Posljednjeg dana 2019.godine, kompanija “Malak Janj” Donji Vakuf, iz kruga ovog preduzeća jutros je ispratila dvije isporuke za Švicarsku i Njemačku. Kako ističu na zvaničnoj FB stranici ove kompanije, ovo je ujedno i 135. kamion namještaja za ovu godinu.
Stanovnici Kiribata i Samoe u Tihom okeanu prvi će ući u 2020. godinu, Ouklend u Novom Zelandu je prvi veliki grad koji će je dočekati, a potom slijedi istočna obala Australije.
Na Novom Zelendu Nova godina stiže za nepuna tri sata. A u Sidneju će Nova godina nastupiti za oko četiri sata. Inače, najveći grad u Australiji, sedmicama je obavijen dimom od požara u prirodi, a vlasti su morale da dobiju dozvolu od vatrogasne službe da održe spekatkularni vatromet i ove godine.
Glavni grad Australije, Kanbera otkazao je vatromet zbog bojazni od požara, a novac će, umjesto toga, biti doniran vatrogascima, farmerima i službama za brigu o životinjama, što je peticijom zatražilo skoro 300.000 ljudi. Posljednji u novu kalendarsku godinu ulaze stanovnici američkih ostrva Bejker i Haulend.
Dnevni avaz
Nakon prošlogodišnje proslave u kojoj je na Vlašiću uživalo oko 10.000 posjetitelja iz BiH i drugih krajeva svijeta i ove godine će u prelijepom prirodnom ambijentu planine biti organizirana proslava novogodišnjeg praznika.
U organizaciji Turističke zajednice SBK/KSB, Općine Travnik i vlašićkih ugostitelja tačno u ponoć, bit će priređen spektakularan vatromet, a za odličnu zabavu, kako najavljuju organizatori, pobrinut će se DJ EXIT, koji će posjetitelje zabavljati do ranih jutarnjih sati.
Miroslav Matošević, direktor Turističkog ureda Turističke zajednice SBK/KSB je kazao da na Vlašiću na svakom koraku vlada predivna praznična atmosfera, te da će novogodišnja noć biti kruna sadržaja ove zime.
Pored javnog dočeka Nove godine koji će biti održan na platou Babanovca, posjetitelji će moći uživati i u brojnim organiziranim proslavama u ugostiteljskim objektima i vikend kućama.
– Vlašić je odavno prepoznat kao vrhunska novogodišnja destinacija koja svake godine okupi brojne posjetitelje iz svih krajeva svijeta i nikada nemamo problem sa popunjenošću kapaciteta u ovom periodu. Vlašić je sam za sebe jedinstven turistički novogodišnji brend, kojem ne trebaju neka zvučna imena da bi bio posebno zanimljiv posjetiteljima- ,naglasio je Matošević.
Matošević je istaknuo da se smještajni kapaciteti za period praznika, rezervišu još čak u ljetnom periodu, a početkom decembra je već sve popunjeno, te je tako i ove godine.
Tradicija dočekivanja i proslave Nove godine na Vlašiću postoji već dugi niz godina, a vremenom je ovaj planinski centar prerastao u najatraktivniju planinsku novogodišnju top destinaciju, ne samo u BiH, već i mnogo dalje, te iz godine u godinu interesovanje za ovim turističkim odredištem je u stalnom porastu.
Ove muzičke zvijezde nastupit će na istoj lokaciji na kojoj su prije njih na dočecima pjevali Dino Merlin i Zdravko Čolić. Na platou ispred SCC-a postavljena je bina za doček te su trenutno u toku posljednje manje pripreme pred večerašnju proslavu.
Zabava počinje u 20:30 sati kada pred publiku izlazi mlada pjevačica Ilma Karahmet koja će okupljene zagrijavati do 22:30, kada dolazi zvijezda večeri – Željko Joksimović koji će nastaviti pjevati do ponoći. Tačno u ponoć najavljeni su vatrometi.
“Boravak u Sarajevu me vrati u balans, vrati me samome sebi. Iz mene uvijek izvuče najbolje. Pozivam zato sve da dođu, da ispunimo ne samo trg, već i okolne ulice u Sarajevu, i da zajedno dočekamo 2020. uz muziku, slavlje i dobro raspoloženje” kazao je Joksimović u razgovoru za Klix.ba.
Već od 15 sati u centru Sarajeva, tačnije od Marijin-Dvora prema Baščaršiji na snazi će biti izmijenjeni režim saobraćaja koji podrazumijeva blokade glavnih ulica. Stoga na vrijeme planirajte svoj put i koristite alternativne pravce.
Već 1. januara u Sarajevu će biti upriličena repriza proslave kada će pred Vječnom vatrom u centru grada nastupiti kultno Zabranjeno pušenje. Frontmen ovog benda Sejo Sexon kazao je kako se raduje činjenici da će nastupiti prvog dana 2020. godine te kako se nada da publika neće biti previše umorna i mamurna poslije proslave s Joksimovićem.
