Inzko je svoju odluku o poništavanju glasova donio danas, uz obrazloženje da koristi svoje ovlasti jer se glasanje u prvom krugu nije provelo prema Statutu.
Na identičan način Inzko je postupio i 2009. godine, kada je naložio da se tajno izabere novi gradonačelnik.
To znači da će se ponovo morati organizirati prvi krug glasanja gdje će vijećnici sada tajno birati između Irme Baralije, Zlatka Guzina, i Marija Kordića.
Uskoro opširnije…
Kroz programe sufinansiranja zapošljavanja, samozapošljavanja, start up programa, obuke, Federalni zavod za zapošljavanje planira pružiti priliku za zapošljavanje 12.000 osoba, rekla je u intervjuu ta Faktor Helena Lončar, direktorica Zavoda.
U planu je da u ovoj godini programima aktivne politike zapošljavanja preko Federalnog zavoda za zapošljavanje, bude obuhvaćeno 12.000 nezaposlenih osoba. Kako planirate omogućiti zaposlenje za ovoliki broj osoba?
– Kao i svake godine, tako je i u 2021. godini planirana realizacija mjera aktivne politike zapošljavanja. Naime, Zavod će, nakon što se osigura novac za materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba, svoje primarne aktivnosti usmjeriti u razvoj aktivne politike zapošljavanja, u skladu sa potrebama tržišta rada. To će se realizirati u saradnji s kantonalnim službama za zapošljavanje i drugim institucijama i organizacijama. Tako je planirana realizacija programa aktivne politike zapošljavanja, i to: Programa sufinansiranja zapošljavanja 2021, Programa sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2021 i Programa obuka i rad 2021. Ovi programi se odnose na podršku nezaposlenim osobama u pronalaženju zaposlenja, obuku/pripremu za rad, poticaje zapošljavanju i samozapošljavanju (Start up), te kreiranje novih radnih mjesta privremenog karaktera.
Federalni zavod će u 2021. godini raspolagati sa 117.332.482 KM, koliko od tog novca ide za programe sufinansiranja zapošljavanja, samozapošljavanja?
– Finansijskim planom za 2021. godinu za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja u 2021. godini planirano je 73.087.601 KM, s tim da se dio novca u procijenjenom iznosu od 37.577.462 KM odnosi na prenesene obaveze po osnovu mjera aktivne politike zapošljavanja čija je realizacija započela prethodnih godina i koje dospijevaju na naplatu u 2021. godini, a 35.510.139 KM se odnosi na nove programe iz 2021. godine.
Vidimo da su ciljne grupe kod zapošljavanje u ovoj godini, između ostalog, osobe starije od 40 godina. Znate li da ima osoba koje su godinama nezaposlene i javljaju se na sve moguće konkurse i nikada ih niko u službi za zapošljavanje nije upitao zašto su toliko na evidenciji nezaposlenih? Govorimo o osobama sa fakultetima.
– Ono šta Zavod može da uradi u vezi sa rješavanjem statusa osoba iz ove kategorije na tržištu rada jeste davanje poticaja poslodavcima u trajanju od šest mjeseci do godinu dana (u zavisnosti od mjere) radi zapošljavanja nezaposlenih osoba. Određene mjere u okviru Programa sufinansiranja zapošljavanja odnose se isključivo na osobe iz ove ciljne grupe, dok je i određenim mjerama u okviru Programa sufinansiranja samozapošljavanja Start up osobama iz ove ciljne grupe omogućeno i pokretanje vlastitog biznisa. Time je osobama iz ove dobne skupine olakšan pristup tržištu rada, odnosno pružena im prilika za potpunom integracijom na tržištu rada.
Kako doći do bilo kakvih rezultata kada su kod nas zavodi za zapošljavanje i dalje evidentičari. Nema aktivnijeg posredovanja između nezaposlenog i poslodavaca. Na zapadu takve službe isključivo postoje da bi spojile poslodavce i nezaposlene. Kako to komentirate?
– Može se reći da su javne službe za zapošljavanje u FBiH u značajnoj mjeri evidentičari nezaposlenih osoba. Međutim, kontinuirano se radi na jačanju posredničke uloge javnih službi za zapošljavanje između nezaposlenih osoba i poslodavaca. Uvode se nove metode rada koje podrazumijevaju individualan rad sa nezaposlenim osobama kroz izradu individualnih planova zapošljavanja radi njihove brže i efikasnije integracije na tržište rada. Također, u okviru kantonalnih službi za zapošljavanje postoje klubovi za traženje posla, na čijem uspostavljanju je bio angažovan i Federalni zavod za zapošljavanje, a čija svrha je osposobljavanje nezaposlenih za aktivno traženje posla i njihovo povezivanje sa poslodavcima. Riječ je o procesu koji u konačnici ima za cilj uspostavljanja kvalitetne posredničke uloge između poslodavaca i nezaposlenih osoba.
Da li iko prati učinkovitost kantonalnih zavoda za zapošljavanje?
