Povodom trostrukog ubistva u Gradačcu danas je u Bosni i Hercegovini Dan žalosti.
S obzirom na to da ministri iz entiteta Republika Srpska na telefonskoj sjednici Vijeća ministara nisu glasali te nije bilo kvoruma, dan žalosti nije proglašen na nivou BiH već su odluke donesene na nivou entiteta.
Tako su Vlada FBiH i Vlada RS-a u ponedjeljak donijele odluke da 16. august bude proglašen Danom žalosti.
U Brčko distriktu je Dan žalosti bio u ponedjeljak, na dan dženaze ubijene Nizame Hećimović.
Podsjećamo, Nermin Sulejmanović kojeg je nevjenčana supruga Nizama prijavila za nasilje te koji je od ranije poznat policiji kao osoba sa kriminalnom prošlošću, ubio je u petak prošle sedmice NIzamu i još dvije osobe.
Svirepo ubistvo je prenosio uživo putem Instagrama. Nakon što je ubio Nizamu, Nermin je ubio oca i sina Đengiza i Denisa Ondera koje je poznavao. Kada ga je policija opkolila trostruki ubica je počinio samoubistvo.
Zastave na institucijama danas će biti spuštene na pola koplja, televizijske i radijske sadržaje, kao i sve sportske i zabavne manifestacije planirane potrebno je prilagoditi Danu žalosti.
Najavljene radarske kontrole za 16. 08. 2023. -PS BUSOVAČA
11:00 do 12:30 sati Gavrine kuće
12:30 do 14:00 sati ulica 1.mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)
15:00 do 16:30 sati Oselište (kod starog Tamexa)
16:30 do 18:00 sati Polje (kod groblja)
Najavljene radarske kontrole za 16. 08. 2023. -PS BUGOJNO
13:00 do 14:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Čaušlije
15:00 do 16:30 sati Bugojno-Kupres, Poriče
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje,Zlavast
19:00 do 20:30 sati ulica Armije BiH
Najavljene radarske kontrole za 16. 08. 2023. -PS VITEZ
07:00 do 09:00 sati ulica Hrvatske mladeži
09:00 do 11:00 sati ulica Kralja Tvrtka
12:00 do 13:00 sati M-5 Ahmići
13:00 do 14:00 sati lokalna cesta Divjak
Duge su kolone na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima Izačić, Velika Kladuša, Gradina i Bosanska Gradiška. Na ostalim graničnim prelazima, pojačan je intenzitet saobraćaja, ali zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta. Napominjemo da je stanje na granicama promjenljivog inteziteta.
Brojne su dionice sa aktuelnim radovima, tako da preporučujemo vozačima da planiraju svoje putovanje u skladu sa očekivanim zastojima.
I danas će se nastaviti radovi na asfaltiranju na magistralnom putu Buna-Tasovčići, zbog čega će se saobraćati usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila. Očekujemo gužve i vozače molimo za strpljenje i razumjevanje.
Zbog radova na dionici regionalnog puta Brčko-Cerik (Bukvičko brdo) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce (M-1.8 Cerik-Lončari-Brčko, za putnička vozila Donja Skakava-Ulice-Vitanovići).
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se na magistralnim putevima: Ripač-Dubovsko, Bihać-Kamenica, Stup-Blažuj, Kiseljak-Busovača, na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova), Hadžiće i Kladanj (iz smjera Olova).
Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.
Danas u Bosni i Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme. Razvojem oblačnosti, ponegdje u sjevernim, centralnim i istočnim područjima može pasti i malo kiše ili kratkorajni pljusak. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 21, na jugu do 25, a dnevna od 27 do 33 stupnja.
Činjenica da je, prema podacima zvaničnih agencija, od 2015. do 2022. godine ubijeno najmanje 75 žena (ne uključujući slučajeve iz 2023.) u Bosni i Hercegovini ukazuju na zastrašujuću rasprostranjenost nasilja nad ženama u jednoj maloj zemlji s procijenjenih 3.453.000 stanovnika.
Međutim, površnost i “kratka pamet” kao da su postale dominantno obilježje našeg vremena i društva, pa se i najkompleksnije društvene pojave i procesi pojednostavljuju, skraćuju, “prelamaju preko koljena”.
Kako ćemo-lako ćemo. Živi se od danas do sutra, pa ono što zahtijeva interdisciplinarni pristupu kojem će za rješenjima tragati eksperti iz raznih oblasti, a učestvovati predstavnici vlasti, nevladinog sektora, vjerskih i drugih zajednica, kao i medija, te u takvoj debati proizvoditi stvarno primjenjive strategije – svodi se na neutaživu želju za lajkom, samopromocijom i bahatim pojednostavljivanjem. Do besmisla.
