Danas u našoj zemlji sunčano i vruće. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima južni i jugozapadni.
Jutarnja temperatura zraka od 18 do 24, na jugu do 27, a dnevna od 34 do 40 °C.
U Sarajevu sunčano i vruće. Jutarnja temperatura oko 20, a dnevna oko 36 °C.
Na današnji dan 2004. godine u Mostaru je svečano otvoren obnovljeni Stari most, remek-djelo orijentalne arhitekture iz 16. stoljeća, čija je obnova, zajedno s pripremama, trajala gotovo sedam godina.
Svečanost otvaranja obnovljenog Starog mosta, koji je tokom rata, 9. novembra 1993. godine, srušio HVO, upriličena je u prisustvu brojnih delegacija, predsjednika država, premijera, ministara vanjskih poslova, te brojnih predstavnika međunarodnih organizacija.
Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO-va svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Naredbu je dao 1566. godine Sulejman Veličanstveni, a projektant je bio Mimar Hajrudin. Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije uništen u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, 9. novembra 1993. godine od Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).
Stari most ima izražen luk širok četiri metra i 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja završava s jednim odbrambenim tornjem, Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju “mostari” (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime).
Luk je napravljen od lokalnog kamena “tenelija”, a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisnuta. Umjesto temelja, most počiva na vapnenačkim upornjacima koji se na nivourijeke nastavljaju zidinama koje nose tornjeve.
S obzirom da su mnogi podaci o njegovoj izgradnji misterija, poput pitanja kako je bila podignuta njegova drvena konstrukcija, kako je kamen transportovan na lokaciju, te kako su drveni potpornji izdržali devetogodišnju izgradnju, on se može smatrati jednim od najvećih arhitektonskih dostignuća svog vremena.
Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 2004. godine. Među donatorima su turska i talijanska vlada. Jula 2005. godine, Most je uvršten na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture.
U organizaciji Centra za mir i multietničku saradnju iz Mostara, večeras u 22 sata , Mostarci će obilježiti 19. godišnjicu obnove i ponovne izgradnje Starog mosta.
U prelijepom ambijentu sa upaljenim bakljama, izvest će se počasni skok sa bakljama, čime će se, simbolički, odaslati čestitka i poruka zahvalnosti svima koji su dali doprinos u obnovi ovog remek-djela orijentalne arhitekture.
Izvor: Faktor
U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom su mogući u centralnim, istočnim, jugozapadnim područjima Bosne i na sjeveru Hercegovine.
Vjetar slab do umjeren na sjeveru Bosne sjeverni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje jugozapadni.
Jutarnja temperatura zraka od 18 do 24, na jugu do 28, a dnevna od 29 do 34, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.
Građani Općine Stari Grad Sarajevo danas odlučuju o opozivu općinskog načelnika Ibrahima Hadžibajrića. Birališta su otvorena u 7 sati.
Glasanje se vrši na 46 biračkih mjesta koja će biti otvorena do 19 sati. Pravo glasa ima 36.193 glasača koji će se putem glasačkog listića izjašnjavati da li su za ili protiv opoziva Hadžibajrića.
Odluku o pokretanju opoziva općinskog načelnika donijelo je Općinsko vijeće Stari Grad Sarajevo na vanrednoj sjednici održanoj 12. juna, te je formirana Komisija za provođenje postupka opoziva na čijem je čelu Mirza Imamović.
Ovo je prvi zabilježeni slučaj provođenja opoziva u Kantonu Sarajevo dosad.
Imamović je ranije kazao da prve preliminarne rezultate referenduma očekuju sedam sati nakon zatvaranja biračkih mjesta.
Prema procjenama, provođenje referenduma o opozivu općinskog načelnika u Općini Stari Grad Sarajevo koštat će do 120.000 KM.
Pitanje opoziva je pokrenuto nakon što je Ibrahim Hadžibajrić uhapšen 10. maja u akciji “Start”. Akcija je provedena pod nadzorom postupajućih tužilaca Tužilaštva Kantona Sarajevo, a osim Hadžibajrića u akciji su uhapšeni Elmedin Karišik, Seid Hadžibajrić i Alma Destanović. Tužilaštvo ih tereti za krivična djela organizirani kriminal, zloupotreba položaja ili ovlaštenja, pranje novca te primanje i davanje dara.
Izvor: Faktor
Mjesna zajednica Šeherdžik u mjesecu augustu, tradicionalno organizuje memorijalni turnir u malom nogometu u znak sjećanja na šehide Šeherdžika i Oboraca.
