08:30 do 10:30 sati Nova Bila
12:00 do 14:00 sati Donje Putićevo (Metabo)
16:30 do 18:30 sati Kalibunar
20:00 do 21:30 sati Dolac na Lašvi
18:00 do 20:00 sati lokalna cesta, Kruščica
20:00 do 22:00 sati ulica Kralja Tvrtka
23:00 do 24:00 sati M-5 Bila
00:00 do 01:00 sati R-441 Počulica
08:00 do 10:00 sati Pločari Polje
10:30 do 12:30 sati Nadbare
12:40 do 14:40 sati Ostružnica Polje
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Zlavast
19:00 do 20:30 sati ulica 307.M.brigade
21:00 do 22:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Podgaj (BC Bajrić)
23:00 do 00:30 sati ulica Slobode
08:30 do 09:30 sati Babin potok
10:00 do 11:00 sati ulica Titova
18:00 do 19:00 sati N.Travnička
21:00 do 22:00 sati Torlakovac
02:00 do 03:00 sati Trnovača
08:00 do 09:00 sati ulica Vrbaska
12:00 do 13:00 sati Krupa
16:00 do 17:00 sati ulica Vrbaska
20:00 do 22:00 sati Dražev Dolac
09:00 do 11:00 sati M-5 Bravnice
11:30 do 13:00 sati M-5 Vinac
13:15 do 15:00 sati M-16 Zastinje
19:00 do 20:30 sati Bukovci
20:30 do 22:00 sati Gavrine kuće
22:30 do 23:30 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)
23:30 do 00:30 sati Kaćuni (lokalna cesta prema Silosu)
00:30 do 01:30 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)
19:00 do 21:00 sati Han Ploča
21:15 do 23:15 sati Draževići
00:00 do 01:30 sati Duhri
01:45 do 03:00 sati ulica Sarajevska cesta
09:00 do 11:30 sati Rakova Noga
15:00 do 17:30 sati Resnik
08:00 do 09:30 sati ulica S.Tomaševića
10:00 do 11:00 sati M-16.4 V.dom
12:00 do 13:30 sati M-16.4 Ratanjska
14:00 do 15:00 sati M-16.4 Rankovići
Tako je Nedim Sladić, jedan od najpoznatijih bh. meterologa, objavio zanimljiv status:
“Sarajevo 27 °C. U ponedjeljak ujutro umanjite prvu vrijednost za malo više od 25 °C“.
Međutim, čini se da se njegovim mnogobrojnim pratiocima više dopao njegov komentar. Tako je jedna od njih napisala:
“Snijeg?”, a Sladić je odgovorio:
“Ne bih ga sad najavio vala, pa da je metar na lageru“, za šta je dobio više od 70 lajkova.
U skladu s Odlukom o praznicima i značajnijim datumima koji se obilježavaju u organizaciji Općine Donji Vakuf , danas je povodom 15. Aprila-Dana Armije BiH upriličeno polaganje cvijeća u Spomen parku na Centralnom šehidskom obilježju.
Cvijeće su položili, Općinski načelnik Huso Sušić i Predsjedavajući Općinskog vijeća Muhamed Hodžić, učenici Mješovite srednje škole Donji Vakuf, predstavnici JOB Donji Vakuf “Unija veterana”, OO Demokratske fronte Donji Vakuf, polaznici JU Dječiji Vrtić Donji Vakuf.
Načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić iskoristio je priliku da čestita ovogodišnji jubilej, 30. godišnjicu od osnivanja Armije BiH i svim pripadnicima poželio mnogo sreće i zdravlja. Također, na ovaj način se sjećamo i onih koji su dali svoje živote za našu jedinu Bosnu i Hercegovinu. Pozivam i građane da se u što većem broju odazovu obilježavanju ovako značajnih datuma.