– Kada je riječ o radu kantonalnih službi za zapošljavanje potrebno je istaći da su službe samostalni pravni subjekti te da za svoj rad odgovaraju kantonalnim vladama i skupštinama. U vezi sa saradnjom između Federalnog zavoda i kantonalnih službi za zapošljavanje potrebno je istaći da postoji stalna komunikacija s ciljem unapređenja efikasnosti te da Zavod, budući da se mjere aktivne politike zapošljavanja realiziraju u saradnji sa kantonalnim službama, u tom segmentu ima uvid u učinkovitost kantonalnih službi.
Konkurs
za najbolji literarni i likovni rad
JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf objavljuje konkurs za učeničke literarne i likovne radove povodom obilježavanja 01. marta, Dana nezavisnosti BiH.
Tema konkursa: „ Svako ima zemlju koju domovinom zove“
Konkurs je otvoren za učenike osnovnih i srednje škole s područja općine Donji Vakuf od 08. do 22. februara 2021. godine.
Radove dostavljati u prostorije JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, adresa: ulica 770.sbbr br.18, 70220 Donji Vakuf.
1984 je pao snijeg i skupio se čitav svijet, pa skije na rame i sanke u ruke put Rajske doline…
Prije tačno 37 godine, 8. februara 1984. godine, u Sarajevu su otvorene XIV Zimske olimpijske igre.
Bile su to po mnogo čemu posebne igre na kojima su oboreni brojni tadašnji rekordi. Na njima su nastupila rekordna 1.272 sportista iz 49 zemalja. U šest sportova u deset disciplina od 8. do 19. februara 1984. održano je 39 takmičenja.
Međunarodni olimpijski komitet 1978. godine, u Atini, odabrao je Sarajevo za organizatora XIV zimskih olimpijskih igara. U konkurenciji su bili japanski Sapporo i zajednička kandidatura dva švedska grada Faluna i Göteborga.
U organizaciju su utrošena velika sredstva. Pripreme koje su trajale godinama, osim dobro organiziranih igara, kao rezultat imaju izgrađene saobraćajnice, hotelske komplekse kako na planinama (Bjelašnica, Igman, Jahorina) tako i u gradu, sportski centri Skenderija i Zetra, žičare, ski-liftovi… Tokom priprema za Olimpijadu, grad i obližnje planine dobile su nova naselja, hotele, sportske sadržaje, ulice su dotjerivane, mnoge prvi put asfaltirane, studentski domovi u Nedžarićima dobili su dodatnu zgradu… Nažalost, većina njih je porušena tokom ratnih godina.
Sarajevo je postalo centar svjetskih i medijskih interesiranja. Dva dana pred paljenje olimpijskoga plamena pao je snijeg koji je na noge digao sve: radnike i vojsku, sportaše i građane. Padalo je toliko da su neki treninzi morali biti odgođeni. Sarajlije su spontano izašle na ulice s lopatama i očistile grad, a onaj koji je Kirku Douglasu ćevape naplatio sto dolara umalo je linčovan.
Četrnaeste zimske olimpijske igre bile su održane od 8. do 19. februara. U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Na ovim igrama prijavilo se 49 nacionalnih olimpijskih komiteta. U Sarajevo je stigao rekordan broj učesnika (preko 2500). Sarajevo je otvorilo vrata i poželjelo dobrodošlicu svima!
Otvaranje XIV zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60 000 Sarajlija, na stadionu Koševo, i oko dvije milijarde ljudi preko TV-a. Olimpijski plamen upalila je klizačica Sanda Dubravčić.
Igre su među učesnicima, a i među gledaocima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu – prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo “Više volimo našeg Jureka nego domaćeg bureka”, ili kraće “Volimo Jurek više od bureka”.
Ipak, najveće zvijezde sarajevske olimpijade bili su učesnici u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam ostavio je britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.
Devetnaestog februara na ceremoniji zatvaranja Zimskih olimpijskih igara tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran je rekao kako je Sarajevo najbolji organizator Zimskih olimpijskih igara do tada u njihovoj historiji. “Doviđenja, drago Sarajevo”, bile su riječi Juana Antonia Samarana.
Olimpijski duh još uvijek živi u ovom gradu i njegovim stanovnicima, uprkos generacijskim smjenama. Zimske olimpijske igre su sigurno jedna od najboljih stvari koje su se desile gradu Sarajevu i državi Bosni i Hercegovini.
Nostalgično se prisjećamo dana kada je sve u Sarajevu bilo u znaku Olimpijade: hrana, piće, ambalaže, poštanske marke.
radiosarajevo.ba
Jutros u Bosni i Hercegovini preovladava oblačno vrijeme. Kiša pada u većem dijelu zemlje. Djelomično vedro je na području Krajine.
Temperature zraka izmjerene u 07:00 sati (°C): Bjelašnica 0; Drvar i Ivan-sedlo 7; Livno 8; Bugojno, Sanski Most, Sarajevo i Zenica 9; Grude, Jajce i Prijedor 10; Bijeljina, Doboj, Gradačac i Tuzla 11; Banja Luka, Bihać i Mostar 12; Stolac i Trebinje 13; Neum 15°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 921Pa, za 22hPa je manji od normalnog i opada.
Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Jače padavine prije podne. U drugoj polovini dana postepeno smanjenje oblačnosti i prestanak padavina. Vjetar umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera, povremeno sa jakim udarima juga. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 8 i 15°C.
