Category: Istaknute vijesti

Spoljni dug BiH ima trend rasta, ravnoteža nije jednaka među entitetima, mnogo brže zaduživanje u posljednje vrijeme se odvija u RS, međutim sve su to obaveze BiH i sve to utiče i na naš kreditni rejting i na naše ukupno opterećenje

Bosna i Hercegovina će ove godine potrošiti gotovo 450 miliona maraka više za otplatu državnog spoljnog duga u odnosu na prošlu godinu. Ukupan spoljni dug BiH je na kraju 2022. godine iznosio 9,8 milijardi maraka.

Prečesta zaduživanja vlasti, pravdana niskom zaduženošću i povoljnim kamatnim stopama, na kraju, ipak, imaju posljedice, a one su ubrzan rast obaveza koje svake godine odnose sve više novca, koji se mogao iskoristiti za podršku privredi i građanima BiH, smatraju stručnjaci.

“Mi znamo da kreditori poput MMF-a, Svjetske banke itd. imaju veoma jake mehanizme kontrole namjenskog trošenja sredstava. Međutim, svjedoci smo takođe i da naši političari neprestano traže mehanizme i gdje vide i najmanju mogućnost za malverzacije oni se potrude da je iskoriste”, kaže Bojana Ninković, novinarka portala Capital.ba, za BHRT.

Povećanje otplate spoljnog duga u 2023. godini rezultat je dospijeća obaveza po otplatama kredita koje je BiH koristila posebno u periodu pandemije kao hitne finansijske intervencije, kaže Anto Domazet, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.

“Poseban dodatni udar će biti otplata obveznica koje je emitirala RS u 2018. godine na bečkoj berzi koje dospijevaju ove godine za otplatu u iznosu negdje oko 330 miliona maraka”, smatra Domazet.

Spoljni dug zavisi od unutrašnjeg. Dok se unutar zemlje još ne znaju relacije ko kome duguje, to opterećuje spoljni dug, kaže profesor doktor Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e

“Problem je u tome sto smo mi investirali taj novac u nešto što ne daje odgovarajući dakle profit i nema dodatne vrijednosti i tu je najveći problem zašto imamo problema sa vraćanjem duga”, kaže Šain.

Spoljni dug BiH ima trend rasta, ravnoteža nije jednaka među entitetima, mnogo brže zaduživanje u posljednje vrijeme se odvija u RS, međutim sve su to obaveze BiH i sve to utiče i na naš kreditni rejting i na naše ukupno opterećenje, smatra naš sagovornik.

“Posebni problem je što se veliki dio ovoga duga odnosi na kredite koji se ne koriste, ili se ne koriste na pravi način, ili se uopšte ne koriste, pa plaćamo za njih penale. Recimo, posljednja cifra koju smo platili je skoro sedam miliona KM za neiskorištena kreditna sredstva”, ističe Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Da bi se postojeći dug servisirao potrebno je da država učini da se taj novac zaista stavi u funkciju da možemo što prije od sredstava koja su uložena imati povrat i omogućiti vraćanje duga, te da se dalje zaduživanje zaista čini kada je neophodno i kada je to jedini mogući izvor finansiranja i da se razvojem ekonomije, podrškom privredi omogući da smo u stanju da ovaj kredit izmirimo, stava su naši sagovornici.

Izvor: BHRT

U 2022. godini Agencija za rad i zapošljavanje BiH je posredovala u zapošljavanju 533 osobe u Njemačkoj.

Godinu dana ranije taj broj je bio 487.

Ovo su podaci samo jedne institucije  koje posreduju u zapošljavanju medicinskih sestara I tehničara inostranstvu, i koja ne raspolaže podacima koliko im se pridružilo ljekara, jer se Sporazum o zapošljavanju radnika između BiH i Njemačke odnosi samo na medicinare sa srednjom medicinskom školom.

Koliko je situacija drmatična govori još jedan podatak Agencije-  samo u periodu od 7 godina, od 2013. do 2020. godine, u Njemačku je otišlo raditi 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja!