Veliki broj turista stigao je u glavni grad BiH kako bi ovdje dočekali 2020. godinu, što potvrđuje činjenica da je već na Božić zabilježeno 94 posto popunjenih smještajnih kapaciteta u gradu.
Pripreme za novogodišnju noć u gradovima Bosne i Hercegovine su u završnoj fazi. Provjerili smo kakva su očekivanja, te da li će i ove godine doček biti turistički uspješan.
Baš kao i u ostatku svijeta, radost novogodišnje noći dijeliće i građani Bosne i Hercegovine, ali i turisti koji u velikom broju stižu u našu državu. Bogata ponuda, te raznovrstan izbor izvođača ponudiće sjajnu zabavu.
Širom Bosne i Hercegovine građani se pripremaju za novogodišnju noć. Javni doček u Sarajevu biće održan na Trgu Bosne i Hercegovine. Ilma Karahmet i Željko Joksimović uvešće građane u Novu godinu. Premda je grad spreman za doček najluđe noći, mnogi od građana rekli su da će ovu Novu godinu dočekati u toplini svojih domova.
Građani i posjetioci Banjaluke imaju priliku osjetiti novogodišnji duh već od 7. decembra kada je otvorena Zimska varoš. Iz turističke zajednice su, kažu, veoma zadovoljni. Smještajni kapaciteti su gotovo popunjeni. Bogat program najavljen je i za novogodišnju noć.
Mostar se i za doček 2020. trudi gostima ponuditi izbor najbolje urbane muzike u regiji.
A da ima i onih koji novac, umjesto na slavlje, žele usmjeriti u humanije svrhe – primjer je Zvornika. Organizovanog javnog dočeka Nove godine neće biti, jer novac usmjeravaju onima kojima je najpotrebniji, a to je socijalno ugroženo stanovništvo. Stoga za novogodišnje ukrašavanje gradskih ulica, koriste ukrase iz prethodnih godina. No, neće biti manje veseli, jer, usrećujući druge, usrećujemo sebe!
BHRT1
Niske temperature ovoga jutra doprinose formiranju poledice, pa vozače pozivamo na pojačan oprez. Posebno izdvajamo dionice u planinskim predjelima, kao i na mostovima i prilazima tunelima.
Na svim putnim pravcima savjetujemo opreznu vožnju i podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme zakonski obavezno.
Zbog novogodišnjih praznika danas se očekuje pojačana frekvencija vozila na svim putevima u našoj zemlji. Posebno izdvajamo gradske centre, gdje će zbog organizovanih dočeka Nove godine dolaziti do privremenih izmjena u režimu saobraćaja. Vozačima u novogodišnjoj noći savjetujemo oprezniju vožnju, a kako ne bi doveli u opasnost sebe i ostale učesnike u saobraćaju, apelujemo da se ne sjeda za upravljač vozila ukoliko ste prethodno konzumirali alkohol.
Zbog praznika, tunel Vranduk će danas, kao i 01.01. i 02.01.2020.god. biti otvoren 24 sata (bez obustava). Od 03.01. 2020. nastavlja se dosadašnji režim saobraćaja.
Danas od 12 sati do 02.01. do ponoći, zbog novogodišnjih praznika, zabranjen je prevoz eksplozivnih materija na području FBiH.
Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.
Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja.
Kraj 2019. godine Mladi Crvenog križa Donji Vakuf završavaju u duhu solidarnosti i humanosti. U sklopu aktivnosti „Jedan slatkiš za jedan djećiji osmjeh“ aktivisti Crvenog križa novogodišnjim paketićima obradovali su donjovakufske mališane kojima njihovi najbliži na ovaj način ne mogu uljepšati praznike.
„Akciju su pokrenuli Mladi Crvenog križa Donji Vakuf 05. decembra na Dan volontera i trajala je 26. decembra. Podršku našim aktivnostima su iskazale osnovne škole koje djeluju na području donjovakufske općine i društevno -odgovorne komapnije „Best“ i „Robot“ kojima se zahvaljujemo. Naravno, posebno se zahvaljujemo te našim i sugrađanima koji su nesebično podržali ovu akciju.“ – istakla je Emina Snaga , lider Mladih Crvenog križa Donji Vakuf.
Tokom proteklog vikenda Mladi su pakovali paketiće kako bi bili isti za sve mališane i pripremljeno je oko 110 paketića. Danas u Domu kulture podijeljeno je 60 paketića uz malu zabavu za djecu a ostali paketići će biti uručeni mališanima u školama i na kućnim adresama.
Članovima stranke gostima i novinarima obratio se lider SDA Bakir Izetbegović.
Njegov govor prenosimo u cjelosti:
Cijenjeni predstavnici medija, dragi prijatelji, dame i gospodo – es selamu alejkum i dobro jutro!
Dobro došli na tradicionalnu Novogodišnju press konferenciju Stranke demokratske akcije. Hvala vam što ste se odazvali u ovom broju.
Napraviću uobičajeno, kratko potsjećanje i osvrt na bitne procese i događaje koji su obilježili godinu koja se završava, kao uvod za pitanja novinara na koja ću rado pokušati da odgovorim.