Predsjedavajući Općinskog vijeća Donji Vakuf je ispred Općinskog vijeća i u svoje lično ime čestitao Dan Armije BiH, a i svim građanima koji su na bilo koji način pomogli da se ona oformi i da uspijemo odbraniti državu u proteklom ratu. Velika je čast što su se djeca pretškolskog uzrasta, učenici osnovnih i srednje škole na današnji dan odazvali ovoj svečanosti i tako će nastaviti kontinuitet obilježavanja značajnih datuma kada pripadnika Armije i svih nas više ne bude.
Armija RBiH formirana je 15. aprila 1992. godine i bila je zvanična oružana snaga međunarodno priznate i suverene države Republike Bosne i Hercegovine. Armija RBiH bila je sastavljena od jedinica Teritorijalne odbrane (TO BiH) i dijela tadašnje Patriotske lige BiH (PL BiH), a brojala je više od dvjesto hiljada vojnika.
Formirana je od sedam korpusa koji su obuhvatali regije: sarajevsku, tuzlansku, zeničku, travničku, mostarsku, regiju sadašnjeg Unsko-sanskog kantona i područje Konjica i okolice.
Petnaesti april je jedan od najznačajnijih datuma u modernoj historiji Bosne i Hercegovine, jer su tog dana zvanično formirane snage koje su uspjele odbraniti zemlju i njen teritorijalni suverenitet i integritet. Kasnije su zajedno sa Hrvatskim vijećem obrane (HVO) prerasle u Vojsku Federacije BiH, a potom, nakon 2005. godine, postale dio Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Tekovine Armije RBiH baštini 2. pješadijski (rendžerski) puk OSBiH. Prisutan je u svim dijelovima Bosne i Hercegovine prilikom obilježavanja značajnih datuma Armije RBiH, kroz saradnju sa civilnim strukturama, boračkim asocijacijama, kroz ustupanje resursa i ostalim aktivnostima, čime su postali najvažniji faktor u njegovanju identiteta Armije RBiH.
Armija RBiH formirana je u vremenu najtežih historijskih iskušenja s kojim se Bosna i Hercegovina suočila.
Od jedinica Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine i organizovanih dobrovoljaca, formirana je Armija Republike Bosne i Hercegovine sa ciljem odbrane svih Bosanaca i Hercegovaca, kao i očuvanja cjelokupnosti teritorije Bosne i Hercegovine, kao suverene, nezavisne i slobodne države svih njenih naroda i građana.
Donji Vakuf je u odbrambeno-oslobodilačkom ratu izgubio najhrabrije sinove i kćeri, na laticama cvijeta Centralnog šehidskog spomen obilježja zapisana su imena 225 šehida, pripadnika donjovakufske 370. sbbr Armije R BiH.
U povodu 30. godišnjice Armije Republike Bosne i Hercegovine svim pripadnicima Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, porodicama šehida i poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima, demobilisanim borcima i veteranima Armije Republike Bosne Hercegovine čestitam 15. april – Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Povodom 15. aprila i godišnjice osnivanja Armije Republike Bosne i Hercegovine, Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je polaganjem cvijeća na Kovačima odao počast poginulim borcima i šehidima.
Džaferović je čestitao svim građanima BiH ovaj veliki praznik, jer, kako kaže, da nije bilo Armije RBiH danas ne bi bilo ni BiH.
“30 godina od osnivanja Armije RBiH je veliki datum i iskoristio bih priliku da svim građanima BiH uputim najiskrenije čestitke povodom ovog bitnog praznika. Da nije bilo Armije RBiH danas ne bi bilo ni BiH. Armija RBiH je odbranila BiH i to će zauvijek ostati historijska činjenica. Uvijek ćemo odavati priznanje i poštovanje najboljim sinovima ove zemlje, šehidima, poginulim borcima, demobiliziranim borcima”, izjavio je Džaferović dodajući da će se dalje zalagati za bolji status demobilisanih boraca Armije RBiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH kaže da, nažalost, BiH danas nije onakva za kakvu su ginuli borci Armije RBiH.
“BiH još uvijek nije ono za šta se borila Armija. Oni su se borili za cjelovitu BiH – državu u kojoj će svi njeni građani biti ravnopravni. Nažalost to danas nije slučaj i puno je deskriminacije”, dodaje.
