Category: Istaknute vijesti

Svečanim programom večeras je u na platou Musalle u Pruscu otvorena ovogodišnja vjersko-kulturna manifestacija 515. “Dani Ajvatovice”, u prisustvu državnih i vjerskih zvaničnika, predstavnika javnog i kulturnog života, te građana Prusca i gostiju iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine.

Načelnik Općine Donji Vakuf Senad Selimović u svom obraćanju naglasio je da je svim stanovnicima Donjeg Vakufa, a posebno Prusca veliki ponos Ajvatovica. Dodao je kako u budućnosti treba graditi i doprinositi što boljem i većem organizovanju ove manifestacije, te da se lik i djelo Hasan Kjafije Pruščaka vrati u naš Donji Vakuf i naš Prusac.

Obraćajući se prisutnima Muftija travnički Ahmed-ef. Adilović naglasio je kako ovom manifestacijom jačamo našu tradiciju, promovišemo naš identitet i potvrđujemo ljubav prema našoj domovini. Muftija travnički i predsjednik organizacionog odbora “Dana Ajvatovice” upoznao je prisutne sa nadolazećim sadržajima u okviru 515. “Dana Ajvatovice” , te uz to naglasio da ove godine očekujemo brojne goste iz Turske, ali i Srbije i Hrvatske. Također na centralnom događaju koji će se održati 29. juna na platou Ajvatovice možemo očekivati i dolazak Reisul – uleme Husein ef. Kavazovića.

Prisutnima se obratio i premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo, koji je poručio kako je Ajvatovica najvažnije centralno dovište i kulturno-historijsko naslijeđe Bošnjaka.

Dvije važne poruke poslali su i savjetnici Denisa Bećirovića člana Predsjedništva BiH i Federalne ministrice kulture i sporta Sanje Vlaisavljević. Oni su naglasili kako je Ajvatovica važna za našu zemlju i da se trebamo ponositi raznovrsnim kulturama i običajima naših prostora.

Čast da otvori 515. “Dane Ajvatovice” ove godine pripala je Federalnom ministru za raseljene osobe i izbjeglice Nerinu Dizaru koji je u svom obraćanju poslao jasnu poruku da bi Ajvatovica trebala biti ponos svih stanovnika BiH što dokazuje i historija duga preko 500. godina.

Svojim nastupima večeras, ovu svečanost uveličali su, Rešid ef. Bektić i članovi Vokalno instrumentalnog sastava “Forte” Donji Vakuf kao i hora Elči Ibrahim-pašine Medrese Travnik.

U okviru ovogodišnjih “Dana Ajvatovice” koji će se održati u periodu od 13. do. 29 juna u osam općina Muftijstva travničkog bit će predstavljeno ukupno 74 različita sadržaja. Organizatori su se potrudili da to bude raznovrstan sadržaj za sve generacije.

Programski sadržaji ovogodišnjih ” 515. Dana Ajvatovice”, dosta su bogatiji i kvalitetniji, a njihov veliki broj bit će organizovan i realizovan na području Općine Donji Vakuf. Sa ponosom najavljujemo predstavu “Hasanaginica” , na pozornici Doma kulture u Donjem Vakufu.

Dani Ajvatovice u našem gradu ovom predstavom postaju bogatiji, jer kroz ovakve sadržaje mi šaljemo poruku istinskog i pravog domaćina.

Predstava “Hasanaginica” u režiji Irfana Kasumovića,  Donjem Vakufu je u utorak, od 20.00 sati u Domu kulture.

Dragi naši sugrađani, gosti pozivamo Vas da budete dio ove predivne večeri i uživate u izvedbi ove predstave koja je po prvi put u našem gradu.

Predstava je nastala u koprodukciji Studio Teatra i tri nacionalne teatarske kuće (Bosansko narodno pozorište Zenica, Narodno pozorište Tuzla i Narodno pozorište Mostar). U predstavi igraju glumice i glumci iz pet gradova i četiri teatra.