Po 24. put na plohi u Šeherdžiku snage će odmjeriti malonogometne ekipe. Turnir počinje 6. augusta 2023. godine, a prijave ekipa traju do 5. augusta do 18 sati, kada će biti i izvlačenje parova i grupa.
Uplata po ekipi iznosi 100 KM.
Organizator 24. memorijalnog turnira u malonom nogometu u Šeherdžiku obezbjedio je vrijedan nagradni fond. Ekipa koja osvoji turnir osvojit će i 3.000 KM, drugo mjesto 800 i 3. mjesto 500 KM.
Obezbjeđene su nagrade za najboljeg igrača,golmana i strijelca kao i za fer plej ekipu.
Sobzirom da je ovo memorijani turnir u znaK sjećanja na šehide, tradicionalni mevlud održat će se 6. augusta nakon podne namaza U džamiji Sulejmaniji u Šeherdžiku.
Organizaciju turnira pomogla je i Općina Donji Vakuf.
Aco Pejović održao je sinoć koncert u Vitezu, a u jednom trenutku na bini se pojavila djevojčica kojoj je prije 10 godina pjevač spasio život.
Naime, riječ je o Almiri Patković kojoj je pjevač prije deceniju uplatio novac za liječenje. Organizatori koncerta doveli su djevojčicu kako bi iznenadili Pejovića.
Kada je ugledao djevojčicu Pejović se iznenadio, a onda je zagrlio i poljubio je u ruku. Djevojčica je pjevaču donijela i poklon, među kojima je i njena fotografija.
“Nisam ovo očekivao. Rasplakali ste me. Neka si živa i zdrava, srce moje! Meni je ovoliko srce kad te vidim. Nisam ni znao da si ti ta beba, što sam je držao”, rekao je Aco.
Djevojčica Almira, kao beba od četiri mjeseca, susrela se sa ozbiljnim zdravstvenim problemom zbog kojeg je morala na operaciju debelog crijeva. Tada je u pomoć pritekao Pejović uplativši novac za njeno liječenje. Također, pjevač je tada i posjetio njenu porodicu i vidio malenu Almiru.
Posljedice nestabilnog vremena u BiH već se broje u milionima.
Proizvođači u Semberiji treći dan zbrajaju i saniraju štete nakon olujnog nevremena koje je proteklih dana zahvatilo i ovu regiju. Za preciznu procjenu još je rano, ali već sada je jasno da će trebati pomoć nadležnih.
Višečlana porodica Vitomira Đokića živi od plasteničke proizvodnje. Sve što imaju i od čega žive, kažu, nalazi im se na njivi. Olujno nevrijeme pričinilo im je ogromnu štetu koju sami ne mogu sanirati.
“Imamo 34 plastenika, tu imamo papriku, paradajz, krastavac. Šteta je velika, ono što je najveći problem je taj najlon, a jednim dijelom je uništilo i proizvode. Oluja je naplravila ogromnu štetu”, kaže Vitomir.
“Proizvodnja pod otvorenim nebom, mora biti predmet osiguranja”, navode u resornom ministarstvu, gdje su obećali pomoć svim proizvođačima koji su pretrpjeli štetu od olujnog nevremena, ali i da proizvođači treba da budu registrovani i osigurani kako bi ostvarili pravo na pomoć.
“Svi ćemo učestvovati u sanaciji štete na svaki mogući način, ali pričam vam kao neko ko mora poštovati pravila, Zakone, uredbe, moramo biti u formalno-pravnom smislu neko ko ispunjava uslove, da bi mogli odreagovati”, pojasnio je Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS (SNSD).
Na području Bijeljine proglašeno je stanje elementarne nepogode. Komisije za procjenu štete su na terenu.
“Nastojimo u što kraćem roku zbrajati štetu i doći do podataka, kako bi u skladu sa budžetskim mogućnostima na lokalnom nivou, učestvovali u naknadi dijela štete koju su pretrpjela poljoprivredna gazdinstva”, rekao je Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine (SDS).
Procjena štete će se, navode, vršiti prioritetno na poljoprivrednim usjevima i objektima javne infrastrukture, a nakon toga, ukoliko bude mogućnosti, i na individualnim objektima, u saradnji sa savjetima mjesnih zajednica.
federalna.ba
Adaptirana Tucakovića džamija u Rabranima kod Neuma, Medžlis Islamske zajednice Stolac, svečano je otvorena danas u prisustvu velikog broja vjernika.
Otvorenju džamije prisustvovali su reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, muftija mostarski Salem-ef. Dedović, kao i brojni drugi zvaničnici iz vjerskog, društvenog, političkog, gospodarskog i javnog života u Bosni i Hercegovini, kao i diplomatskih misija i međunarodne zajednice.