Nažalost tačna evidencija ljekara koji su napustili BiH ne postoji, međutim, ilustracije radi navedimo da  podatke Ljekarske komore FBiH,  koji kažu da je BiH je samo u 2018. napustilo 267 ljekara. Godinu ranije taj broj bio je veći jer su BiH napustila 362 ljekara s područja FBiH!

Nedavno je i Ljekarska komorea USK izašla u javnost sa podacima da je tokom 2020. godine ukupno 14 ljekara ispisano iz Registra liječnika, 2021. godine iz Registra je ispisano 17 ljekara, a u 2022. godini ukupno 15. Već je jedan ljekar podnio zahtjev za ispis iz Registra od početka 2023. godine, ali su istovremeno istakli da iako bi svi ljekari koji odlaze iz USK na rad negdje drugo, trebali u Komori zatražiti  brisanje iz evidencije, međutim, to ne rade svi ljekari, što samo može značiti da je broj onih koji su otišli veći.

Kako je za Fenu izjavio dr. Zaim Jatić, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine FBiH, trenutno biH BiH nedostaje oko 50 posto specijalista porodične medicine, navodeći da su domovi zdravlja preopterećeni te da lijekari po pacijentu imaju od 5 do 7 minuta, čime su najviše zanemarene preventivne aktivnosti, a što se u konačnici odražava na broj umrlih od kardiovaskularnih i malignih bolesti. Naveo je i kako bi prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. u BiH trebalo raditi oko 1600 ljekara porodiče medicine, ali da je stanje u praksi sasvim drugačije.

Da je situacija loša potvrđuju i posljednja istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije koja kažu da najmanji broj ljekara u odnosu na broj stanovnika na nivou države imaju Albanija i Bosni i Hercegovina. Tako u Albaniji na 100.000 dolazi 120 ljekara, što je najlošiji omjer u cijeloj Evropi, dok u Bosna i Hercegovina na 100. 000 stanovnika dolazi 160 ljekara. Poređenja radi prosjek EU je 362 ljekara na 100.000 stanovnika.

U istraživanju koje BUKA provela u godini prije pandemije bolnice u BiH su vapile za anesteziolozima, hirurzima, patolozima, radiolozima, pedijatrima i psihijatrima, zbog čega se nerijetko dešavalo da su pacijenti u kliničkim centrima koji djeluju u BiH mjesecima morali čekati na specijalističke preglede.

A da je zdravstvo u ogromnim problemima, da kadar masovno odlazi, da su obim posla i odgovornosti  ogromni, dok istovremeno tehnički i tehnološki uopšte nismo napredovali, za  Buku je još ranije izjavio Goran Bjeković iz Bolnice u Zvorniku i član Glavnog odbora Strukovnog sindikata doktora medicine RS.

Kaže da iako niko ne raspolaže tačnim podacima koliko je ljekara napustilo Republiku Srpsku ili Bosnu i Hercegovinu, radi se o velikim brojkama.

Razlozi za odlazak su višestruki, ističe, – loši uslovi rada, loše plate, katastrofalan odnos vlasti i institucija prema medicinskom kadru, pa po završetku školovanja mladi nemaju nikakav motiv da se ovdje zaposle, a oni koji rade, razmišljaju samo da odu, ili su već otišli.

“Ljudi više nemaju sigurnost u neku budućnost ovdje. Sve je postalo nesigurno, a podcjenjivački odnos vlasti suvišno je i komentarisati. Više čak ni nema najava da će biti bolje, sve je gore i gore. Zdravstvo je u sve većoj dubiozi, obim posla i odgovornosti su ogromni, tehnički i tehnološki uopšte nismo napredovali. Mi u bolnici Zvornik najviše se bavimo traumom – udesi, padovi, povrede na radu, i mi pacijente operišemo tehnikama koje smo radili prije 30, 40, pa i 50 godina. Kompletno zdravstvo ne napreduje, nešto malo odskače UKCRS, ali i to je malo, a i oni imaju nedostatak kadra”, ističe Bjeković i dodaje da je zastrašujuće što domaće vlasti ne rade ništa kako bi ponudile alternativu.

Napominje i da bi situacija bila daleko gora da zemlje sa engleskim govornim područjem traže medicinski kadar, kao što to rade Austrija i Njemačka.

