Category: Istaknute vijesti

Firma Virgin Pulse Bosnia prošle godine je ostvarila ukupne prihode od oko 32,4 miliona KM. To su rekordni prihodi i predstavljanju veliko povećanje u odnosu na 21,4 miliona KM iz 2021. godine ili 12,7 miliona iz 2020. godine, izvještava BiznisInfo.ba.

Osim toga, važno je naglasiti da je neto dobit kompanije u 2022. prvi put premašila iznos od milion KM. 

Uz to, broj zaposlenih je dostigao ciftu od 560. Inače, kompanija Virgin Pulse Bosnia lani je izabrana za najpoželjnijeg poslodavca u Bosni i Hercegovini u IT sektoru.

Podsjetimo da je riječ o firmi koja je dio globalne korporacije Virgin Pulse, koja je u vlasništvu jednog od najpoznatijih svjetskih poduzetnika, britanskog milijardera Richarda Bransona. Virgin Pulse Bosnia, čije je sjedište u Tuzli preselila je nedavno u vlastiti novoizgrađeni objekat u tom gradu. Osim toga, otvorili su i urede u Sarajevu.

Ova kompanija u BiH se neprestano širi. Riječ je trenutno o jednoj od vodećih kompanija u BiH iz IT industrije. Iz naše zemlje, oni rade sa klijentima širom svijeta.

Virgin Puls je 2018. preuzeo tuzlansku firmu “Piksel Interactive” koja je tada zapošljavala oko 100 mladih i obrazovanih ljudi. Kompanija, koja se od tada zove Virgin Pulse Bosnia, i konstantno se širi.

Podsjetimo da je Agencija za promociju stranih investicija proglasila Virgin Pulse jednim od najznačajnijih stranih investitora u BiH u 2021.

Članovi Predsjedništva BiH prisustvali su danas u Podgorici inauguraciji novog crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića.

Član Predsjedništva Denis Bećirović kazao je kako Crna Gora i BiH nemaju otvorenih pitanja, prenose podgoričke Vijesti.me.

On je dodao da postoji ogromna mogućnost za jačanje odnosa između dvije zemlje.

– Razgovarao sam prethodnih sedmica sa gospodinom Milatovićem. Vjerujem da će i Predsjedništvo BiH dobro sarađivati s novim predsjednikom Crne Gore – rekao je Bećirović.

Zajednicki interes je, prema njegovim riječima, da region ide u pravcu evroatlantskih integracija.

– Vjerujem da najbolji dani saradnje između Crna Gore i BiH tek dolaze – zaključio je Bećirović, prenose Vijesti.

Zabrane se neće odnositi na korisnike usluga u ustanovama za zaštitu mentalnog zdravlja, palijativnu njegu, njegu starih osoba, te zatvorima, u slučaju da postoje posebne prostorije odvojene od nepušačke zone

Sedmica dana dijeli nas od početka primjene propisa o zabrani pušenja, odnosno zakona čiji je puni naziv Zakon o kontroli i ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje. Njime je definisano da se pušenje zabranjuje u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i u javnom prijevozu. Osim toga, i u privatnim sredstvima prevoza u kojim se nalaze maloljetne osobe.

 

Koji su izuzeci?

Međutim, nije sve tako crno-bijelo, pa postoje izuzeci. Tako se zabrane neće odnositi na korisnike usluga u ustanovama za zaštitu mentalnog zdravlja, palijativnu njegu, njegu starih osoba, te zatvorima, u slučaju da postoje posebne prostorije odvojene od nepušačke zone.

Također, ugostitelji u čijim se objektima ne poslužuje hrana, nego isključivo piće, mogu odlučiti hoće li to biti pušački prostor. Prostorije za pušenje u ovim i ostalim objektima moraju biti potpuno fizički odvojene od prostorija za nepušače i ispunjavati određene uslove. Jedino što je za sada poznato jeste da trebaju imati vidljiv znak upozorenja da je pušenje dozvoljeno, ali i štetno za zdravlje.

Površina ovih prostorija, način ventilacije i ostalo definisat će se naknadno podzakonskim aktima, na kojima se, kako za Fokus kazali u Federalnom ministarstvu zdravstva, trenutno radi. Krajnji rok za njihovo donošenje je maj 2024. godine.

