Category: Istaknute vijesti

Kod kupovine hrane u prodavnicama, tržnim centrima, građani mogu svjedočiti svakodnevnom povećanju cijena. Na dnevnoj bazi se mijenjaju i cijene higijenskih proizvoda, odjeće, obuće…

U Federalnom zavodu za statistiku kažu kako su potrošačke cijene u prvih devet mjeseci 2022. godine u odnosu na isti period 2021. godine porasle za 14,9 posto.

Brašno poskupjelo za 41,2 posto

– Cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku su porasle za 21,5 posto. U grupi “hrana” cijene su porasle za 22,3 posto. Poskupljenja su zabilježena na svim prehrambenim proizvodima, a najveći porast cijena zabilježen je kod ulja 62,6 posto, brašno i ostali proizvodi od žitarica 41,2 posto, maslaca 27,3 posto – navode u Federalnom zavodu za statistiku.

Građani koji imaju kućne ljubimce navode kako je enormno poskupjela hrana za pse i mačke.

– Nemoguće ne primijetiti koliko je poskupjela hrana za životinje. Recimo jedno pakovanje hrane koje sadrži četiri kesice prije samo dva mjeseca se moglo naći za 2,80 KM i tri KM, a sada je 4,30 KM.

Dostavljači da bi dodatno zaradili otvore pakovanje i prodaju kesice iz pakovanja pojedinačno pa je jedna kesica hrane za mačku 1,25 KM. Konzerve hrane za životinje su preskupe, sada nema ispod dvije KM, a prije dva mjeseca ta ista konzerva je koštala 1,25 KM.

Ne znam da li iko kontroliše ove cijene. Pa svaki dan kada uđete u prodavnice druga je cijena. To naglas pričaju i prodavači – priča nam starija Sarajka.

“Najmanja konzerva tunjevine i to najjeftinija je 1,80 KM”

Kaže da više nije u stanju kupiti školjku jaja.

– Je li suvišno kazati da je školjka jaja sada 11 KM!? Meso više ne znam ni koliko košta. Jedan manji parizer je koštao 1,15 KM, a sada je 1,50 KM. Preko noći ode za 35 feninga. Najmanja riba tunjevina u konzervi i to ona najjeftinija je 1,80 KM. Ma sve je otišlo – priča.

Savez samostalnih sindikata BiH je izračunao da je potrošačka korpa za decembar 2022. godine koštala blizu 3.000 KM, tačnije 2.991,44 KM.

faktor

Poskupljenje goriva automatski prati rast cijena, a kada ono pojeftini, proces ide sporo, što je nedopustivo.

Prve procjene na početku rata u Europi glasile su da će gorivo poskupiti i na 4 marke do kraja godine. Nije bilo ugodno pratiti izvještaje analitičara, ali nadali smo se da bi se moglo naći neko globalno rješenje. U jednom trenutku dizel je išao iznad 3,50 KM po litri. Ovih dana je oko 2,76 s tendencijom daljnjeg pada.

Ekonomski analitičar Damir Novotny ovih je dana za N1 kazao da je počeo djelovati tržišni mehanizam. Iako su cijene nafte bile u padu već sedmicama pa su pale na razine prije krize, cijene prerađevina, a ovdašnje tržište se opskrbljuje prerađevinama s mediteranskog tržišta, nisu pratile taj pad cijena sirove nafte.

Nije bilo dovoljno prerađevina na Mediteranu i tada smo imali paradoks da su mediteranske zemlje plaćale skuplje nego sjevernoeuropske zemlje, pa su u Njemačkoj bile jeftinije nego ovdje – napomenuo je Novotny.

Cijene bi i u idućoj godini mogle padati, međutim, koliko je to dobro s obzirom na to da će se pad događati jer pada svjetska ekonomija, osobito ona kineska kojoj se predviđaju niske stope rasta.

Unatoč smanjivanju proizvodnje nafte od naftnog kartela OPEC+, ima dovoljno nafte na tržištu. One doista ne mogu imati cijenu od 100 dolara po barelu, one će se kretati oko 80-85 dolara, tako da će cijene barela vjerojatno padati, ali ne na razinu kako potrošači očekuju.

Sigurno je da možemo očekivati nastavak trenda pada u 2023. godini, ali postoji ozbiljan rizik što će se događati u kineskoj ekonomiji. Kineska ekonomija bila je opterećena COVID mjerama, proizvodnja i potrošnja su padale, ali teško je prognozirati hoće li se situacija stabilizirati i hoće li doći do naglog otvaranja koje će dovesti do kratkotrajnih manjkova – komentirao je.

Međutim, komentira se još jedna činjenica, a to je da pad cijena goriva ne prati pad cijena osnovnih proizvoda. U Klubu potrošača za Večernji list kažu da se očito trgovci ne žele odreći svog ekstraprofita jer su na to već navikli. Udruga za zaštitu potrošača kaže da je sada potez na proizvođačima i trgovcima da smanje svoje apetite. Statistika kaže da su cijene prehrambenih proizvoda u odnosu na lani veće za 34 posto. Pratio se trend rasta cijene nafte i odmah korigirao rast cijena namirnica.

Jako je teško sada precizirati koji su proizvodi za koliko poskupjeli, ali znamo da su skuplji kruh, mlijeko i meso. Sve su to oni proizvodi koje ubrajamo u osnovne životne namirnice i nadamo se da ćemo, kada se “iščisti” to razdoblje, po nižim cijenama kupovati.

Očekujemo neko pojeftinjenje kako bismo mi kao potrošači, kao krajnji korisnici, to osjetili – kazao je za ATV Dušan Srdić iz Udruge potrošača “Reakcija”. Kazao je i kada očekuje da bi cijene mogle pasti. Teško da će se nešto mijenjati u idućih 15-ak dana koliko traje prijevoz od države do države, ali od 15 do mjesec dana trebalo bi doći do nekog pojeftinjenja, odnosno kada završi ovaj prijevoz koji je krenuo dok su još bile previsoke cijene – kaže.

Postoji još jedan problem zbog kojeg bi trgovci mogli zadržati veće cijene. Naime, neki od njih su nagomilali zalihe pa neće tek tako srušiti cijene.

Ako se pad cijena nastavi, prije svega cijena nafte, trebalo bi i ostalo pojeftiniti. Ali postoji jedan psihološki efekt, elastičnost cijena, puno brže se reagira kada se cijene povećaju, poslovanje se tome prilagodi, a u suprotnom ipak ide sporije.

Ako naši građani i poduzeća budu nastavili uzimati proizvode u istim količinama i većim, prodavači ne vide potrebu sniziti cijene – kazao je Saša Grabovac.

Vecernji.ba