Naša “Hasanaginica” nastala povodom obilježavanja 250 godina od prvog zapisa Hasanaginice (knjigu Put po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia, 1774. godine) italijanskog prirodoslovca Alberta Fortisa. Tu je prvi put objavljen bez sumnje najpoznatiji tekst bošnjačke usmene književnosti uopće – glasovita balada Hasanaginica).

Mirza Begović: O HASANAGINICI ILI HASANAGINICA – 250 GODINA KRVI I LJUBAVI

Radeći na dramskom tekstu Hasanaginica ili Hasanaginica – 250 godina krvi i ljubavi, što je i naziv drame, znao sam da sve postojeće dramatizacije imaju neopisivu književnu vrijednost, ali i zadatak očuvanja i približavanja izvornoj baladi koja ove godine slavi 250 godina od svog prvog zapisa.

Stoga, moj zadatak i zadatak ansambla koji je radio na predstavi, bio je ispričati neispričanu priču sa svim aktuelnim manifestima koji su sveprisutni i koji se manje više u historijskom kontekstu ponavljaju. Spoznaja o veličini i vrijednosti balade Hasanaginica kako u bosanskohercegovačkoj književnosti, tako i u svjetskoj, ovaj zadatak je učinila težim, odgovornijim i pred sve nas stavila izazov na koji smo se trudili odgovoriti na najbolji način.

Putovanje od istraživanja, pisanja, pa i same postavke predstave je podrazumijevalo pričanje priče o ljudima u određenim okolnostima bez obzira na vrijeme, period, epohu. Tokom rada na tekstu, približili smo se i priči o ratovima koji su se vodili na ovim prostorima, i koji su na neki način, u uskoj vezi sa samom baladom, i svevremenskim generacijama koje svoju bližu prošlost i period u kojem žive posmatraju na način „prije i poslije rata“. Hasanaginica jeste jedna od najljepših balada u kojoj kao prioritetno čitamo ljubavnu priču i priču o ljubavi majke prema djeci, ali u isto vrijeme, kao nerazdvojivo, tokom rada na ovom tekstu, nametnulo se niz pitanja na koje smo se trudili odgovoriti. U samoj baladi nemamo priliku upoznati likove prije konkretnog zapleta, što naravno ni sama forma balade ne odobrava, ali dramski tekst itekako dopušta. Stoga, meni kao autoru dramskog teksta, bilo je važnije ispričati priču koju ne znamo, a možemo naslutiti, nego onu koju smo saznali iz same balade i koja nas vodi do poznatog tragičnog kraja.

Poštujući sadržajno, stilski i epohalno samu baladu Hasanaginica, ovaj tekst, a na kraju i sama predstava, je i propitivanje političke, društvene, klasne i sociološke stvarnosti na primjerima koji se stoljećima ponavljaju na ovim prostorima, što vrlo često, pa i na primjeru same Hasanaginice, sa sobom nosi žrtve i stradanja, a posljednja žrtva, barem u našem slučaju, jeste sama ljubav.

Autor teksta: Mirza Begović

Režija: Irfan Kasumović

Scenografija: MIRZA ČORBIĆ

Kostimografija: VESNA TEODOSIĆ

Muzika: IGOR KASAPOVIĆ

PODJELA ULOGA

Hasanaginica / Fatima – ADNA KAKNJO

Hasan-aga – IRFAN KASUMOVIĆ

Beg Pintorović – NUSMIR MUHAREMOVIĆ

Majka – REMIRA OSMANOVIĆ

Adem – EMIR SEJFIĆ

Imotski kadija – MIRZA ĆATIBUŠIĆ

Sestra – ZERINA MUJKIĆ

Selim – NERMIN HODŽIĆ

Koprodukcija: BOSANSKO NARODNO POZORIŠTE ZENICA, STUDIO TEATAR ZENICA, NARODNO POZORIŠTE TUZLA, NARODNO POZORIŠTE U MOSTARU,  POZORIŠTE MLADIH TUZLA.

Trajanje: 80 minuta.