”Došli smo iz svih krajeva Bosne i Hercegovine da damo podršku ovoj, maloj zajednici, ali vrijednoj svakog našeg spomena i divljenja. Interesuje me samo ono što mi danas ovdje na ovom prostoru možemo naučiti na primjeru ove džamije i ovih ljudi. Vidite ovu džamiju ispred nas, ona je mala. U svijetu ima džamija koje mogu primiti hiljade klanjača. Ovdje nije stvar u kvadratima. Stvar je u principu, obrana principa prava da budemo muslimani i da imamo džamiju. To je ono što je bitno ovdje, što možemo naučiti”, naglasio je reisul-ulema.
Svečano otvorena Tucakovića džamija u Rabranima kod Neuma Reisul-ulema je dodao da vjerski objekti nisu kvadrati, nego iskonsko ljudsko pravo.
”Onaj koji je siguran u svoju vjeru, u svoju tradiciju, nikada se neće bojati tuđe. Zato je nama važno da ovdje u Rabranima branimo princip slobode. Onaj tko ne razumije ovaj princip, ništa u svom životu neće razumjeti. Želim zahvaliti ovim ljudima koji su stojali na čelu projekta. Znam koji su teret ponijeli i koji pritisak još imaju”, kazao je reisul-ulema, koji je s muftijom mostarskim i džematlijkom Eminom Tucaković i otvorio ovu džamiju.
Podsjetimo, džamiju je ranije zapečatila Služba za graditeljstvo Općine Neum, no traka je skinuta te su radovi uredno nastavljeni i završeni. O slučaju je upoznato i Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije.
“Obavještavamo vas da je ovo Tužiteljstvo od Policijske stanice Neum zaprimilo Izvješće o počinjenom kaznenom djelu protiv nepoznatog počinitelja te je temeljem toga postupajuća tužiteljica donijela naredbu o provođenju istrage protiv nepoznatog počinitelja zbog kaznenog djela ‘Skidanje ili povreda službenog pečata ili znaka’. Nadalje, tužiteljica je naložila Policijskoj stanici Neum da postupe po naredbi o provođenju istrage i prikupe sve dokaze i saznanja koja bi dovela do otkrivanja počinitelja navedenog kaznenog djela i da o učinjenom dostavi Izvješće Tužiteljstvu”, naveli su iz Tužiteljstva HNŽ-a za Bljesak.info.
Kako je pojašnjeno, Tužiteljstvo do trenutka potraživanja informacija nije zaprimilo Izvješće PS Neum o otkrivanju počinitelja ovog kaznenog djela. Muftija mostarski ovom prilikom zahvalio je reisul-ulemi na podršci koju je pružao i koju pruža hercegovačkim Bošnjacima.
Na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu održan je Festival za tate, kao dio kampanje za promociju rodno odgovornih porodičnih politika.
Festival za tate bio je namijenjen porodicama, tatama, mamama i djeci i uključio je različite aktivnosti koje su za cilj imale motivaciju očeva da aktivno budu uključeni u brigu o djeci, njihov odgoj, obrazovanje i razvoj, kao što su: prematanje/presvlačenje beba, utrka beba/puzijada, trka očeva u guranju kolica, kviz i mnoge druge. Mravko Travko i ekipa pripremili su i izvedbu za djecu, a kompanija Violeta nagradila je učesnike njihovim proizvodima.
Događaj je dio kampanje ‘’Roditeljstvo nema spol’’ koju provode Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) i Sarajevski otvoreni centar (SOC) kako bi promovirali angažirano očinstvo i pokrenuli diskusije o barijerama s kojima se očevi u Bosni i Hercegovini suočavaju u pristupu pravu na porodiljsko odsustvo koje im je garantirano zakonima na svim nivoima vlasti.
Istraživanje Sarajevskog otvorenog centra iz 2022. godine je pokazalo da skoro 60% očeva ne zna da ima pravo na porodiljsko odsustvo, a samo 2,6% njih je ovo pravo i koristilo. Oni koji jesu koristili porodiljsko odsustvo naišli su na određene nejasnoće i administrativne barijere koje su usporavale proces ostvarivanja ovog prava. Ovo može dodatno obeshrabriti očeve da koriste porodiljsko odsustvo, što u konačnici može intenzivirati neravnopravnu raspodjelu skrbi za članove porodice, odnosno sav teret brige će pasti na majke koje stoga moraju uložiti dodatne napore da uravnoteže porodični i profesionalni život.