Ako bi u jednoj rečenici trebalo opisati godinu koja je na izmaku, moglo bi se reći da je to bila godina zastoja, kriza i blokada. Jer, na kraju 2019 se nalazimo na pozicijama koje smo trebali osigurati na samom početku godine, u januaru. Napravili smo krug, i vratili se na početak.
Međutim, taj krug nismo prošli bez razloga, niti je 2019 godina protraćena uzalud, bez rezultata. Nju nisu, kako se kolokvijalno kaže – „pojeli skakavci“.
Ovo je bila godina u kojoj je odbranjen ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, odbranjena je vladavina zakona, odbranjeni su strateški ciljevi integrisanja BiH u Evropsku uniju i u NATO savez. I odbranjen je bazični demokratski princip poštovanja volje birača u sklapanju postizbornih koalicija. Sve navedeno je bilo napadnuto i dovedeno u pitanje. Vratili smo se na tačku u kojoj smo bili na početku 2019, ali smo stvari i odnose ovaj put postavili na pravi način, resetovali postavke, vratili ih na ispravan kolosjek.
Mukotrpna politička i psihološka bitka nije izgubljena.
Bilo je raznovrsnih napada na BiH, na njene institucije, na istinu o njenoj prošlosti, ali u osnovi svih ovih napada je bio pokušaj da se volja entiteta nametne državi. Krenulo je sa pokušajem unošenja entitetske zastave u sale Predsjedništva BiH, nastavilo se sa neustavnom proslavom Dana RS, četnici su se postrojavali u Višegradu i pjevali prijeteče pjesme, crtale su se karte „Velike Srbije“, uvodili rezervni sastavi policije RS naoružani vojnim naoružanjem, donosile odluke kojima NSRS pokušava voditi politiku koja je u nadležnosti države – odlukama o vojnoj neutralnosti i zaustavljanju NATO integracijskih procesa BiH.
Blokirano je formiranje i rad PS BiH, zaustavljeno imenovanje delegacije BiH pri Vijeću Evrope, sve sa ciljem da se ovakvim ultimatumima patriotski politički blok predvođen sa SDA prisili na ustupke koji bi vodili demontiranju ustavnopravnog sistema u zemlji i rušenju vladavine zakona. Strateški principi kojima se pokušava pravno utemeljiti supremacija entiteta nad državom su sadržani u Zaključcima GO SNSD iz septembra i u Deklaraciji NSRS iz oktobra 2019. Njima se proklamira „pravo na samoopredjeljenje“, odnosno odcjepljenje, RS se pokušava pozicionirati kao nosilac suvereniteta, entitet-država koji je postojao prije formiranja dejtonske BiH i čijom voljom je nastala BiH. Traži se ukidanje Bonskih ovlasti i odlazak OHR, traži se poništavanja ranijih odluka kojim je ojačana država kroz prijenos nadležnosti. Podriva se pozicija ustavnog suda i pravosudnog sistema na državnom nivou itd.
Kroz cijelu 2019 smo svjedočili najdirektnijim i najopasnijim napadima na stabilnost i suverenitet BiH od vremena potpisivanja DMS. Suprotstavili smo se stvaranjem patriotskog političkog bloka čiji temelj je od početka bio predsjednički dvojac Džaferović-Komšić, te intenzivnom saradnjom sa predstavnicima međunarodne zajednice.
PIC i OHR su se konačno pokrenuli, barem na verbalnom nivou. Njihovo višegodišnje tolerisanje neupitnih antidejtonskih djelatnosti, neustavnih referenduma, negiranja genocida i dodjela odlikovanja osuđenim ratnim zločincima, u velikoj mjeri je ohrabrilo bujanje separatističkih tendencija.
Stvari se izgleda mjenjaju. Odlučne reakcije na Deklaraciju NSRS, jasan izvještaj Visokog predstavnika Vijeću sigurnosti OUN u kom je precizno rečeno ko pravi probleme u BiH, kao i njegova izjava da razmatra nametanje zakona o zabrani negiranja genocida, bude nadu da će PIC i OHR u budućnosti konkretnije raditi posao na koji ih obavezuje Aneks 10. DMS.
Misija Evropske Unije u BiH i ambasadori Kvinte, predvođeni ambasadorom SAD su nam pružili najkonkretniju podršku, i pomogli iznalaženju rješenja po pitanju odnosa i saradnje BiH i NATO. Sporazum koji smo, uz medijaciju ambasadora EU, petog avgusta potpisali Dragan Čović, Milorad Dodik i ja, definisao je prioritete u djelovanju budućeg Vijeća ministara, i trasirao rješenje za odnos BiH sa NATO savezom. Prihvaćen je princip poštovanja i provođenja relevantnih zakona i strategija kada su u pitanju integracijski procesi – EU i NATO. Dakle, potvrđen je princip vladavine zakona u Bosni i Hercegovini. Pregovori u Predsjedništvu BiH, bazirani na ovim principima, uz prisustvo i medijaciju predstavnika zemalja tzv. Kvinte, nastavljeni su u slijedećih par mjeseci i ishodili su rješenjem prihvatljivim za sve strane.