To je ona situacija u kojoj političari TV-u, kao, prijete, mršte se, gestikuliraju, protestiraju, sve zabrinuti pozivaju na akcije, “krvi daju za Bosnu” itd.
Zaštita za žrtve
S toga ovaj tekst objavljujemo upravo danas, dan nakon dženaze rahmetli Nizami Hećimović, mladoj osobi iz naše zajednice koja je postala žrtvom femicida. Kao otpor zaboravu ove mlade žene i desetina istih. Makar kao pokušaj da se makar na ovakav način suprotstavimo tendenciji da se i najužasniji primjeri patologija u našem društvu svedu na reality, da se zaboravljaju – do neke nove mrtve glave, do neke nove saobraćajne nesreće, do neke nove poruke na društvenim mrežama, poteza ili izjave koju ćemo osuđivati ili hvaliti.
Tek ukoliko uspijemo uzdignuti iznad tog pukog konzumerizma medijskih i sadržaja na društvenim mrežama postoji nada da će ovo društvo možda shvatiti zastrašujuće razmjere činjenice o desetinama ubijenih žena samo proteklih nekoliko godina.
Tek tad će postojati mogućnost da će se stvoriti društveni okvir u kojoj će žrtvama porodičnog nasilja, makar jednoj ženi-žrtvi, biti spašen život, u kojoj će se žrtva osjećati zaštićena od sistema, društva čiji je dio.
Jedan takav odgovoran pristup već duže vrijeme zagovara nevladina organizacija Atlantska inicijativa (AI) iz Sarajeva, koja se nastoji suočiti s teškim traumama našeg društva.
U tom smislu valja istaknuti bilten pod naslovom “Femicid” koji je u februaru 2022. godine objavila ova organizacija.
“Važno je femicid učiniti vidljivijim i prepoznatljivijim jer želimo pojačati svijest o tome da nasilje u porodici nosi smrtonosne posljedice, da seksualno nasilje može prouzročiti smrt, da patrijarhalno-konzervativne prakse i tradicije nekada ugnjetavaju žene do smrti, te da brojne smrti žena nisu slučajnost, već su dio sistemske opresije gdje muška ljutnja na žene i potreba za dominacijom rezultira smrću. Femicid se najčešće posmatra kao izolirano nasilje, a u svojoj suštini predstavlja dio sistema opresije žena”, navodi urednica tog biltena dr. Majda Halilović.
Inače, u ovom biltenu autorice i autori se slažu da je postupanje sa slučajevima femicida kao jednokratnim i završenim djelima nasilja pogrešan konceptualni okvir koji ne doprinosi zaštiti i prevenciji femicida.
Sve naše Bademe
Otežavajuću okolnost u suočavanju s ovom opasnom društvenom devijacijom svakako predstavlja “dubina predrasuda prema nasilju nad ženama kako u društvu tako i u postupanju službi zaštite”. Te predrasude su, prema Halilović, “tako duboko ukorijenjene da su se reflektovale kroz različite načine na koje se formiraju mišljenja i stavovi”.
Ako se samo osvrnemo na decenije moderne prošlosti postaje jasno kako su mitovi o ubistvima žena nastajali, te kako su održavani u privatnom i javnom prostoru.
“Značajnu perspektivu o femicidu ponudio je Nebojša Jovanović analizirajući u svom eseju ono što naziva bosanski rat spolova. Izlažući psihoanalitičkoj i sociološkoj kritici popularni film Kuduz iz 1989. i efekte koje je ovaj film imao na gledaoce Jovanović prikazuje kako filmske reprezentacije, a možemo reći i medijske, reflektuju ideološki i društveno-politički kontekst i stvarnost kada prikazuju ubistva žena. Film je baziran na stvarnom događaju, a prikazuje svirepog ubicu Kuduza kao grubijana nježnog srca, a Bedemu kao njegovu žrtvu koja je ovo ubistvo isprovocirala izdajom tradicionalnih normi pokorne žene. Film nije o Bademi, već o Kuduzu i njegovoj patnji, njegovoj ljubavi, njegovim emocijama. Toliko je film naklonjen Kuduzu da je u tim predratnim godinama ovim filmom ubica postao dopadljiv, slobodno se može reći i junak jedne tragedije”, piše Halilović.
Foto: N. G. / Radiosarajevo.ba: Protest u Sarajevu zbog ubistva Nizame Hećimović
Iako smo u godinama nakon Kuduza donekle smo se odmakli od ovog diskursa da su ubice žena “grubijani nježnog srca” i ovakva opravdanja više nisu popularna, odnosno ne iznose se ovako eksplicitno, ukupni odnos prema femicidu u praktičnom smislu nije doživio značajniju promjenu.
