Category: Istaknute vijesti

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije je registrovalo bosanskog brdskog konja kao autohtonu pasminu Slovenije, a iz ovog ministarstva su u odgovoru za Klix.ba obrazložili zašto su to uradili.

To su učinili odlukom iz 16. septembra 2021. te tvrde da je Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja potvrdilo ovu odluku. U ovom ministarstvu su istakli da je riječ o udruženju čija je adresa sjedišta u Sloveniji, a upravo je na njegov zahtjev donesena odluka. Udruženje su predstavili kao priznato po pitanju navedene pasmine konja.

U prilog ocjeni da je riječ o relevantnom udruženju po ovom pitanju, naglasili su to da je to navedeno i na web stranici Evropske komisije. Prema onome što je resorno ministarstvo Slovenije istaklo u odgovoru za naš portal, na spomenutoj web stranici je objašnjeno zašto su ovo i druga udruženja relevantni.

Napomenuli su da Evropska komisija po ovom pitanju nema sporazum s Federacijom Bosne i Hercegovine.

“Shodno listi nadležnih za uzgajanje u trećim državama (koje nisu članice Evropske unije, op. a.), svaka zemlja članica mora prihvatiti program uzgoja životinja kupljenih u trećim državama i moraju imati zootehničke certifikate izdate od nadležnih sadržanih na web stranici Evropske komisije. Na ovoj stranici nema Federacije Bosne i Hercegovine. To znači da Evropska komisija nema sporazum o međusobnom priznanju programa za uzgoj”, ukazali su.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije je naglasilo da su, prema informacijama kojima raspolažu, u Međunarodnom udruženju uzgajivača bosanskog brdskog konja uzgajivači iz brojnih zemalja, pa i iz Bosne i Hercegovine.

Kako su istakli, na web stranici Federalnog ministarstva poljoprivrede, vode i šumarstva nisu pronašli indicije da u ovom entitetu postoji program uzgajanja ove pasmine konja. Obrazlažući odluku o priznanju pasmnine kao slovenske, uvjeravaju da je udruženje uz zahtjev priložilo studiju čiji su autori veliki broj stručnjaka za konjogojstvo.

Na pitanje na osnovu čega su donijeli ovakvu odluku s obzirom na to da je riječ o konju čije je stanište u Bosni i Hercegovini, odgovorili su da je to učinjeno u skladu sa slovenskim Zakonom o poljoprivredi i Pravilnikom o očuvanju biodiverziteta. Također smo ih pitali da li su se prije donošenja odluke konsultovali s nadležnima u Bosni i Hercegovini.

Pred delegatima Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sutra će se naći zakon o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima i zatvorenim javnim mjestima. O tome šta će, ukoliko se ovakva odluka usvoji, to značiti za ugostitelje, a šta za pušače govorili smo i sa Mirzom Kršo, profesorom sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Ukoliko zakon sutra prođe, ugostitelji će imati osamnaest mjeseci na raspolaganju da mu se prilagode.

Podsjećamo, ovaj zakon je bio spreman još 2017. godine, usvojen je tek u maju prošle godine na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, dok će se na dnevnom redu Doma naroda ovog parlamenta naći tek sutra, kada će i konačno biti poznata njegova sudbina.

Da li će ugostitelji biti u velikim gubicima?

Mirza Kršo, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, naveo je za N1 kako nigdje u svijetu ovaj zakon nije imao negativne posljedice po poslovanje ugostiteljskih objekata.

“I tu nema razlike da li govorimo o bogatim zemljama zapadne Evrope ili sjevernoj Americi, ili o onim zemljama koje su vrlo slične BiH po kulturološkim i ekonomskim aspektima, poput Turske, Bugarske… Dakle, ti strahovi su neopravdani, oni najčešće i ne dolaze od samog ugostiteljskog sektora. Mislim da će se i sutra pred parlamentarcima naći određeni dokumenti upućeni od dijela ugostiteljskog sektora koji traže usvajanje ovakvog zakona”, izjavio je Kršo.

Objašnjava da argumenti suprotni navedenim dolaze uglavnom od duhanske industrije, te da su u nekim zemljama ugostitelji bivali čak i u boljem položaju nego prije usvajanja ovakvog zakona.

Da li na ovaj način možemo do smanjenja broja pušača?

Kršo podsjeća kako je ovaj zakon jedna od tri ključne regulative za efikasnu borbu u ograničenju pušenja.

Dodaje kako konzumiranje duhanskih proizvoda na godišnjem nivou odnese više života nego što je to činila zaraza koronavirusom.

Navodi da iskustvo zemalja koje su ranije pošle putem usvajanja ovog zakona pokazuju da doprinosi borbi smanjenja broja pušača.

Podsjeća i na određene analize koje ukazuju da blizu 50 posto muške populacije u svijetu konzumira duhan, te da su u pušače “regrutovani” još u osnovnoj školi.

Važno je naglasiti da će, osim u ugostiteljskim objekatima, zabrana pušenja se odnositi i na zatvorene javne prostore, javni prevoz, te za privatne automobile ukoliko se u njima nalaze maloljetnici.

Izvor: Klix.ba

Bosanskohercegovački auto-moto klub, u skladu sa Ugovorom sa JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, obavezan je svim motorizovanim građanima koji posjeduju vozilo registrovano u Federaciji BiH pružiti tri   besplatne usluge pomoći na javnim cestama u toku godine, na području slijedećih kantona:

• Unsko-sanskog
• Sarajevskog
• Tuzlanskog
• Hercegovačko-neretvanskog
• Zeničko-dobojskog
• Srednjobosanskog
• Bosansko-podrinjskog

Besplatne usluge pomoći na cesti mogu se dobiti pozivom na broj 1282 ili (033) 282-100  i podrazumijevaju:

1. Informacije o stanju i prohodnosti cesta i uvjetima za vožnju u Bosni i Hercegovini,

2. Dvije usluge popravka manjeg kvara na vozilu u cilju osposobljavanja vozila za nastavak putovanja, i

3. Ukoliko se utvrdi da se kvar ne može otkloniti na cesti, jednu uslugu prijevoza vozila do baze AMK ili najbliže servisne  radionice ili do odgovarajućeg parkinga po zahtjevu vlasnika na udaljenost od maksimalno 15 kilometara od lokacije kvara, a u cilju nesmetanog odvijanja saobraćaja.

Ako vozač zahtjeva prevoz vozila do lokacije koja nije u skladu sa naprijed navedenim, BIHAMK će razliku tražene i odobrene kilometraže (od 15 km) izvršiti o trošku stranke.

Vozilima koja se nalaze u kvaru izvan ceste na javnim parkinzima i prostorima za mirovanje mogu se pružiti besplatne usluge opravke vozila na licu mjesta s ciljem stavljanja vozila u mobilno stanje, s tim da će prednosti imati vozila koja trebaju pomoć na cesti.

Vozila izvan ceste nemaju pravo na besplatne usluge prijevoza jer ne ometaju saobraćaj za druga vozila i učesnike u saobraćaju.