Category: Istaknute vijesti

Kristijan Šmit (Christian Schmidt), visoki predstavnik u BiH, rekao je u otvorenom razgovoru za „Avaz“ da nema naznaka da će doći do rata u Bosni i Hercegovini, bez obzira na dešavanja u Ukrajini.

Osvrnuo se i na sjednicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i zahtjev Milorada Dodika da BiH bude neutralna po pitanju Ukrajine iako je naša država već ranije zauzela jasan stav u vezi s ruskom agresijom.

– Šta reći o gospodinu Dodiku? Čini mi se kao da je malo pogubljen trenutno. Vidite, u situaciji u kojoj djeca pitaju majke šta je rat u Kijevu ili Harkovu nije više moguće biti neutralan. A gospodin Dodik, takav je moj utisak, nekako se ulovio u zamku vlastitih riječi. U takvim slučajevima bi bilo dobro, a to njemu, sigurno, teško pada, nekada nekoliko dana možda šutjeti i razmisliti – rekao je Šmit.

Na pitanje može li se, s obzirom na to da je na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda čak i Srbija glasala za rezoluciju, očekivati drugačiji pristup i Dodika, odgovorio je:

– Vidim da je Srbiji bilo vrlo teško i imao sam i mogućnost o tome razgovarati sa tamošnjim predsjednikom Vučićem. Svakako sam ga savjetovao i ohrabrivao da ne budu neutralni. On je to na kraju i učinio. To je, sigurno, nešto vrlo važno. Možda bi to bila i ponuda da se svi prema tome na isti način i odnose, upravo prema pitanju je li sada, u ovim vremenima i u ovoj situaciji u našoj regiji, ustvari dobro ostati neutralan i biti neutralan ili ćemo jednostavno zadržati sve one koji žele da provode nasilje i spriječiti ih u tome.

Šmit je dodao da se, kada je rat u pitanju, ne može biti neutralan.

– Mora se biti protiv rata i to je najčešće što sam u prethodnim godinama koje sam provodio u BiH i radio. Tada sam bio tu i željeli smo da ljudi budu u prilici da žive u miru. Onda ustanovite da su Evropska unija i NATO, kada je bitno, ipak tu. Svaki rat se mora spriječiti i to je taj zadatak. Ali mora se biti i uz one koji se onda nalaze, moram reći, u vrlo teškoj situaciji – kazao je Šmit.

Pitali smo ga i za komentar u vezi s činjenicom da su građani u BiH, s obzirom na dešavanja u Ukrajini, uplašeni jer misle da postoji mogućnost ratnih sukoba i ovdje.

– Ja to razumijem. Ipak je ovo zemlja u kojoj je prethodna generacija doživjela rat i svako zna šta to znači, samo treba proći Sarajevom da se osjeti šta se može desiti. Ako su rat i nasilje tu, onda se moramo ne samo brinuti o ljudima već moramo isto tako poslati poruku. Moja poruka je jasna. Mi, Bogu hvala, do sada nemamo nikakvih naznaka da na zapadnom Balkanu i u BiH dolazi do bilo kakvih napetosti da bi se ljudi morali plašiti da će doći do nekog rata ili nasilja – rekao je visoki predstavnik.

Jasno je potcrtao da „moramo sada učiniti sve da niko ne dođe ni na kakve glupe misli i ideje“ i zbog toga je povećano prisustvo EUFOR-ove misije “Althea” u BiH.

– Jednostavno, kako bismo tim nekim pojedincima koji misle da mogu pokazivati hrabrost pokazali da ne mogu, da malo ohlade svoje glave, i poručili im da se mi ovdje zalažemo za mir bez obzira na to koja je etnička pripadnost, iako oko 95 posto ljudi u Tuzli, Banjoj Luci, Bihaću, Mostaru ili Sarajevu ili negdje na selu jednostavno želi mir. I međunarodna zajednica može samo dati doprinos u tom smislu i mi ga moramo dati. I to jeste ustvari moj zadatak – istakao je Šmit.

Kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH i izbori koji nas očekuju ove godine, ponovio je stav da se oni moraju održati prema starom ili novom zakonu.

– Ja nisam ispričao nikakve novosti. Samo sam govorio o zakonu kakav je sada trenutno i datumu koji je predviđen za izbore. Imamo čitav niz stvari u Izbornom zakonu koje nisu dobro riješene. To je, recimo, transparentnost, birači moraju biti sigurni da će njihov glas biti stvarno prebrojan i dat onome kome su ga i dali – istakao je.

Šmit je, govoreći o zakonu o negiranju genocida koji je nametnuo njegov prethodnik Valentin Incko (Inzko), kazao da ga je spreman povući, ali da…

– Zakoni ne poznaju različite rase, boje kože ili različito porijeklo, ovo nije zakon za nekoga ili protiv nekoga, i u tom smislu i oni koji su žrtve, oni se svi moraju pronaći u tom zakonu, a u ovoj zemlji, nažalost, nema nikoga ko nije imao žrtava.

Moram reći, kolega Incko je donio sam takvu odluku. Evo, ja sam spreman da to povučem ukoliko domaće institucije naprave zakon, odnosno regulativu po tom pitanju. Mene sada zanima isto tako pitanje da li je s pravne strane to uredu. Ono što je meni interesantno u BiH jesu reakcije. Kao da neko hoće nekome da naudi na neki način. Očekujem da se kaže: „Uredu, to nam se nešto ne dopada, ovo nije potpuno. Hajdemo malo to doraditi.“ To je ono što dugujemo žrtvama, bez obzira na to ko su one i leže li u mezarovima ili grobovima – zaključio je Šmit.