‘’SOC paralelno radi na adresiranju pitanja porodiljskih naknada za majke i generalno jačanja pravnih i društvenih uslova za dostojanstveno majčinstvo, ali to nije jedini put osiguravanja kvalitetnog porodičnog i poslovnog života ženama. Nema istinske rodne ravnopravnosti dokle god i očevi ne budu imali adekvatnu priliku da učestvuju u brizi za djecu, a jedan od inicijalnih uslova za osiguravanje tih prilika jeste i jačanje svijest na nivou društva o očevoj ulozi u podizanju djeteta i pravednoj preraspodjeli poslova između partnera”, izjavila je Emina Bošnjak, izvršna direktorica SOC-a.
Upravo zbog visoke stope neinformisanosti o zakonskim mogućnostima i garantovanim pravima organizatori žele uticati na svijest javnosti da oba roditelja, u skladu s međusobnim dogovorima, mogu koristiti porodiljsko odsustvo što donosi mnoge benefite – od jačanja odnosa s partnerom_icom, stvaranja i jačanja odnosa s djetetom, do većih prihoda u domaćinstvu.
‘’Muškarci u BiH imaju ključnu ulogu u promoviranju rodne ravnopravnosti. Rodno osjetljive politike za zaštitu porodice su ključni alat u tome i one omogućavaju očinski dopust odmah po rođenju djeteta, roditeljski dopust, dopust osobe izjednačene roditelju koja se brine o djetetu i sprovođenju fleksibilnog radnog vremena. Osim toga, ove politike se smatraju ključnim za ublažavanje negativnih demografskih trendova u BiH i pomoći će zemlji da ojača svoju otpornost’’, rekao je John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA u BiH.
U narednom periodu UNFPA i SOC će nastaviti prema nadležnim institucijama vlasti zagovarati fleksibilizaciju porodiljskog/roditeljskog odsustva kroz zakone o radu, socijalnoj zaštiti i rodno odgovorne porodične javne politike, kako bi se unaprijedila rodna ravnopravnost i zaštita prava povezanih s roditeljstvom, očinstvom i majčinstvom.
federalna.ba/AA
U podrumu Franjevačkog samostana sv. Luke u Jajcu, u srednjovjekovnoj zbirci, čuva se sarkofag sa zemnim ostacima posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića
Franjevački muzej Jajce smješten je u prostorijama Franjevačkog samostana sv. Luke u Jajcu, koji je izgrađen krajem 19. stoljeća. Muzej je po prvi put za javnost otvoren 1905. godine, a danas njegov fundus čine eksponati arheološke, etnološke, sakralne te srednjovjekovne zbirke koje su osmislili Andrijana Pravidur, Astrida Bugarski, Emir O. Filipović i Drago Bojić.
U podrumu Franjevačkog samostana sv. Luke u Jajcu, u srednjovjekovnoj zbirci, čuva se sarkofag sa zemnim ostacima posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića (vladao od 1461. do 1463.). Riječ je o skeletu koji je 1888. godine iskopao arheolog Ćiro Truhelka, a koji se od 1889. godine čuva u ovom samostanu.
– Najvažnije što franjevci ovdje čuvaju jesu zemni ostaci posljednjeg bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića. Svjesni smo da se u ovoj zemlji, Bosni i Hercegovini, često s različitim interpretacijama, nerijetko pogrešnim, govori o srednjem vijeku. Stoga su franjevci uz kraljeve zemne ostatke, na zanimljiv način ispričali priču o Bosni od 10. do 15. stoljeća. Naime, Bosna je u tom vremenu imala brojne vladare, a ne tek bana Kulina, ili bana/kralja Tvrtka I, ili pak kralja Stjepana Tomaševića. Bosna nije samo zemlja ovih vladara, ona je mnogo više od toga. Često to zaboravljamo – podvukao je u razgovoru za Fenu kustos Franjevačkog samostana Franjo Leovac.
Jajački franjevci zemne ostatke kralja Stjepana Tomaševića čuvaju više od 130 godina. Leovac ističe da velik broj posjetitelja u Muzej dolazi upravo da bi vidjeli “kralja“, a onda se pri tom iznenade kad otkriju što sve u Muzeju mogu vidjeti.
Kad je Muzej Franjevačkog samostana u Jajcu 2005. godine, u povodu 100. obljetnice djelovanja muzeja ponovno za javnost otvorio svoja vrata, zemni ostaci kralja Stjepana bili su dostupni oku posjetitelja. Međutim, sada se oni nalaze u zatvorenom sarkofagu, napravljenom u formi stećka. Na njemu se nalazi potpis Stjepana Tomaševića koji se može vidjeti na nekim dokumentima.
