Posljednjih mjeseci svjedoci smo značajnog pada cijena goriva na bh. pumpama uprkos problematičnim geopolitičkim prilikama koje ostavljaju posljedice na ekonomske tokove u svijetu.
Koliko cijene goriva zaista diktiraju tržišna kretanja, da li niže cijene goriva znače i pad cijena ostalih proizvoda i usluga, ali i na mnoga druga pitanja za Klix.ba odgovore je dao doktor ekonomskih nauka i predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Muris Čičić.
“Korelacija između cijena goriva i prehrambenih proizvoda kao i cijena usluga nije tako direktna i automatska, s obzirom na to da postoje određeni ciklusi. Cijena goriva najviše zavisi od cijena nafte na svjetskom tržištu i tu, nažalost, ne možete ništa učiniti ako nemate vlastitu naftu, a mi je naravno nemamo. U tom slučaju je uvozite i onda to determinira da sve ono što utiče na cijene najviše se odražava kroz cijenu nafte na svjetskom tržištu”, kaže Čičić.
Indirektna veza
Cijena goriva, prenoseći se s cijene nafte utiče na sve ono u čemu potrošnja goriva igra značajnu ulogu. U prvom redu tu se radi o transportu, ali i proizvodnim procesima koje najviše osjete primarni proizvođači. Iako za prosječnog građanina postoji direktna i automatska veza, prema mišljenju našeg sagovornika, ovdje se ne može govoriti o lančanoj reakciji.
“U našem okruženju postoji pogrešno mišljenje da je tu riječ o lančanoj reakciji. Nije baš to tako lančano, jer ima proizvoda za čiju proizvodnju je potrebno više ili manje goriva i prema tome se kreću i cijene, ukoliko u obzir uzmemo samo gorivo. Trebali bismo imati određeno znanje iz poljoprivrede kako bismo vidjeli koliko cijena goriva direktno utiče na formiranje cijena proizvoda, s obzirom na to da poljoprivredni proizvođači troše puno nafte i benzina koji im je potreban za mehanizaciju”, tvrdi naš sugovornik.
Plavi dizel
Da bi države pomogle poljoprivrednim proizvođačima formiran je proizvod koji se zove plavi dizel. Obični i plavi dizel potpuno su isti po sastavu, jedina razlika je u boji, jer se na obični plaća PDV, a plavi je oslobođen poreza. Naravno, Bosna i Hercegovina i dalje je jedina zemlja u Evropi koja nije uvela mjeru “plavog dizela” za poljoprivrednike. Iako poljoprivrednici već godinama upućuju brojne apele i zahtjeve za uvođenje “plavog dizela”, institucije ovu temu zaobilaze.
“Ovo gorivo adekvatno je jeftinije kako bi poljoprivrednici imali manje troškove proizvodnje, jer se smatra da je poljoprivredna proizvodnja strateška i da je treba podržati i svaka zemlja je na neki način podstiče. U nas se također podstiče, mada se poljoprivredni proizvođači žale da to nije dovoljno i adekvatno. Tu možemo zaključiti da gorivo utiče na cijenu proizvoda”, navodi Čičić.
Istog mišljenja je i predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, Nedžad Bićo koji kaže da bi se izbjegle akcize i prema njegovim riječima bespotrebni nameti situacija na tržištu bi bila znatno bolja od trenutne.
“Plavi dizel kod nas, barem što se tiče poljoprivredne proizvodnje, ne postoji. To je stvar koju mi već zadnjih petnaest godina uporno tražimo, a vlasti nikako da se usaglase i da se dogovore kako će to izvesti, što je apsurdna situacija, jer svugdje, ne samo u Evropi postoji plavi dizel. Kod nas ga koriste rudnici, željeznice i ne vidim razlog da isti taj dizel ne mogu koristiti i poljoprivrednici. Koliko bi to pomoglo? Pomoglo bi u toj mjeri da bi se poljoprivreda dobro, dobro oporavila”.
Ostali faktori
Osim direktnog uticaja trenutnih cijena goriva na tržištu potrebno je u obzir uzeti i sam ciklus proizvodnje artikala koji obično traje nekoliko mjeseci. U tom periodu dolazi do potrošnje goriva čija cijena varira pa često najnižu cijenu u navedenom periodu nije zahvalno uzeti u obzir.
“Ne možete reći, eh sada je nafta jeftinija, bit će i puter jeftiniji. Nije baš tako, s obzirom na to da treba proći nekoliko mjeseci. Neki proizvođači su produktivniji, neki nisu, ali nažalost niko ne može da pobijedi nešto što se zove inflacija, odnosno rast cijena uzrokovan prevelikom količinom novca na tržištu”, ističe Ćičić.
Nivo cijena, osim cijenama goriva, uvjetovan je i mnogim drugim faktorima. Činjenica je da više uvozimo nego što izvozimo također je bitan faktor prilikom formiranja cijena. Na pitanje da li je nivo cijena opravdan i do čega u konačnici može dovesti, prof. Čičić odgovara:
“Kod nivoa cijena teško je koristiti riječ opravdan. Cijena nije etička kategorija nego je riječ o ekonomskoj kategoriji i ona se donosi prvenstveno na bazi inputa o troškovima, jer da biste nešto proizveli imate troškove i nije logično da cijena bude ispod troška. Cijena je zbir niza inputa koji ulaze u neki proizvod, ali isto tako i konkurencije, situacije na tržištu, monopola i slično. U Bosni i Hercegovini su cijene visoke zato što su prihodi niski”, zaključio je Čičić.
klix.ba