Rješenje nije prihvatljivo jedino za dvije opozicije – i onu u RS, i onu u Federaciji BiH. U RS su optužbe za izdaju i predaju dovele do fizičkih obračuna. Ove dvije opozicije tvrde dijametralno suprotne stvari, anuliraju argumente jedne drugih, i time potvrđuju da je postignut valjan balans i kompromis.
Pa šta je ustvari taj valjani kompromis? Je li to ANP, je li to aktivacija MAP? Ili nije?
Dakle – to je modifikacija ANP sa kojom su zadovoljni članovi Predsjedništva BiH, zadovoljni ambasadori Kvinte predvođeni sa SAD, zadovoljan NATO štab u Briselu. Zadovoljni građani BiH kojima je preko glave krize i napetosti u zemlji.
BiH se od 2009. nalazi u okviru saradnje sa NATO koji se zove MAP – odnosno Akcioni plan za članstvo. Dakle već 10 godina smo u MAP-u. Taj plan nije bio aktiviran zbog tzv. Talinskog uvjeta. Prošle godine NATO je odustao od ovog uvjeta, i u decembru 2018 pozvao BiH da preda svoj prvi ANP – tj. Godišnji nacionalni program. Na bazi ovog poziva izrađen je ANP od strane Komisije za saradnju sa NATO, poslan u prednacrtu od strane VM u Brisel, i prihvaćen bez primjedbi od NATO štaba. A zatim su krenula poznata politička prepucavanja, blokade, entitetske odluke o vojnoj neutralnosti, optužbe za izdaju….. kroz mukotrpan proces Program je modificiran, malo u sadržaju, nešto više u nazivu – i usvojen. Sad se zove Program reformi. Nije nazvan Godišnjim, ali je u tekstu definisano je da se odnosi na period novembar 2019 – novembar 2020.
I ovdje ću stati. Pametnom dovoljno!
Kada je u pitanju politička borba koja je izazvala cjelogodišnju krizu i blokadu, pozicije srpskih i bošnjačko-bosanskih političara su bile jasne, pozicija HDZ i HNS je bila ambivalentna. HDZ je snažno podržavao NATO i evropski put BiH, ali se nije suprotstavljao SNSD-u kada je pokušavao zaustaviti taj put i rušiti evropske principe i standarde u funkcionisanju države Bosne i Hercegovine. HDZ je od početka čvrsto stajao na stanovištu da se ničim ne treba uslovljavati formiranje vlasti, ali se to odnosilo samo na državni nivo vlasti, gdje je to odgovaralo SNSD-u. HDZ već 14 mjeseci koči formiranje nove strukture vlasti na nivou Federacije BiH i uslovljava to usvajanjem izmjena Izbornog zakona po njihovom modelu. SDA je kroz čitavu 2019 uporno pozivala hrvatske partnere da se prestane sa neutemeljenim vezivanjem uspostave federalnog nivoa vlasti sa izmjenama zakona koji je u nadležnosti državnog parlamenta. Ponoviću to i danas, i dodati – blokiranje i ignorisanje volje birača je nedopustiva stvar i nastavak ovakvog odnosa neće biti od pomoći u iznalaženju rješenja. Potrebna nam je relaksacija odnosa, uspostava povjerenja, a ne ultimatumi.
Ne možemo ignorisati postojanje snažnog bloka građanskih stranaka u BiH, i birača koje se ne žele svrstati u tronacionalnu podjelu. Njihovo pravo je podržano nizom presuda Evropskog suda za ljudska prava i Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji. HDZ treba prihvatiti postojanje građanski opredjeljenih Bosanaca i Hercegovaca, prestati sa pokušajima da se oni uguraju u neku bošnjačku kvotu, i popraviti odnose sa njihovim predstavnicima. Ovo je jedini put, živimo zajedeno i uzalud se pretvarati da jedni druge ne vidimo.
Postavlja se pitanje – da li ovakav pristup može dati brz rezultat? Je li moguće postići balans između građanskog i etničkog principa, između naoko nepomirljivih stavova i zahtjeva ljevičara koje u poziciji u ovom času predstavlja DF i stavova HDZ? Cijenim da su šanse veće nego što se to da zaključiti iz javno iznesenih stavova i uvriježene percepcije. Imao sam niz razgovora sa predstavnicima obiju strana i gajim optimizam. Umjereni optimizam.
Vrijeme je da se u Mostaru dese izbori, i SDA je spremna učestvovati u intenzivnim pregovorima na ovu temu. Ali nije spremna mostarske Bošnjake prisiljavati da prihvate rješenja koja im ne odgovaraju. Dosta je bilo sile i prisile prema ovim ljudima. Njihov grad je srušen, njihov most je srušen, njihova politička pozicija je ukidanjem opština i pozicije dogradonačelnika degradirana, urušena. Ovu degradaciju su učinili predstavnci međunarodne zajednice, tako da očekujemo i njihov jači angažman, trebaju popraviti stvari koje su pokvarili.
