Category: Istaknute vijesti

Ovogodišnje pripreme za Marš mira 2022 koji se održava u sklopu obilježavanja 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice teku prema predviđenom planu.

Predsjednik Pododbora Marša mira 2022 Amir Kulaglić kaže da očekuju veći broj učesnika.

– Zbog ukidanja mjera protiv pandemije koronavirusa ove godine očekujemo veći broj prijava, od četiri do pet hiljada učesnika.  Imamo već zainteresirane grupe kako iz BiH, tako iz Evrope, iz Sjedinjenih Američkih Država, Australije i iz arapskih zemalja. Dosad smo dva puta obišli trasu Marša mira i konstatirali gdje i na kojim dionicima treba uraditi određene građevinske radove, asfaltirati ćemo jedan dio trase puta – rekao je Kulaglić.

S obzirom da je prvi dan Kurban bajrama  9. jula, Kulaglić ističe da će učesnici Marša mira 2022 imati priliku da obilježe i Kurban bajram.

– U saradnji s Tuzlanskim muftijstvom učesnici Marša mira imat će sve uvjete za obilježavanje ovog velikog islamskog blagdana. Sve smo osigurali da učesnici mogu klanjati Bajram-namaz i na jedan, poseban način, obilježiti Bajram. Učesnici 8. jula će prenoćiti u Liplju, a 9.jula u Mravinjcima – kazao je Kulaglić.

Ministarstvo finansija i trezora BiH uputit će sutra Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara u dalju proceduru dokument okvirnog budžeta od 2022. do 2024. godine i ovogodišnjeg budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH, rečeno je Srni u ovom ministarstvu.

Iz Ministarstva finansija i trezora ranije je saopćeno da će dokumenti biti predati Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara nakon preostalih tehničkih korekcija na tekstovima i posljednjih kontrola sadržaja budžeta.

Na osnovu Ustava i zakona Ministarstvo finansija i trezora samo je tehnički izvršilac u procesu donošenja budžeta.

Nakon što Vijeće ministara usvoji nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, on se upućuje ustavnom predlagaču – Predsjedništvu BiH koje utvrđuje prijedlog zakona, poslije čega ga na konačno usvajanje upućuje Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH zadao je okvire za budžet institucija BiH za 2022. godinu koji će iznositi 1.073.600.000 KM od čega su izdvajanje prihoda od indirektnih poreza za nivou BiH 865.500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi.

Izvor: Klix.ba

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas je na web stranici, Youtube kanalu i Twiteru objavila drugi podcast “Opći izbori 2022”.

Navršava se 30 godina članstva Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama. Time je kao nezavisna država postala međunarodni akter, tj. subjekt međunarodnog prava. Zemlja se suočava s najvećim izazovima od odluke o nezavisnosti.

Odlazak zdravstvenih radnika iz Bosne i Hercegovine u potrazi za boljom budućnošću sve je evidentniji. U posljednjih deset godina našu zemlju je napustilo više od 5.000 medicinskih sestara i tehničara, a samo u prošloj godini iz registra komore medicinskih sestara se po osnovu odlaska u inostranstvo iščlanilo njih 150.

Elvira Hukić jedna je od mnogih koja pohađa kurs njemačkog jezika. Cilj, otići vani, jer i nakon završene medicinske škole i pravnog fakulteta, nema dana radnog staža u struci nego već 12 godina radi kao trgovac.

“Njemački jezik učim isključivo zbog potrebe. Ko može voljeti više neku drugu državu i jezik nego svoj? Što meni sa 37 godina treba da se mučim, da lomim jezik, da izgovaram njemački, da se trudim da učim ali moram da bih omogućila bolju budućnost svojoj porodici i sebi”, kaže medicinska sestra i diplomirani pravnik Elvira Hukić.

Broj medicinskih sestara i tehničara koji razmišljaju kao Elvira iz dana u dana sve je veći. U posljednjih 10 godina našu zemlju napustilo je više od 5.230 medicinskih sestara/tehničara, a samo u prošloj godini iz komore se po osnovu odlaska u inostranstvo iščlanilo njih 150. Uzevši u obzir da oni čine jednu trećinu ukupnog broja uposlenih u zdravstvenom sistemu, posljedice njihovog odlaska su već primjetne.

“Primijetili smo da nam nedostaje operativaca, da nam nedostaje stručnih kadrova, da nam nedostaje kadrova koji mogu trenutno odgovoriti u određenom obimu posla. Neka radna mjesta su zamijenjena prekvalifikovanim kadrovima, dosta vremena treba da se osposobi taj mladi kadar”, rekla je predsjednica Komore medicinskih sestara/tehničara u ZDK Sabina Čolić.

“Na neki način dolazimo u situaciju da se mi ustvari školujemo u srednjim medicinskim školama i na fakultetima za neku drugu državu”, mišljenja je Nino Hasanica, diplomirani medicinski tehničar.

S druge strane, ne idu samo oni koji nemaju posao, porazna je činjenica da idu oni sa više od 10 godina radnog staža, odnosno već radno osposobljen kadar, ističu iz Komore.

Primjer je Šejla Mujić Begagić, sa 14 godina staža i stalnim zaposlenjem. Ističe, ne ide zbog novca nego sveopšte nestabilnosti u našoj zemlji.

“Čitav sistem u Bosni i Hercegovini je kolaps, počevši od prava zdravstva, a o politici da ne pričam, nijedna zemlja nema pet, predsjednika, tri predsjednika, svi imaju jednog, jedino BiH ima tri, i svađaju se ko će zastavu da nosi, koja će zastava da visi, a tolika problematika u državi”, kaže diplomirana medicinska sestra Šejla Mujić-Begagić.

“I meni će biti jako teško otići, biće mi teško ostaviti porodicu, biće mi teško ostaviti prijatelje. Ali ja moram otići zbog svoje djece, moja djeca nemaju ovdje budućnost, nemam je ni ja. Ako postoji prilika negdje tamo da djeca imaju bolju budućnost, da odrastaju u zdravijoj i sigurnijoj sredini. Zašto ja to svojoj djeci ne bih omogućila?”, dodaje Elvira Hukić.

Iako nema preciznih zvaničnih podataka o broju građana BiH koji su napustili domovinu i otišli da žive i rade u drugim državama, prema istraživanju Unije za održivi povratak i integracije BiH našu zemlju je u proteklih 9 godina napustilo pola miliona stanovnika. Taj broj će se, po svemu sudeći, povećavati, jer na času, kojem je prisustvovala ekipa BHRT-a, skoro svi su rekli da će, nakon naučenog njemačkog jezika, zasigurno ići ka zemljama Zapada.

Izvor: BHRT