspoloženje?

    Dolaskom jeseni mijenja se ritam života – dani postaju kraći, a naše tijelo traži više odmora i topline. Stručnjaci savjetuju da upravo u ovom periodu obratimo pažnju na male rituale koji nam mogu podići raspoloženje i energiju.
    Topli napici poput čaja od đumbira ili začinjene kafe ne samo da griju tijelo, već pomažu i u jačanju imuniteta. Uvođenje sezonskog voća i povrća – tikve, jabuke, grožđa – osigurava potrebne vitamine, dok lagane šetnje na svježem zraku pomažu protiv umora.
    Osim hrane i aktivnosti, važna je i atmosfera doma. Svijeće, mirisni štapići ili jednostavne dekoracije u toplim bojama mogu stvoriti osjećaj mira. Jesen je i idealno vrijeme za uvođenje novih navika – vođenje dnevnika, čitanje ili učenje nečeg novog.
    Kombinacijom sitnih promjena, svaki jesenji dan može postati prilika da se osjećamo bolje i povezanije sa sobom.
  • Krešo Bengalka objavio spot za pjesmu “Dalmacija Sunrise”: Slavi jutra nakon dugih noći

    Krešo Bengalka objavio spot za pjesmu “Dalmacija Sunrise”: Slavi jutra nakon dugih noći

    Krešo Bengalka nastavlja nizati hitove. Objavio je spot za pjesmu s albuma “Žilet” koja nosi naziv “Dalmacija Sunrise”.

    Ona donosi prepoznatljiv Bengalkin zvuk, sirov i autentičan, ali s prizvukom jutarnjeg mira i energije koja budi grad.

    Spot za pjesmu snimljen je na novouređenom žnjanskom platou, mjestu gdje se more i beton susreću u savršenom kontrastu, baš kao što to radi i Krešin flow.

    S kadrovima prvih zraka sunca iznad Splita, “Dalmacija Sunrise” slavi jutra nakon dugih noći, kada grad diše sporije, a bitovi još odjekuju po kvartovima.

    Ovo je pjesma za sve one koji znaju što znači gledati izlazak sunca s iste klupe gdje je noć ranije “gorjela” ekipa. Minimalistički beat, oštri stihovi i atmosfera koja miriše na more i asfalt… Krešo još jednom potvrđuje zašto je “Žilet” najočekivaniji album godine.

  • Bosna i Hercegovina i zvanično ima najsporiji internet u regiji

    Bosna i Hercegovina i zvanično ima najsporiji internet u regiji

    Bosna i Hercegovina već godinama nosi breme zaostajanja u različitim oblastima, a sada je jasno da je i digitalna stvarnost dio tog problema. Prema podacima Speedtesta za juli 2025. godine, BiH ima najsporiji internet u cijelom regionu, kako na mobilnim mrežama tako i u fiksnim vezama.

    Dok građani Sjeverne Makedonije na mobilnim telefonima koriste prosječnu brzinu od preko 160 megabita u sekundi, u Albaniji više od 100, na Kosovu oko 97, u Crnoj Gori 80 i u Srbiji 71, u Bosni i Hercegovini je ta brzina svega oko 30 megabita. Razlika je ogromna, i govori o tome koliko je zemlja ostala iza svojih komšija.

    Slična je situacija i kada se pogleda fiksni internet u domovima i kancelarijama. U Srbiji prosječne brzine prelaze 90 megabita, u Crnoj Gori i Albaniji kreću se između 85 i 87, na Kosovu su nešto iznad 80, a u Sjevernoj Makedoniji oko 49. Bosna i Hercegovina se i ovdje nalazi na začelju sa prosjekom od tek nešto više od 35 megabita u sekundi.

    Mobilni internet (prosječna brzina preuzimanja):

    Sjeverna Makedonija – 161,53 Mbps

    Albanija – 104,11 Mbps

    Kosovo – 97,43 Mbps

    Srbija – 71,70 Mbps

    Bosna i Hercegovina – 29,65 Mbps

    Fiksni internet (prosječna brzina preuzimanja):

    Srbija – 92,21 Mbps

    Crna Gora – 87,64 Mbps

    Albanija – 84,64 Mbps

    Kosovo – 82,24 Mbps

    Sjeverna Makedonija – 49,01 Mbps

    Bosna i Hercegovina – 35,71 Mbps

    Razlozi za ovakvo stanje su kompleksni. U prvom redu, tu je nedostatak značajnih investicija u modernu infrastrukturu. Dok zemlje u okruženju ubrzano grade 5G mreže i šire optičke kablove, u BiH se taj proces odvija mnogo sporije. Zatim, problem je i u regulativi i administrativnim preprekama, koje usporavaju razvoj telekomunikacijskog sektora. Takođe, nedostatak konkurencije na tržištu smanjuje pritisak na operatere da poboljšaju svoje usluge i snize cijene.

    Posljedice su svakodnevne: spor internet postaje prepreka za obrazovanje, poslovanje i život mladih ljudi, koji sve više traže bržu i stabilniju digitalnu stvarnost negdje drugo.