Category: Istaknute vijesti

Danas u Hercegovini pretežno sunčano. Više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. U Bosni veći dio dana umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Razvedravanje u poslijepodnevnim satima. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28°C, na jugu zemlje od 31 do 34°C.

Most Počitelj čija je gradnja krenula prije četiri godine i čiji su rokovi gradnje davno probijeni, početkom ovog mjeseca je spojen, te bi zajedno sa cijelom dionicom autoputa trebao biti gotov do sljedeće godine.

No mještani i turistički radnici koji žive od turizma u ovom srednjovjekovnom gradu sa zebnjom čekaju taj trenutak, nakon kojeg bi kažu mogli ostati izolovani jer bi im autocesta mogla odnijeti veliki broj gostiju kojima je Počitelj dosad bio usputna destinacija.

Most vrijedan 28 miliona eura

Najveći i najduži most koji se gradi u BiH, u vrijednosti od 28 miliona eura privodi se kraju. Činjenica da je jedan od najviših mostova u regionu čini ga jednim od najkompleksnijih objekata na cijelom koridoru. Očekuje se da bi mogao biti završen do jeseni, ili do kraja godine.

– U fazi smo izrade kablova kontinuiteta, završetka radova prenaprezanja, izrade završnih radova, pripremanje za izradu sigurnosnih ograda, potom hidroizolacija, asfalt i ostalo – saopštio je Ismet Hajduk, glavni inžinjer za mostove.

Osim što će činiti impozantan dio koridora 5C, ovaj most ima značajnu ulogu u budućoj Jadransko-jonskoj autocesti, pa će tako našu zemlju povezati sa državama Evropske unije kako na sjeveru, tako i na jugu Evrope. A nekima bi mogao donijeti i probleme.

Počitelj je ostao iza autoputa

– Počitelj je ostao iza autoputa, izgubili smo time puno jer ako nemate direktan prilaz gradu rijetko će neko s autoputa doći, jer dosta je ljudi koji dođu ovdje samo jer vide Počitelj iz auta, naravno ima dosta i organiziranih tura, ali sad kad se upute autocestom malo je diskutabilno hoće li doći – naglašava Jadranka Dizdar, predsjednica Turističkog društva „Počitelj“.

Prvim prijedlogom kojeg je izgradio Institut građevinarstva Hrvatske bilo je predviđeno da se uz sami stari grad na autocesti izgradi odmoralište s kojega bi se moglo doći do centra, no mještani su tada bili protiv tog prijedloga, zbog čega je drugi projekat koji je most smjestio nedaleko od Počitelja bio mnogo skuplji.

Sadašnjom trasom autoceste, čija je jedna dionica prema Mostaru izgrađena prošle godine bit će malo teže doći do Počitelja, dakle nakon što se vozilom izađe na naplatnim kućicama bit će potrebno sići na magistralni put M-17 te se vratiti prema Počitelju.

avaz

U Mostaru se danas održavaju 457. skokovi sa Starog mosta.

U toku su posljednje pripreme, takmičari obavljaju ljekarski pregled, nakon kojeg će biti poznat tačan broj skakača na noge i glavu.

Takmičari, prema riječima organizatora dolaze iz cijele regije i od ranog jutra obavljaju pripreme, s obzirom na to da je riječ o vrlo rizičnom poduhvatu jer se skače u vrlo hladnu rijeku s visine od oko 22 metra.

Skokovi su uvijek atraktivni i zanimljivi, a zanimljivo je to i koliko je duga njihova tradicija , naime skokovi datiraju iz vremena gradnje samog mosta, ali prvi skok zabilježen je 1664. Formalno takmičenje ustanovljeno je 1968. i od tada se održava svakog ljeta.

Skokovi se izvode u 2 kategorije: na noge i na glavu. U skokovima na noge poželjno je da skakač prilikom ulaska u vodu napravi što manji pljusak, dok je u skokovima na glavu obrnuto.

Skokovi počinju 16 sati ,očekuje se više hiljada posjetitelja, tome u prilog idu informacije turističkih radnika, koji bilježe vrlo dobru popunjenost smještajnih kapaciteta tokom ovog vikenda. Manifestacija završava u 22 sata tradicionalnim skokom s bakljom.

N1

Počevši od 2024. godine, ljudi iz više od 60 zemalja kojima do sada nije bila potrebna viza za ulazak u zemlje Evropske unije, njih 30, morat će dobiti odobrenje za putovanje prije nego što dođu u Evropu na kraći boravak.

Godina prilagodbe

Ovlaštenje će biti obrađeno putem Evropskog sistema putnih informacija i autorizacije (ETIAS). Ova obaveza će obuhvatiti sve zemlje koje nisu članice Šengena, a kojima ne treba viza za ulazak u EU. To znači da se nova mjera odnosi i na državljane Bosne i Hercegovine.

Prva godina će biti ustvari probna, jer će putnici prvih šest mjeseci biti samo informirani o pravilima, a u narednih šest će se početi popunjavati formulari. Dakle, u biti, tek će od 2025. ETIAS „zaživjeti“.

Domaćin ETIAS-a je Frontex (Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu), a na njihovoj stranici se navodi:

– ETIAS će dodatno ojačati evropsku unutrašnju sigurnost tako što će se proces provjere putnika provoditi prije njihovog putovanja kako bi se odredilo da li predstavljaju sigurnosnu prijetnju, ilegalne migracije ili rizik za javno zdravlje. Čitav ETIAS ekosistem je složen i sastoji se od ETIAS centralne jedinice čiji je domaćin Frontex, nacionalnih jedinica ETIAS-a lociranih u 30 evropskih zemalja i velikog informacionog sistema koji je razvila i održava Agencija EU za operativni menadžment i IT tehnologije (eu-LISA).