Dan Armije RBiH se obilježava u jednom veoma bitnom trenutku, trenutku kada počinje slom retrogradnih politika u BiH, kako kaže Džaferović.
“Ja mislim da je nastupio trenutak kada te snage padaju i kada će te snage biti poražene u interesu svih nas koji živimo ovdje. Vidi se angažman cijelog svijeta da pomogne u tome. Želim da taj proces traje što kraće, idemo prema izborima i nastavljamo svoj evropski i NATO put”, dodaje on.
Džaferović je prokomentirao i nedavnu odluku Visokog prestavnika Christiana Schmidta kojom je poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS i reakciju Milorada Dodika da će svakako taj Zakon stupiti na snagu.
“Dodik je odavno pokazao da je izgubio kompas, svakog dana što vrijeme više odmiče on postaje sve neuravnoteženiji. Visoki predstavnik je donio odluku i to je sada Zakon u BiH i jedino taj zakon važi. Dodik može govoriti šta hoće”, poručuje.
Džaferović je prokomentirao izjavu Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se imovina U BiH može riješiti po entitetima rekavši da on poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, što isto očekuje i od njega.
Taksa za odricanje od državljanstva Bosne i Hercegovine iznosi 800 KM i najviša je u regionu.
Na ovo su ukazali iz Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine u posebnom izvještaju posvećenom raznim taksama i naknadama, što je bio povod da je ovih dana u parlamentarnu proceduru upućena inicijativa kojom se od Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine traži da smanji iznos ove takse.
Ukoliko bude usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH, rok je 90 dana da resorno ministarstvo koriguje cijenu takse i uskladi je s taksama država u regionu.
U Crnoj Gori visina te iste takse iznosi 588 KM, u Hrvatskoj 657 KM, a u Srbiji 580 KM i to bez obzira na to u korist koje države se vrši odricanje od državljanstva ovih zemalja.
– Ured za reviziju je uradio reviziju učinka na temu “Osnovne pretpostavke za efikasno upravljanje taksama i naknadama institucija BiH”. Umjesto da se takse smanje, njih je sve više. Ovu koja se odnosi na odricanje od državljatsva imamo najvišu u regionu. Država treba raditi na tome da nam ljudi ne dolaze, umjesto da zarađuje na tome. To je drskost, kao da je u interesu države da idu – rekla je zastupnica Naše stranke Mirjana Marinković-Lepić koja je uputila ovu inicijativu.
Ono što je interesantno jeste da se u BiH pravi razlika, pa ima i onih koji neće platiti 800 KM takse, već 200 KM. Tih 200 KM plaćaju samo oni koji se odriču bh. državljanstva u korist neke od zemalja nastalih raspadom Jugoslavije, iako službenici koji na ovome rade ne poduzimaju nikakve manje složene radnje u odnosu na ono što rade kada rješavaju zahtjeve za odricanje u korist državljanstva, naprimjer, Njemačke.
Zašto je to tako, sagovornici Ureda za reviziju institucija BiH iz Ministarstva civilnih poslova nisu znali odgovoriti osim da ne postoje drugi argumenti izuzev tradicionalno bliskih odnosa sa državama nastalim raspadom SFRJ.
Taksu u vezi s odricanjem od državljanstva naplaćuje Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Ministarstvu smo uputili pitanja da li su planirali i da li je moguće sniziti iznos takse za odricanje od državljanstva. Odgovor čekamo.
Prema njihovim podacima objavljenim na web stranici, samo u martu ove godine bh. državljanstva su se odrekle 194 osobe. Ocijenjeno je da je to neznatno ispod uobičajenog nivoa, ali da se očekuje dolazak većeg broja stranaka u aprilu u vrijeme uskršnjih praznika.
U prošloj godini našeg državljanstva se odreklo oko 2.800 ljudi, u 2020. godini 3.138, u 2019. godini Bosna i Hercegovina je ostala bez 4.059 državljana. Poređenja radi, tokom 1996. godine, prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo se šest ljudi.
Izvor: Faktor.ba