“Prema podacima do kojih je došla Agencija za ravnopravnost spolova BiH, prikupljajući podatke od pravosudnih institucija i nevladinih organizacija, od 2015. do 2020. godine ubijeno je ukupno 56 žena, ali se ta ubistva ne tretiraju kao femicid. Da postoji rodna analiza nasilnih smrti u Bosni i Hercegovini, mi bismo sada napisali koliko žena je ubijeno u posljednjih pet godina, na koji način i kako je pravosuđe procesuiralo ova djela, koji propusti su napravljeni u zaštiti, ali takvo nešto još uvijek nemamo. To bi bilo važno jer bi službama zaštite dalo smjernice za dalji rad, ali i pokazalo da javnost prati femicid s dužnom pažnjom i brigom koju najozbiljniji oblik nasilja nad ženama zaslužuje”, ističe Halilović.
Opravdanje nasilja nad ženama
U poglavlju “Potrebna promjena diskursa o nasilju u porodici u Bosni i Hercegovini”, Majda Halilović piše:
“Žene koje su učestvovale u ovom istraživanju govorile su o tome kako su tretirane od strane svojih porodica, policije, socijalnih radnika i članova pravosudne zajednice. Navodile su kako su one smatrane uzrokom nasilja, i uvjeravane su da će nasilje prestati ako one učine ili promijene određene stvari. Žene su prisiljavane na pokornost, a njihovi muževi su ih potčinjavali i kontrolirali, što je bio ‘normalan’ dio svakodnevnog života.” ‘Normalno’ je i kad policija pokušava pomiriti muža i ženu neposredno nakon nasilja, tvrdeći da njihov dalji zajednički život predstavlja najvažniji prioritet, ili kad advokati i sudije koji provode zakone javno kažu da ‘ne dijele to feminističko shvatanje nasilja'(!)”.
“Normalizacija” i “opravdavanje” nasilja nad ženom – čak i od strane policajaca i sudija – itekako doprinosi retraumatizaciji već traumatizirane žrtve, navodi autorica.
“Ali nije dovoljno samo tradicionalnu, patrijarhalnu ideologiju zamijeniti modernom, liberalnom. Treba uvesti nove policijske metode i zakone koji će efikasno zaštititi ženu žrtvu zlostavljanja, i spriječiti femicid. Treba educirati sudije, tužioce i policiju, i informisati ih o najnovijim saznanjima u oblasti nasilja u porodici. A to je posao i obaveza nas, stručnjakinja i stručnjaka za mentalno zdravlje”, zaključuje Halilović.
Femicid: medijske i društvene percepcije
Autori biltena upućuju kritike i nama medijima i novinarima. S pravom. Majda Halilović zaključuje da su pomaci u izvještavanju neznatni, i osim ponekih analitičkih članaka kada je nasilje u fokusu, uglavnom se izvještavanje o femicidu zaustavlja na rubrikama crne hronike.
Svijest javnosti se ne može promijeniti ako femicid nazivamo zločinom iz strasti i ljubomore, jer na taj način implicitno tražimo opravdanja za nešto što je neprihvatljivo. Postavlja se pitanje građani promišljaju o ovim ubistvima žena nakon konzumiranja ovakvih medijskih sadržaja u BiH.
“Da li su shvatili šta je sve prethodilo ubistvu i da su ubice imale jasnu i jaku namjeru da ubiju bivše supruge zato što više nisu pristajale da trpe nasilje? Da li ovakvo izvještavanje budi ljutnju kod građana da ubijene žene nisu bile zaštićene? Ubistva žena zaslužuju adekvatnu medijsku, ali i pažnju sistema zaštite, istraživanje uzroka, propusta, konstantno upozoravanje i stvaranje mehanizama kojim će se odgovorni u sistemu zaštite pozivati na odgovornost za svoje propuste. Sve ovo kontinuirano izostaje u Bosni i Hercegovini. Šta će se desiti ako u pisanju o ovom i drugim svirepim ubistvima koristimo drugačiju terminologiju, ako objasnimo šta je femicid, ako usmjerimo napore novinara na to da osvijeste javnost, da upozore druge žene u nasilnim vezama da i one mogu biti žrtve, ako policiji i socijalnim radnicima jasno stavimo do znanja daa pažljivo posmatramo kako postupaju i da ćemo ih pozivati na odgovornost za propuste. Pitamo se hoće li i tada zanemariti znakove da je žena u smrtnoj opasnosti, hoće li i tada propustiti da počinioca nasilja pritvore na vrijeme, ili da ga uvedu u program pomoći koji će ga odvratiti od nasilja i time umanjiti šanse da počini ubistvo”, navela je Halilović.