Kroz čitavu proteklu godinu vodila se borba za očuvanje istine o ratnim događanjima, protiv relativizacije i izjednačavanja strana. Prihvatanje presuda i istine o ratnim zbivanjima bi očigledno oduzelo snagu separatističkim i nacionalističkim projektima koji ponovo dižu glavu. Pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću kojom je osuđen na doživotnu robiju, kao i ranije presude Mladiću, Prliću, Praljku, su trebale voditi otrežnjenju, kajanju, katarzi. To se, nažalost, nije desilo. Umjesto toga smo dobili SNSD-ove i HNS-ove deklaracije kojima se odbacuju presude UN-ovog Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, nastavilo se sa negiranjem genocida, Vlada RS je formirala vlastitu komisiju za „istinu o Srebrenici“, Sveučilište u Zagrebu je organizovalo predavanje osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, u Banja Luci je otkrivena bista ratnom zločincu Nikoli Koljeviću, predsjednica Hrvatske je odala počast presuđenom ratnom zločincu Praljku.
Relativizaciji istine su se u 2019 pridružili i oni od kojih to nikako nismo očekivali. Nakon Emira Kusturice i Dževada Galijaševića, koji su mentore našli i preselili u Srbiju i Republiku Srpsku, izdaji se priključila i TV SA, odnosno uprava televizije koju je imenovala Vlada Kantona Sarajevo. Jedanaestog jula 2019, dok smo ispraćali kosti ubijenih Srebreničana na njihovom putu ka mezarju u Potočarima, sarajevska televizija nam je servirala film kojim se dovodi u pitanje presuda Haškog tribunala i krivica prvooptuženog, generala Krstića! Kada pritisak dugo traje, dio ljudi počne sam sebe optuživati za nesreću koju su im drugi nanijeli. To je sindrom koji nije nepoznat. Ali takva autodestruktivna grupa ljudi ne smije imati vlast i medije u rukama!
To je jedan od glavnih razloga za smjenu kantonalne vlade koju je vodio dvojac Konaković-Forto.
Napad na istinu, i odbrana istine o bosanskoj tragediji se dešavala diljem svijeta tokom 2019. godine. Dodjela Nobelove nagrade Peteru Handkeu, koji je sve vrijeme dosljedno podržavao režim Slobodana Miloševića i negirao genocid i zločine, nije se desila slučajno i u neznanju. Izraz je to rastuće islamofobije u Evropi koja zahvata i Bošnjake i njihovu borbu za opstanak. Ali, daleko je jača podrška i empatija prema žrtvama koja s godinama raste. Velika Britanija srebreničku tragediju pamti i obilježava kao vlastitu, Predstavnički dom Kongresa SAD je u julu zauzeo veoma jasne stavove o ratnim, ali i trenutačnim zbivanjima i odnosima u BiH i na Balkanu, Belgijski parlament je zakonski sankcionisao negiranje genocida u Srebrenici i Ruandi, Evropska Komisija među prioritete kojima se uslovljava napredak BiH i Srbije ka članstvu u EU uvrstila napredak procesa pomirenja, razvoj dobrosusjedskih odnosa i prihvatanje presuda Haških sudova.
Presude domaćih i međunarodnih sudova će se morati provesti. Uzalud se odupirati. Tri bitne su izrečene tokom 2019 – Ustavni sud je definitivno potvrdio da 9.januar ne može biti Dan Republike Srpske; Evropski sud za ljudska prava je presudio da crkva bespravno izgrađena na zemljištu Fate Orlović u Konjević Polju mora biti uklonjena i, jedno pozitivno iznenađenje – Vrhovni sud Republike Srpske je naložio uvođenje nacionalne grupe predmeta, uključujući i bosanski jezik u nastavni proces osnovne škole u Kotor-Varoši. Presudom je konstatovano da su vlasti RS vršile diskriminaciju nad djecom osnovne škole Vrbanjci.
Kroz čitavu proteklu godinu je trajala borba SDA za potvrdu osnovnog demokratskog principa po kom vlast treba uspostaviti poštujući izbornu volju birača. SDAS, izborni pobjednik na državnom nivou, na nivou Federacije BiH i u svim kantonima sa bošnjačkom većinom, osim Tuzlanskog kantona, se postizbornim inženjeringom pokušao iskorijeniti iz strukture vlasti. U 14-mjesečnom, bespotrebnom hrvanju su zatim, jedna po jedna, gubile dah i poziciju koju su privremeno zauzele, političke stranke koje su odbile pruženu ruku SDA.
Pritisci koji su projektovani da pocijepaju SDA su se vratili onima koji su ih inicirali. I pocijepali njih.
Najlošije je prošao SDP. Nedostatak vizije i političke hrabrosti je od stranke koja je mogla okupiti najjači politički blok u BiH, napravio gubitnika koji se reducira i kopni, i čija politička budućnost je potpuno neizvjesna.
