Category: Istaknute vijesti

Bosanska kahva predstavlja tradiciju i način života u Bosni i Hercegovini. Topli, mirisni napitak, koji se konzumira u svim prilikama, predstavlja neizostavni dio društvenog života na ovim prostorima, te je s vremenom ispijanje kahve postalo tradicija, običaj, ritual i užitak.

Počeci spravljanja kahve u Bosni povezuju se s dolaskom Osmanlija 1463. godine, a riječi kahva, džezva, fildžan i šećer imaju korijene u turskom jeziku.

Kahva, bilo da je jutarnja, podnevna ili ona koja se pije na sijelu u povečerje, neizostavni je dio kulture i običaja u bosanskom društvu.

Novinar Anadolije razgovarao je o fenomenu ispijanja bosanske kahve sa 77-godišnjim Hajrudinom Burekom koji vodi pržionicu kahve koja na Baščaršiji radi 128 godina te sa konobarom u kafani “Morića han” Midhatom Kruškom.

Burek je naglasio da njegova radnja ima najdužu tradiciju kada je u pitanju tradicionalna bosanska kahva i da ju je naslijedio od svog djeda.

– Nalazite se u najstarijoj kafani u Sarajevu u kojoj je počeo raditi moj dedo 1895. godine i radila je sve do rata. U ratu je kafana granatirana i uništena. Poslije rata mi je Općina Stari Grad dala ove prostorije da nastavim ovu tradiciju – kazao je Burek.

Na zidovima radnje su izložene fotografije brojnih poznatih svjetskih ličnosti koje su posjetile i popile kahvu u Dibeku, a tu su i novčanice koje su ostavili.

Ukazujući na različite jezičke varijante kahve, kave i kafe, Burek je kazao da čuva tradiciju tucane kahve i da ima mušterije iz različitih dijelova svijeta, a Turci su mu posebno dragi gosti jer dolaze i iz Turske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i kupuju po nekoliko kilograma njegove tucane kahve.

Tradicionalnu bosansku kahvu na Baščaršiji nudi i Morića han koji je izgrađen daleke 1551. godine, a konobar Kruško je rekao da je upravo bosanska kahva najčešći izbor i lokalnih i stranih posjetilaca.

– Većina Bosanaca počinje dan bosanskom kahvom i pije kahvu nakon radnog dana – kazao je Kruško.

On je pojasnio i način na koji se bosanska kahva pravi i da se obavezno servira uz šećer u kocki i rahat-lokum.

Ističući da u kafić u historijskom karavan-saraju dolaze posjetitelji iz cijelog svijeta, Kruško je rekao da tu dolaze i gosti iz Turske, arapskih zemalja, zapadne Evrope i mnogo različitih mjesta i da svi žele probati bosansku kahvu.

Francuskinja Manon-Jeanne Bedel prvi put je u BiH i Sarajevu i iskoristila je tu priliku da kuša i bosansku kahvu.

– Ovo je veoma ukusno. Mi u Francuskoj volimo da pijemo kafu. Ova varijanta je jaka, ali i slatka i mnogo je drugačija od kafe koju pijemo u Francuskoj – kazala je ona.

Ističući kako joj se sviđa i tradicionalni način na koji se servira bosanska kahva, Bedel je kazala da će jedan takav servis kupiti i ponijeti kući.

I njena prijateljica, također iz Francuske, Lilou Rogers je zadovoljna okusom bosanske kahve, kao i načinom njenog serviranja.

– Čula sam ranije za bosansku kahvu i uvjerila sam se da je finog okusa i atipična. Nisam neko ko mnogo voli kafu, ali ova je baš ukusna i mislim da ću i ja kupiti ovakav set za serviranje i ponijeti kao suvenir u Francusku – kazala je Rogers.

Izvor: Anadolija

U školskoj 2022/2023. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine registrovano je ukupno 255 predškolskih ustanova, od kojih su 123 javne i 132 privatne predškolske ustanove.

Ukupan broj djece u predškolskim ustanovama u Federaciji BiH u tekućoj školskoj godini iznosi 21.683, od kojih su 10.258 djevojčice odnosno 47,3 posto, a 11.425 dječaci ili 52,7 posto.