Stoga je i dalje najdominantniji odlazak medicinskih sestara i tehničara, a ipak nešto manji ljekara.

Ljekari iz Republike Srpske se, dodaje, često odlučuju i za odlazak u Federaciju BiH i Srbiju.

Poprilično alrmantnna situacija sa medicinskim kadrom bila je razlog i što je na posljednjem Savjetu za zdravlje RS dogovoreno da svim zdravstvenim ustanovama bude upućen dopis da odgovore kakvo je stanje kadra i šta im je potrebno.

buka

Odsjek za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije (FUP), zbog sve učestalijih internet prevara, upozorava građane da prilikom online kupovine moraju biti sigurni da je stranica na kojoj kupuju stvarna, jer se prevare dešavaju kada se kupuje na fake-lažnim stranicama.

“Prilikom kupovine na web stranicama građani bi trebali da obrate pažnju na sljedeće: prije korištenja kartice na internetu, provjerite sigurnost web stranice preko koje vršite plaćanje. Potvrda internet transakcija upisivanjem sigurnosnog CVV/CVC koda sa kartice, čime ste zaštićeni od neautorizirane upotrebe vaših kartica na internetu ispravnim unosom sigurnosnog koda potvrđujete da ste vlasnik kartice, bez čega se internet transakcija ne bi mogla realizovati”, kažu za Fenu iz Odsjeka.

Također, upozoravaju građane da ne otvaraju linkove i ne odgovaraju na e-mailove sumnjivog sadržaja.

“Banka ni u jednom slučaju ne snosi odgovornost za posljedice koje mogu nastati usljed korištenja kartice za transakcije preko Interneta, odnosno svako plaćanje na internetu građani vrše na vlastiti rizik. Banka nikada od vas neće putem e-maila, sms ili viber komunikacije tražiti vaše lične podatke ili podatke sa bankovne kartice koji su potrebni za plaćanje putem interneta”, ističu iz Odsjeka.

Naglašavaju da je jedan od glavnih razloga zašto građani bivaju prevareni uglavnom želja za lakom zaradom.

“Lako se mogu prevariti kad im se ponudi prilika za brzu i laku zaradu ili da kupe određeni proizvod po veoma jeftinoj cijeni. Na to jednako tako utiče nepažnja i neznanje. Ljudi često ne obraćaju pažnju na detalje ili ne razumiju kako internet prevara funkcioniše, što ih čini podložnijima samoj prevari. Građani sigurno ne bi trebali da kupuju sa nepoznatih i neprovjerenih internet stranica”, upozoravaju.

Napadači, kako kažu, pokušavaju iskoristiti ranjivost ljudi (socijalni inženjering) jer većina ljudi ima poteškoće u racionalnom odgovoru na različite emocije (strah, krivnja, empatija…) i donose odluke bez razmišljanja. Tu je i „problem što ljudi vjeruju u ono što vide na internetu i ne provjeravaju informacije prije nego što ih koriste u donošenju odluka“.

Skidanje novca sa računa
Govoreći o prevarama u privrednom poslovanju, navode, da se uglavnom radi o tkz. BEC prevarama (Business Email Compromise Kompromitacija poslovnog e-maila je cyber napad koji uključuje hakiranje, spoofing ili oponašanje stvarne poslovne e-mail adrese), kojima budu prevareni privredni subjekti u FBiH, a napadač se uglavnom nalazi van BiH, gdje napadači presretnu e-mail korepodenciju između dva privredna subjekta i kada se dogovora plaćanje, napadač izmjeni fakturu u koju unese svoj broj bankovnog računa, nakon čega oštećena firma ne sumnjajući da se radi o prevari izvrši uplatui novca.

“U pogledu poslovne komunikacije putem e-maila mora se dobro paziti na tačan naziv e-maila korisničkog računa, jer je čest slučaj da napadač promjeni jedno slovo u nazivu, tako da žrtva ne primjetivši razliku nastavi poslovnu komunikaciju i na kraju bude prevarena. Također, privredni subjekti treba da vode računa o sljedećem ako je kompanija sa kojim sarađuju iz jedne države a bankovni račun na koji je potrebno izvršiti uplatu otvoren u banci u drugoj državi to je alarm da nešto nije uredu i potrebno je izvršiti dodatne provjere”, navode iz Odsjeka.