Najtvrđi orah je bila koalicija „Šestorke“ u Sarajevu iza koje je, iz sebi znanih razloga, snažno stajala međunarodna zajednica. Bila je neophodna godina dana da dvojac Forto-Konaković ispiše zadaću, i dobije negativnu ocjenu partnera i javnosti. U tih dvanaest mjeseci nije prošao ni jedan mjesec bez većeg gafa i promašaja.
SDA je postupno, kroz niz formalnih i neformalnih kontakata i sastanaka, formirala kompleksnu koaliciju. Uz HDZ i SNSD koji su izbor hrvatskog i srpskog glasačkog tijela, na različitim nivoima su uz nas nezavisni poslanici, Stranka ZABIH, dio Nezavisnog bloka, dio ASDA, a okosnicu bošnjačko/bosanskog dijela koalicije čine SBB, DF i SDA. Vijeće ministara je formirano, PS BiH kompletirana i krenuli smo sa radom. Kantonalne skupštine planiramo tokom januara rekonstruisati na način da u njima obavezno budu SDA, DF i SBB. Za formiranje nove strukture Federalnog nivoa vlasti u koji će ući i DF cijenim da će biti potrebno par mjeseci.
Jačanju pozicije SDA je pomogao i Kongres stranke koji smo održali u septembru, i koji je odaslao poruku snage i jedinstva SDA. Oni kojima smeta stabilnost i snaga stranke su tražili „dlaku u jajetu“ pa su problematizirali cilj Programske deklaracije koji se ponavlja iz kongresa u kongres – da u naziv države BiH bude vraćena odrednica – republika. BiH funkcioniše kao republika, nismo monarhija, tako da je zaista bezrazložno i besmisleno praviti problem oko stava SDA da se to treba očitovati i u nazivu.
Kongresnim odlukama SDA je onemogućila kumulaciju funkcija i dugo zadržavanje na pozicijama predsjednika svih nivoa. Propisanim kvotama osiguran je prostor za mlade i za žene.
SDA je prvoosnovana politička stranka u Bosni i Hercegovini, za par mjeseci ćemo obilježiti 30 godina djelovanja. Imamo izrazite zasluge za odbranu, reforme i demokratizaciju zemlje koje sa pravom ističemo. Ali to, ma kako značajno bilo, neće biti dovoljno za očuvanje pozicije najuticajnije političke snage u BiH. Potrebna će biti nova vizija i nova energija koju mogu donijeti samo mladi ljudi.
Ko radi taj i griješi, a mi smo radili. Na greškama treba učiti. Trebamo se upitati – ima li i naše krivice u fenomenu opšteg ujedinjavanja protiv SDA u Sarajevu, koje je uključilo i međunarodnu zajednicu. U svemu lošem ima i ponešto dobrog – u Sarajevu SDA kreće u zanavljanje, u nova imenovanja i nove projekte. Moraćemo više poštovati struku, pažljivo birati kadrove koje imenujemo, korupciju sijeći u korijenu, ostvariti bolju saradnju sa međunarodnom zajednicom. Onako kako je to urađeno na državnom i federalnom nivou.
Politička kriza i blokade koje su obilježile 2019 su usporile, ali nisu zaustavile napredak BiH na njenom evropskom putu. U februaru je predan kompletirani set odgovora na Upitnik Evropske komisije, a krajem maja je Komisija saopštila svoje Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj komisiji, koje je svojevrsna mapa puta sa detaljnom listom prioriteta koje moramo ispuniti u procesu pristupanja Uniji. Vijeće ministara je zatim usvojilo Akcioni plan za realizaciju 115 kratkoročnih prioriteta i aktivnosti na 691 usaglašenoj mjeri su u toku.
U 2020 godini možemo postići Status kandidata za članstvo u EU ukoliko dovršimo formiranje kompletne strukture zakonodavne i izvršne vlasti, dakle i nivo Federacije BiH, stvorimo pretpostavke za održavanje Izbora u Mostaru i usvojimo Nacionalni program za preuzimanje Pravne stečevine EU. Početak pregovora će biti teže postići, ali sav napor koji uložimo u ispunjavanje uslova definisanih kroz 14 prioriteta koji se odnose na Demokratiju, Vladavinu prava i Reformu javne uprave, će se direktno odraziti na unaprjeđenje svakodnevnog života građana.
Sredstva Instrumenata predpristupne pomoći EU – IPA 2. i Investicionog okvira za Zapadni Balkan će se također direktno odraziti na svakodnevni život građana. Sredstva za 2018 su odobrena, u pripremi su dokumenti za 2019 i 2020, tako da možemo računati na potporu od preko 300 miliona Eura. Ovim sredstvima je početa izgradnja međudržavnog mosta kod Gradiške, rade se pojedine dionice Koridora V-c, a u pripremi su projekti ruralnog razvoja, vodosnabdijevanja, modernizacije luke Brčko, poljoprivrede, zaštite okoliša….