– Priprema Pravilnika o uslovima za posebne prostorije za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja u završnoj je fazi, nakon čega će pravilnik biti objavljen na web stranici Federalnog ministarstva zdravstva, kako bi zainteresirani mogli dostaviti komentare – kažu u Ministarstvu.

 

Apel ugostiteljima

U pripremi ovih akata učestvuje i Udruženje PROI, čija projektna menadžerica Jasmina Čekrić apelira na ugostitelje da još ne rade nikakve građevinske ili ventilacione ugradnje da ne bi došli u situaciju da imaju duple troškove nakon službene objave podzakonskih akata.

A dok nema propisa nema ni kažnjavanja za njihovo nepoštivanje. Zakonom je definisano da će se kazne naplaćivati nakon isteka 12 mjeseci od početka njegove primjene, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata. U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove pojasnili su za Fokus da će u tom periodu inspektori imati konsultativno-savjetodavnu ulogu.

– Nakon usvajanja podzakonskih propisa u ovoj oblasti, biće konsultovane i primjenjivane i propisane kaznene odredbe koje se u zavisnosti od počinjenog prekršaja kreću se od 2.000 KM do 5.000 KM za pravna lica, od 300 KM do 1.000 KM za odgovorna lica, te od 500 KM do 1.500 KM za vlasnike i korisnike prostora, odnosno mjesta u kojem je pušenje zabranjeno – navode iz Inspekcije, te upozoravaju na evidentan manjak kapaciteta inspekcijskih organa u FBiH za vršenje poslova iz punog obima nadležnosti propisanih Zakonom.

 

Obaveze građana

Za razliku od pravnih lica koji imaju vrijeme za prilagodbu, obaveze građana prema novom zakonu počinju već od prvog dana njegove primjene, odnosno od 28. maja ove godine. Novčana kazna od 100 maraka previđena je za osobu koja konzumira duhan u zatvorenim javnim prostorima, na poslu, u javnom prevozu, ali i u vlastitom automobilu u kojem se nalazi maloljetno dijete.

U prostorima i mjestima gdje je pušenje zabranjeno, ne smiju biti postavljene pepeljare ili druge posude koje mogu služiti za odlaganje pepela. U slučaju da se neko odvažiti zapaliti cigaretu, vlasnik, odnosno korisnik prostora ili mjesta u kojem je pušenje zabranjeno dužan je prvo opomenuti tu osobu i uskratiti mu uslugu, a potom zatražiti da napusti objekat. Ukoliko ništa od toga ne bude dalo željeni rezultat, treba pozvati nadležne organe.

 

“Nisu dobra rješenja”

Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH Amir Hadžić smatra da ovo nisu dobra rješenja i da nije trebalo teret provođenja zabrane pušenja prebaciti na vlasnike objekata, odnosno odgovorne osobe ili poslodavce.

– Nismo mi donijeli zakon, onaj ko ga je donio neka ga kontroliše i sankcioniše – kaže Hadžić za Fokus, te naglašava da su zakonodavci trebali saslušati prijedloge i sugestije “druge strane”.

Hadžić nema dileme da li je duhan štetan, ali zamjera što zakon nije jedinstven na nivou cijele države.

– Je li to duhan ne šteti u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, nego samo u Federaciji? Tamo su otporni, a ovdje nisu. Zakon je obaveza države a ne entiteta. Znači, kada mi je ćejf da zapalim, odem odmah iza Dobrinje, u Lukavicu, i tamo mogu. Nelogično. Drugo, aerozagađenje u Zenici, Sarajevu i Tuzli ubije više ljudi nego duhan. Što se onda ne pobrinu da osiguraju mjere za smanjenje zagađenja – kaže Hadžić.

Na prostoru cijele Bosne i Hercegovine danas počinje anketa o prihodima i uslovima života (SILC) koja će se sprovoditi do kraja jula.

Iz Agencije za statistiku BiH su naveli da je cilj istraživanja prikupljanje podataka o prihodima, siromaštvu, socijalnoj isključenosti, materijalnoj deprivaciji, socio-ekonomskim karakteristikama pojedinaca i uslovima života.