U odnosu na 2021/2022 godinu broj djece koja borave u predškolskim ustanovama je veći za 18,9 posto. Od ukupnog broja djece 54,7 posto je obuhvaćeno u javnim ustanovama, dok je u privatnim ustanovama obuhvaćeno 45,3 posto djece, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

U jaslicama je zbrinuto 5.345 djece, od kojih su 2.504 djevojčice, odnosno 46,8 posto, a 2.841 dječak ili 53,2 posto.

Ukupan broj zaposlenih u predškolskim ustanovama u FBiH iznosi 2.896, od kojih su 2.771 žene, odnosno 95,7 posto od ukupnog broja zaposlenih.

U odnosu na 2021/2022 godinu broj zaposlenih u predškolskim ustanovama je veći za 6,6 posto.

Predškolsko vaspitanje i obrazovanje je djelatnost koja obuhvata vaspitanje i obrazovanje, njegu i zaštitu djece starosti od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu i obavlja se u javnim i privatnim predškolskim ustanovama.

Rad sa djecom u predškolskim ustanovama organizuje se u vaspitnim/odgojnim grupama prema uzrastu djece – jasličke grupe za djecu starosti od šest mje

Vlada Federacije BiH je na sjednici 12. januara usvojila amandmane na predložene Zakone o doprinosima i porezu na dohodak koji se već godinama nalaze u parlamentarnoj proceduri.

U raspravama oko formiranja nove vlasti, te budžeta za 2023. godinu, ova vijest je prošla nezapaženo, iako se radi o ključnoj reformi o kojoj se priča najmanje jednu deceniju.
Iz Vlade Federacije su nam kazali da je cilj zakona smanjenje poreskog opterećenja rada i pojednostavljenje cijelog sistema, te rast plaća radnika i njihovih budućih penzija. Pored toga, ovi zakoni su ključni za stvaranje novih radnih mjesta, međunarodne konkurentnosti i izvoza.

– Uzimajući u obzir rast javnih prihoda Vlada se odlučila na dodatno rasterećenje u odnosu na prijedloge koji se od 2018. godine nalaze u Parlamentu Federacije BiH. Tako je stopa doprinosa smanjena za jedan procentni poen i ubuduće bi umjesto 41,5 posto iznosila 31,5 posto. Osim toga, lični odbitak poreza na dohodak se povećava na 1.000 KM, a svaki dodatni dohodak iznad tog iznosa bi se oporezivao stopom od 13 posto – pojasnili su iz Vlade.

Dodali su da je namjera ovih izmjena da radnici koji zarađuju manju plaću od prosječne u Federaciji BiH ne plate niti jednu marku poreza na dohodak.

– U ovom trenutku lični odbitak iznosi 300 KM, s tim da on može biti i viši u slučaju izdržavanog bračnog druga i u zavisnosti od broja djece. Međutim, zaposleni bračni par bi po novom prijedlogu imao porezni odbitak od ukupno 2.000 KM, što je neuporedivo više nego što prosječno domaćinstvo ima u ovom trenutku. Posljednje izmjene Vlade Federacije BiH, dakle, neminovno idu u smjeru dodatnog rasterećenja rada i privrede između 200 i 300 miliona KM godišnje – ističu u Vladi.
Također dodaju da će se fiskalnim zakonima ubuduće oporezivati sve trenutno neoporezive stavke poput toplog obroka, prijevoza i regresa.

– Uštede od smanjenja doprinosa za 10 procentnih poena, te rast ličnog odbitka poreza na dohodak bez obzira na to garantiraju rast trenutnih primanja radnika u Federaciji BiH. Uz to, što je primanje radnika trenutno veće, to je i veća ušteda od novih fiskalnih zakona, što je posebno važno za produktivne i rastuće grane poput IT sektora koji se suočava s velikim izazovima da konkuriše s međunarodnim platama i zadrži radnike. Konačno, i premda može djelovati beznačajno, budućim oporezivanjem svih trenutno neoporezivih stavki, svaki radnik u budućnosti može računati na veću penziju – kazali su u Federalnoj vladi.
Posljednjim amandmanima, dodaju, također je bolje regulisano pitanje izuzimanja stipendija, troškova prakse i volontiranja od poreza na dohodak koji nisu više u fiksnom već u procentualnom iznosu u odnosu na prosječnu plaću, što je značajno uzimajući u obzir trenutna inflatorna kretanja.

Pored toga, istakli su iz Federalne vlade, kao pogodnosti penzionerima, predloženo je da se poveća iznos izuzetog prihoda na ime otpremnine prilikom odlaska u penziju sa tri na šest prosječnih plaća.
fena