Tehnički problemi

ETIAS je najavljen još prije sedam godina, a trebao se početi primjenjivati pet godina kasnije, odnosno 2021., no zbog tehničkih stvari više puta je odgađano, do 2024. godine.

Ranije je iz Evropske unije objašnjeno da se od putnika odnosno aplikanata neće tražiti, naprimjer, zdravstveni ili biometrijski podaci, već da će, tokom popunjavanja online formulara, morati navesti osnovne podatke poput imena i prezimena, mjesta i datuma rođenja, podataka o pasošu, adrese stanovanja, e-mail, broja telefona…

Sedam eura

Prema podacima Evropske komisije, novi formular će koštati sedam eura, a popunjavat će se elektronski. Potvrda bi na e-mail adresu trebala stići za nekoliko minuta, a u rijetkim slučajevima do odobrenja mogu proći do dvije sedmice, u izuzetnim slučajevima i do mjesec.

Važenje ETIAS-a je tri godine ili do isteka pasoša, u zavisnosti od toga šta se prije desi.

Putnicima koji ne budu imali važeće odobrenje za putovanje prijevoznik će odbiti ukrcavanje (naprimjer, aviokompanija, autobuska ili trajektna kompanija), navedeno je na stranici Frontexa.

avaz

Delegati Doma naroda Parlamenta Federacije BiH trebali bi na sjednici u ponedjeljak, 31. jula, po skraćenom postupku razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trezoru u FBiH.

Taj prijedlog zakona, čiji je predlagač Vlada FBiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je na svojoj sjednici 25. jula. Razlozi za donošenje izmjena i dopuna Zakona o trezoru u FBiH jesu harmonizacija sa Zakonom o budžetima u FBiH i Zakonom o internoj reviziji u javnom sektoru u FBiH.

Predviđeno je i razmatranje prijedloga rebalansa ovogodišnjeg budžeta Federacije BiH, međutim postoji mogućnost da ova tačka bude skinuta s dnevnog reda s obzirom na to da ga je Vlada FBiH na sjednici Predstavničkog doma 25. jula povukla radi dorade.

Delegati bi se trebali izjasniti i o Prijedlogu zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH koji je 25. jula usvojio Predstavnički dom PFBiH. Radi o jednom od najvažnijih zakona koji, kako je tada obrazloženo, treba nakon 28 godina vratiti ponos i dostojanstvo civilnim žrtvama rata.

Predviđeno je i razmatranje Dokumenta okvirnog budžeta FBiH za period 2024. – 2026. godina, te seta energetskih zakona koje je Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio na sjednici 6. jula.

Riječ je o Prijedlogu zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti, Prijedlogu zakona o električnoj energiji u FBiH i Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

Vremenske nepogode koje su uništile usjeve i voćnjake te pojava afričke kuge svinja, ostaviće velike posljedice na domaće tržište hrane. Iako je još rano prognozirati u kojem će obimu nove nedaće uticati na cijenu i količinu poljoprivrednih proizvoda, već sada je i više nego izvjesno da će cijene hrane rasti.

Centralna gradska pijaca u Tuzli je dobro snabdjevena poljoprivrednim proizvodima, a raduje činjenica da u ponudi dominiraju prozvodi poljoprivrednika iz tuzlanske regije. Građani se više toliko i ne čude cijenama, ali dobro razmisle šta i koliko kupuju. Većina se slaže da su cijene visoke.

Nakon niza loših godina za bh. poljoprivrednike, u kojima su se sa različitim nivoima vlasti borili da im osiguraju zakonsku podršku proizvodnje, vremenske neprilike su ih ove godine stavile u krajnje lošu situaciju. Svjesni su da su njihovi proizvodi skupi za većinu građana, ali kažu da te cijene jedva osiguravaju njihov opstanak.

“Poskupljenja su normalna za sadašnje vrijeme, godina je zaista bila teška za rad, znači, u početku je bilo problem naći vrijeme za oranje, pa naći vrijeme za sjetvu, jake kiše, kasnije jaka suša. Onda sad ova olujna nevremena, sve se to odrazilo na prinose i samim tim odraziće se i na cijene”, kaže Salko Bešić, poljoprivrednik iz sela Svojat, Živinice.

Poljoprivredni stručnjaci naglašavaju da klimatske promjene samo dodatno otežavaju položaj bh.poljoprivrednika, a neorganizovanost ovog sektora ozbiljno urušava potencijal bosanskohercegovačke poljoprivrede da osigura potrebne količine hrane za domaće tržište.

“Kada poredimo domaću organizaciju poslovanja poljoprivrednika u cjelokupnom sistemu i, recimo, evropskog sistema, očigledno se vidi da na Zapadu država i poljoprivrednik zajednički rade na obezbjeđenju dovoljne količine hrane za lokalno stanovništvo, dok ovdje kod nas, poljoprivrednik je jedan pojedinac koji se bori protiv vjetrenjača i klimatskih promjena. Iza njega ne stoji niko”, kaže Suad Selimović iz Privredne komore Tuzlanskog kantona.

Kada su domaći poljoprivrednici stavljeni u ovu poziciju da nemaju adekvatnu podršku države, onda nas ne treba čuditi što domaća poljoprivredna proizvodnja ne može osigurati ni trećinu potrebnih proizvoda za bh. tržište. Ovo takođe znači da će cijene hrane samo nastaviti rasti.