– Često se u zadnje vrijeme postavlja pitanje zašto su franjevci zatvorili sarkofag i zašto se kosti više ‘ne vide’. Prateći muzejske propise i standarde Europske unije, skelet je uokviren sarkofagom koji nije posve zatvoren. Ostavljen je uski prorez kroz koji se može vidjeti skelet. Postoje, naime, različite dobne skupine koje mogu gledati različite muzejske postavke. Ovdje najčešće dolaze učenici osnovnih i srednjih škola. Djeci i mladima zemni ostaci posljednjega kralja izgledaju zanimljivo. Ali, ima i onih koji na takve izloške reagiraju kroz strah i plač jer im nije jednostavno gledati kosti – kazao je Leovac.
On podsjeća i na povijest Bosne i Hercegovine devedesetih godina te da postoje ljudi koji su izgubili mnogo, prije svega misli na njihove najbliže, ljude kojih više nema. Takvima, nakon što su godinama tražili ili još uvijek tragaju za svojim najbližima, nije jednostavno vidjeti ljudske ostatke. Oni, kako ističe Leovac, nerijetko ostanu i u suzama. Tako su franjevci odlučili zatvoriti sarkofag, s ostavljenom mogućnošću da ipak ako žele pogledati kraljev skelet, to mogu učiniti.
– Ljudi različito reagiraju. I trebamo biti spremni da ne gledamo samo na sebe, nego i na ljude koji nam dolaze, koji dolaze s različitim i teškim životnim iskustvima. U otvorenosti prema svima, moramo misliti i na njih – podvukao je Leovac.
Kustos Franjevačkog muzeja Jajce ističe i etnološku zbirku koja najviše kroz fotografije govori o ljudima ovoga kraja (Srbima, Bošnjacima i Hrvatima), o njihovim običajima i načinu života. U sklopu etnološke zbirke nalaze se fotografije koje pokazuju kakav je nekoć bio život, dajući primjer takozvane “zadruge“. Unutar zadruge živjelo je više generacija jer se zajedničkim životom mogla osigurati radna snaga za poljoprivredne radove. Etnološka zbirka također nudi uvid u izgled kuća u ovom kraju. Takvih kuća danas gotovo i nema.
Leovac naglašava da Arheološka zbirka govori o kontinuitetu života na ovim prostorima.
– Kada govorimo o Jajcu, mislimo o vodopadu u središtu grada, kraljevskome gradu ili mjestu AVNOJ-a. Jajce je mnogo više od toga jer ima trideset nacionalnih spomenika kulture. I upravo arheološka zbirka govori u prilog tome da je Jajce, kao i čitava Bosna i Hercegovina, prostor koji je od prapovijesti do danas naseljen i iza sebe ostavio brojne tragove, koje su generacije prije nas stvarale i ostavile nama u naslijeđe. Ljudska civilizacija je iza sebe ostavila veliki broj zanimljivih tragova. U središtu arheološke zbirke je najstariji predmet koji franjevci čuvaju. Riječ je o maču tipa Mošunj iz 9. stoljeća prije Krista – kaže Leovac.
Muzej franjevačkog samostana sv.Luke u Jajcu čuva i brojne eksponate iz prapovijesti, ali i doba Rimskoga carstva. U arheološkoj zbirci su i eksponati iz Crkve svete Marije i tornja svetog Luke. Riječ je o krunidbenoj crkvi koja je u 16. stoljeću pretvorena u džamiju Fethiju.
Sakralna zbirka nas kroz fotografije podsjeća na crkvu Uznesenja BDM i samostan. Crkva je srušena u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Osim fotografija srušene crkve, tu su i brojni eksponati koji govore o aktivnom djelovanju franjevaca u jajačkome kraju. Za ovu zbirku potrebno je podsjetiti na još neke vrijedne eksponate. Između ostalog, tu su reprinti/kopije Hrvojeva misala i Hvalova zbornika, kalež iz 15. stoljeća izrađen u gotičkom stilu, monstranca/pokaznica izrađena u 17. stoljeću i mnogi drugi vrijedni eksponati.
Leovac dodaje da su za uređenje Muzeja dobili i nekoliko vrijednih nagrada. Nagrade se odnose na arhitektonsko rješenje mladog bosanskohercegovačkog arhitekta Amara Zuke. To govori o tome da jajački franjevci kvalitetno nastavljaju tragovima svojih predaka.
-Nadajmo se da će franjevci ustrajati na svojem putu, ali i da će ova zemlja postati svjesna da treba veliku zahvalnost iskazivati našim precima s čijim se ostacima i danas volimo hvaliti – kazao je.
Franjevački samostan posjeduje više od 2.000 eksponata, a muzejska postavka obuhvaća tek dio koji je dostupan javnosti i koji se ne smije propustiti posjetiti.