Riječ je o ponovljenom anketiranju domaćinstava iz slučajno odabranog uzorka od prošle godine zbog praćenja promjena nastalih u jednom domaćinstvu između dva talasa anketiranja, saopšteno je iz Agencije za statistiku.

Podaci će se koristiti za dobijanje glavnih socijalnih indikatora na nivou BiH i entiteta.

Anketiranje provodi Agencija za statistiku BiH, u saradnji sa Zavodom za statistiku Republike Srpske i Federalnim zavodom za statistiku, u skladu sa metodologijom Eurostata s ciljem uočavanja pojave dugotrajnog siromaštva i praćenja drugih socio-ekonomskih karakteristika.

Anketu će sprovoditi ovlašteni i edukovani anketari, angažovani od zvaničnih statističkih institucija u BiH, istakli su iz Agencije.

Dodali su da će prikupljeni podaci biti povjerljivi i u skladu sa odredbama Zakona o statistici BiH, te da će biti korišteni isključivo u statističke svrhe.

Već gotovo sedam dana se Unsko-sanski kanton bori sa poplavama. Stanje je stabilizovano, vodostaj je opao, a voda se povukla. Ipak, posljedice su vidljive. Građani su ogorčeni i iscrpljeni, a oni u najkritičnijim područjima – neutješni.

Kiša je prestala padati, voda se povukla, ostali su samo mulj i blato koji su mještanima bihaćkih naselja Pokoj i Kostela, kako kažu, već preko glave. Ističu – protiv više sile ne mogu, a kako će se dalje snalaziti – ne znaju. Uništeni su im domovi, a sve što su nakon decembarskih poplava renovirali, opet je, zajedno sa njihovim trudom, palo u vodu.

Podignuti parketi, uništene instalacije i natopljen namještaj je sve što im je ostalo. Od nade su već odustali. Kažu – pomoć im je obećana, no ni onu od prethodnih poplava još nisu dobili.

„Nemamo od kuda, ako nam ne dadnu. Od penzije se ne radi. Sve je uništeno, ne samo kod mene, već i kod komšija, ovih sedam kuća totalno. I svake godine isto“, priča Remzo Bejtić, mještanin naselja Kostela.

O namještaju gotovo da više i ne razmišljaju. Uprkos svemu, sretni su jer su uspjeli sačuvati blago – krave, ovce, konje. Bez obzira na to, i u narednih nekoliko mjeseci ih čeka neizvjesnost jer je sve drugo potopljeno.

„Sve mi je otišlo, bašča mi je i sada pod vodom, tri njive kukuruza, kumpir, luk, sve što imam, sve mi je poplavljeno“, ističe Esma Zulić, mještanka naselja Pokoj.

Nekima je voda došla samo u dvorište. Oni koji su bili te sreće da im ovaj put ne uđe u kuću imaju samo jedan odgovor na pitanje ima li straha.

„Kako nema? Začudiš se, ujutro ustaneš, a bašča ti u vodi. Ovako je bilo samo ’67“, navodi Šerife Hodžić, mještanka naselja Pokoj.

Iako su prognoze nešto povoljnije, o narednim danima građani Unsko-sanskog kantona ne razmišljaju. Kažu, za to nemaju vremena jer ih sad čeka – sanacija štete.

Istaknuti bosanskohercegovački književnik i akademik Dževad Karahasan preminuo je u petak u 70. godini.

Karahasan je već dvije godine vodio bitku s teškom bolešću, koju je danas, nažalost, izgubio.

“Dževad Karahasan, jedan od najznačajnijih evropskih autora, preminuo je. Kako je saopćila njegova porodica, preminuo je u 70. Godini”, objavio je njemački “Kleine Zeitung”, a od Karahasana se na društvenim mrežama opraštaju njegove brojne kolege i prijatelji.

Dževad Karahasan rođen je u Duvnu 1953. godine. Autor je brojnih knjiga, eseja, drama… Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima, a jedna od najznačajnijih je Goetheova nagrada za književnost, koja nosi ime po najsvestranijem njemačkom književniku i misliocu Johannu Wolfgangu von Goetheu.

Rat u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatekao ga je na mjestu profesora, kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Predavao je na nekoliko europskih univerziteta kao gostujući profesor. Pisao je drame, romane, pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra te učestvovao kao pozorišni reditelj.

 

federalna.ba/AA