Vijeće ministara je radilo smanjenim, entitetske vlade punim tempom, i rezultati rada, naročito ekonomski pokazatelji, su unatoč krizi – solidni. Treba uzeti u obzir i usporavanje privreda evropskih zemalja na koje se odnosi skoro 80% BiH izvoza. VM je postiglo sporazume kojima je zaokružen ciklus osiguranja proizvoda biljnog i animalnog porijekle na tržište EU, CEFTA, Rusije i Kine. Usvojeno je više od 30 finansijskih sporazuma sa evropskim finansijskim institucijama vrijednih preko milijardu KM, moderniziran je bankarski sektor, BiH je preuzela kontrolu nad „gornjim nebom“, potpisan je regionalni sporazum o roamingu, počela je sa radom 4G mreža itd. BiH je najmanje zadužena zemlja u regionu, naš dug je ispod 6 milijardi Eura, dug Srbije je premašio 25 a Hrvatske 40 milijardi Eura.
Prema izvještaju sigurnosnih agencija EU i SAD, BiH je sigurna zemlja koja ne predstavlja nikakvu opasnost za EU i Region, kredibilan partner u borbi protiv terorizma, zemlja koja u potpunosti ispunjava svoje obaveze u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. (moraćemo poslati ove izvještaje predsjednici Grabar-Kitarović i predsjedniku Macronu, da imaju jednu brigu manje).
BDP je porastao za 2,6%, depoziti za skoro 10%, krediti za 6,4%, devizne rezerve 7%, indirektni porezi za 4,6%, broj zaposlenih za 15.131 odnosno 3%, turizam je porastao za 11%, strane direktne investicije za 17% i iznosiće preko milijardu KM (rekordna godina, dobra je bila i 2018), prosjećna plaća je porasla za 4,2% (inflacija i porast cijena zanemarivi).
Prosječna plaća u BiH je iznosila 469,3 Eura. Poređenja radi – u Srbiji je iznosila 454,7 Eura, u Albaniji 423,1 Eura, u Makedoniji 409,8 Eura.
Federacija BiH je i u protekloj godini vukla zemlju naprijed – 80% stranih investicija i 90% turističkih noćenja je ostvareno u Federaciji. Slično je i sa izgradnjom – ugovoren je rekordan broj dionica autoputa na Koridoru Vc, završena je Prva dionica na magistralnoj cesti Stolac-Neum uključujući i probijanje tunela Žaba, krenulo se sa probijanjem tunela Hranjen prema Goraždu, osigurana su sredstva za početak gradnje brze ceste prema Travniku, počeli su pripremni radovi na izgradnji Termoelektrane Blok 7. u Tuzli, osigurana su sredstva i otvoren tender za izbor izvođača na probijanju tunela Prenj – najdužeg i najzahtjevnijeg tunela u Regionu itd.
Federacije će u slijedećih 10 godina biti najveće gradilište na Balkanu, otvaranjem izgradnje autoputa Sarajevo-Beograd će vrhunac gradnje biti lociran u 2023 i 2024 godinu. Tada će građevinska operativa u BiH trebati minimalno 4.000 uposlenika, od toga 200 inženjera, 180 poslovođa, a raznovrsnih mašinista, mehaničara i automehaničara preko 1.000. Ove brojke možemo postići samo snažnom saradnjom obrazovnih institucija i građevinskih firmi, kroz dualno obrazovanje i prekvalifikacije.
Federacija je nosila i teret migrantske krize, koja je stvarala poseban pritisak na Bihać i Hadžiće. Pred sami početak zime osigurane su alternativne lokacije za smještaj i siguran boravak migranata. Ovaj problem je od svih ostalih tretiran kao isključivo federalni i bošnjački. Začuđujući je nedostatak empatije prema izbjeglicama koji prolaze kroz iskušenje kakvo je ne tako davno iskusila polovina BeHa nacije. I spremnost da se ti ljudi, žene i djeca prepuste humanitarnoj katastrofi kakvu bi neumitno donijela bosanska zima.
Federalna vlada je posvetila posebnu pažnju zaslužnim grupama društva – penzionerima i demobilisanim borcima. Donesen je Zakon o pravima demobilisanih boraca, uvezan staž za 595 radnika, u potpunosti stabiliziran Zavod Penzijsko-invalidskog osiguranja.
BDP u Federaciji je prešao ciljanih 10.000 KM po stanovniku i bilježi povećanje od 4,8%, broj zaposlenih je povećan za skoro 10.000, nezaposlenost je smanjena sa 19,2 na 18,4%. Prikupljeni indirektni porezi su povećani za 3,5% a direktni su uvećani za skoro 200 miliona KM ili 6,5% u odnosu na 2018. Akumulirani deficit Zavoda PIO/MIO koji je prije par godina iznosio 226 miliona KM je u martu ove godine sveden na nulu. Očekujemo prvi godišnji suficit od preko 70 miliona KM. Prosječna primanja – plaća, topli obrok itd, su rasla za 4,8% i 20% su visočija od državnog prosjeka, penzije su porasle za 4,5%. Federacija BiH je bitno manje zadužena od ostatka države, vanjski i unutarnji dug iznose 5,35 mld KM, odnosno lako nosivih 24,4%.