Napominju da su trenutno još uvijek aktuelne prevare koje su se desile i još dešavaju na jednoj domaćoj web stranici za prodaju roba i usluga korištenjem tkz “phishinga”, gdje su se napadači predstavljali kao kupci te su od prodavaca određenih artikala na navedenoj web stranici putem online obrazca dolazili do podataka sa bankovnih kartica s ciljem navodne uplate na bankovni račun za robu koju žele kupiti. Na taj način napadači su dolazili do podataka sa bankovnih kartica koji su potrebni za online kupovinu, nakon čega su žrtvama na razne načine “skidali” novac sa računa.

“Želimo upozoriti građane da ako neko želi uplati određeni novac na vaš bankovni račun, za tu realizaciju mu nisu potrebni podaci sa vaše bankovne kartice: (broj bankovne kartice, CVC broj, datum isteka i sl.), nego samo broj bankovnog računa”, poručuju iz Odsjeka za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije.

Uposlenici Agencije za privatizaciju Federacije BiH već godinu dana nisu primili plaću, ne uplaćuju im se doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje i ne mogu da se liječe.
Razlog je blokada računa Agencije od početka 2020. godine.

Radnici očekuju da njihovu agoniju riješi Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
– Mi već 12 mjeci nismo dobili plaću. Nemamo uplaćene doprinose, nemamo zdravstveno osiguranje. Na zdravstveno gubite pravo ako se ne uplaćuju doprinosi na penzijsko i invalidsko osiguranje. Blokirani su računi Agencije već treću godinu s tim da smo povremeno uspjeli deblokirati na osnovu nekih postignutih dogovora sa tražiocem izvršenja. Ovdje se radi o presudi Vrhovnog suda koju je potvrdio Ustavni sud, a koja je konačna i izvršna od februara 2020. godine.
Naime, vođen je postupak za raskid ugovora o kupoprodaji za preduzeće Feroelektro Sarajevo. Po toj presudi kapital preduzeća je vraćen Federaciji BiH. Stanić invest tada, a sada SA Dagitim je išao sa kontra tužbom u odlučivanju o reviziji (kupac Feroelektra) tražeći povrat investiranog u Feroelektro i tu je u njihovu korist presuđeno – pojašnjava nam Alma Hadžić iz Sindikata Agencije za privatizaciju FBiH.

Sa zateznim kamatama Agencija ima dugovanja više od sedam miliona KM.

– Mi smo bili potpisnik ugovora uime i za račun Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Nismo prodavali svoj kapital već Federacije, ali šteta je pala na naš teret. Za prošlu godinu je u Budžetu FBiH bilo planirano pet miliona KM za ove namjene, ali nikada Vlada nije donijela program utroška tog novca.

Sada je pitanje ko je osnivač Agencije, Vlada FBiH je uputila jednu informaciju prema oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, oni su razmatrali informaciju. Odbor za ekonomska pitanja Zastupničkog doma FBiH preuzeo je obavezu na sebe da eto i Vladi olakša, da se pokuša sa tražiocem izvršenja sačiniti neki sporazum da bi se deblokirali računi Agencije. I na Domu naroda FBiH je bio zaključak da se i njihov Odbor za ekonomska pitanja sastane i donese zaključak i riješi se status Agencije – govori nam Hadžić i dodaje:

– E koliko će to trajati… Nama je svaki dan godina. Nadamo se da smo na putu nekakvog rješavanja. Vlada FBiH je osnivala nekakve radne grupe, međutim nije bilo konkretnog rezultata. Imamo 19 zaposlenih. Imamo pet-šest osoba pred penziju, samohrane majke, očeve. Teško je živjeti godinu dana bez plaće a ići na posao.

Iako smo od septembra u generalnom štrajku, radimo. Bili smo i pred Vladom FBiH u nekoliko navrata i na minus 18 stepeni, ali… Na poslu ne možemo koristiti e mail, ne rade nam telefoni, ni faksa nemamo, kao u 19 vijeku. Ali eto trudimo se, radimo – ispričala nam je Hadžić.