Državni budžet, koji je usvojen prije par dana, je prvi put povećan u posljednjih 8 godina. Povećanje iznosi 16 miliona i uglavnom se odnosi na povećanje plaća uposlenih u policijskim agencijama na državnom nivou. Ovim je stvoren osnov za povećanje budžeta za 2020 u iznosu od 30 miliona KM čime će se stvoriti mogućnost za povećanje plaća u OS BiH i dodatna povećanja policajcima.
Povećanja Federalnog budžeta su značajnija – 50 miliona KM za demobilisane borce, 20 miliona za zaštitu porodice i djece, 30 miliona za konsolidaciju zdravstvenih ustanova, 7 miliona za povrataka, 15 miliona za stambeno zbrinjavanje mladih, 18,3 miliona za poljoprivredu, 21 milion za podršku nižim nivoima vlasti, 6 miliona za kulturu itd. Dakle – dodatnih sredstava za svaku navedenu stavku.
Cijenjeni prijatelji,
Ima još mnogo toga o čemu bi se moglo govoriti u ovom uvodu: o globalnim i regionalnim odnosima, o problemima u Aluminiju, Gikilu, rudnicima, o bolesnom BH pravosuđu i izvještaju Reinharda Priebe, o zastarjelom i nekvalitetnom obrazovanju koje su potvrdila nedavna PISA istraživanja itd. Ovaj uvod traje već skoro pola sata, tako da ću uskoro završiti i otvoriti prostor za vaša pitanja.
Osvrnut ću se još samo na najmaligniji i najteže rješiv problem Bosne i Hercegovine, ali i čitavog regiona – na odlazak mladih, obrazovanih ljudi. Cifre su, nažalost, depresivne. Prema zvaničnim podacima Eurostata, baziranim na broju radnih dozvola izdatih BH građanima u 32 zemlje Evrope, njih 228.230 je u posljednjih deset godina zasnovalo radni odnos u tim zemljama. Te brojke su se u prvim godinama kretale od 10 do 20 hiljada, u 2018 i 2019 su prešle brojku od 50.000.
Svake godine iz BiH iseli jedan manji grad, ali ne bilo kakav, iseli grad mladih, vitalnih ljudi. Sredstva koja društvo uloži u jednog obrazovanog čovjeka na različite načine iznose desetine hiljada KM, tako da siromašna BiH podupire razvijene privrede evropskih zemalja milijardama Eura. To je benefit za evropske zemlje. Štete za BiH su daleko veće, teško nadoknadive.
Prije par dana me novinar Klixa pitao da li se osjećam pobjednikom, s obzirom da su se ostvarili svi bitni planovi SDA u protekloj godini. Odgovorio sam da se osjećam kao neko koga su pokušali napraviti gubitnikom, ali nisu u tome uspjeli. Za pobjedu će trebati više.
U sljedećih osam do deset godina imamo šansu realizirati reforme koje nas čekaju na putu integrisanja u Evropsku Uniju i NATO savez, i time učiniti BiH stabilnom i prosperitetnom zemljom, izgraditi modernu saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, bitno povećati broj uposlenih i nivo životnog standarda. Kada ovo uradimo, krenuće povratak ljudi u Bosnu i Hercegovinu.
Tada ćemo svi imati pravo da se osjećamo pobjednicima.
U sljedećoj godini trebamo napraviti prvi veliki korak u ovom smjeru. Sa takvim mislima i željama svim prisutnim čestitam dolazeću 2020 godinu.
Vama i vašim porodicama želim dobro zdravlje, mir i blagostanje. Sve najbolje!
Dnevni avaz
Zimski raspust u školama koje na području SBK rade po planu i programu na hrvatskom jeziku već je počeo, prije Božića, dok za učenike koji nastavu pohađaju po nastavnom programu na bosanskom jeziku počinje ovog utorka.
Osnovci i srednjoškolci ostaju na odmoru četiri sedmice, shodno navedenom, učenici koji rade po bosanskom planu i programu u školske klupe vračaju se 27. januara 2020. godine, a oni koji nastavu pohađju na hrvatskom u školske će klupe 13. januara.
Nakon zimskog odmora počinje drugo polugodište i traje do kraja maja, odnosno prve polovine juna, ovisno o obaveznom broju radnih nastavnih dana za pojedine učenike.
TnTPortal
Predsjedavajući Općinskog vijeća Naser Rujanac uputio je novogodišnju čestitiku: “U povodu predstojeće Nove 2020.godine, iskrene čestitke svim građanima uz želju da nam Nova godina donese dobro zdravlje, sreću i boljitak u svim sferama društva.”
U svoje lično ime i općinskih vijećnika od srca Vam upućujem najljepšu novogodišnju čestitku. Sretna Nova 2020. godina.
Predsjedavajući OV Donji Vakuf
Naser Rujanac