Europska komisija je u maju 2019. godine postavila 14 ključnih prioriteta pred vlasti u Bosni i Hercegovini, kako bi naša zemlja ušla u Europsku uniju.
Od postavljanja ovih prioriteta, prošlo je više od četiri godine, a porazna je činjenica da su vlasti u Bosni i Hercegovini od 14 prioriteta ispunili samo jedan. To se navodi u izvještaju Europske komisije, koji je objavljen u novembru 2022. godine.
Ključni prioritet, u čemu je saglasan veći broj analitičara, je vladavina prava. Radi se o glavnom prioritetu čije neispunjavanje koči Bosnu i Hercegovinu ne samo na putu ka EU, već i na putu ka normalnom funkcionisanju države.
Vladavina prava, kao pojam, obuhvata stanje u državi gdje svi građani, bez obzira na njihov politički status, nacionalnost, religijsku pripadnost, rasu, spol, seksualnu orijentaciju ili bilo koju drugu odrednicu, uživaju ista prava, privilegije i odgovornosti. Naravno, ovo je osnovna definicija, a kada se uđe u detalje, stvari postaju mnogo kompleksnije.
Šira definicija vladavine prava, posebno u kontekstu Bosne i Hercegovine, znači usvajanje seta zakona kako bi svi građani mogli biti jednaki pred zakonom. Vladavina prava je inače dosta teška prepreka za mnoga društva u tranziciji, kao što je to situacija u Bosni i Hercegovini, ali je prepreka koja se mora preći kako bi došli do Europske unije, što je ključni vanjskopolitički prioritet svih političkih aktera u BiH, ili oni to barem tvrde.
Kako bi dobili jasniju sliku kako BiH može doći do napretka u ovom segmentu, ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je profesora Davora Trlina, eksperta za ustavno pravo.
Prije nego što dođemo do posla koji nije učinjen, vrijedi istaknuti neke reforme koje su pokazale pozitivan kurs djelovanja u bosanskohercegovačkoj politici, posebno u segmentu vladavine prava.
Na pitanje šta je dosada učinjeno, profesor Trlin odgovara: “Direkcija za Evropske integracije je objavila da su usvojene izmjene Izbornog zakona BiH; provedeni izbori u Mostaru 2020. godine; započeta izrada Programa integrisanja BiH u EU; osigurano pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje; izmijenjen i dopunjen u skladu s propisima EU je Zakon o javnim nabavkama; uspostavljena je saradnja s EUROPOL-om i pokrenuta procedura za početak pregovora u zaključivanju ugovora sa EUROJUST-om; usvojene su Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala u BiH 2023. – 2026.; revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, kao i Strategija iz područja migracija i azila za period 2021. – 2025.”
Ipak, dodaje Trlin, neke ključne stvari nisu urađene.
“Međutim, neki od ovih rezultata su upitni jer navedeni Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje još nije profunkcionisao, Izborni zakon nije izmijenjen u skladu sa demokratskim standardima, te presuda Sejdić-Finci kojom je utvrđena otvorena ustavna diskriminacija nije provedena“, rekao je profesor Trlin.
Na to šta nas čeka na putu ka ispunjavanju ovog ključnog prioriteta, profesor kaže – mnogo toga.
“Ključna bi bila pitanja izmjena i dopuna Zakona o VSTV koji se odnose na integritet; usvajanje novog zakona o VSTV; novog zakona o sudovima BIH i novog zakona o sprečavanju sukoba interesa.
Utvrđivanjem Nacrta Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine, nominalno je treba da započne nova, šesta faza reforme organizacije pravosuđa. U proceduru uz ovaj zakon u cijelosti ide novi Zakon o VSTV BIH kojim bi se izvršila unutrašnja reorganizacija i modernizacija regulatora pravosudnog sistema.
Cilj novog zakona je unutrašnja reorganizacija VSTV BIH, formiranje dva odvojena vijeća (sudijsko i tužilačko), te dalje unapređenje antikoruptivnih mehanizama, kako bi se povratilo povjerenje građana i ojačao integritet.
Godine 2004. potpisan je Sporazum o prenosu pojedinih ovlašćenja sa entitetskog VSTV na državni VSTV, a to je učinjeno kao uslov za potpisivanje SSP i sticanje kandidatskog statusa”, rekao je Trlin.
Kako nastavlja, važna je i uloga međunarodne zajednice u BiH, a posebno je izdvojio visokog predstavnika.
“Kritičke ocjene napretka vladavine prava su svakako potkrijepljene. Negativna percepcija javnosti o radu pravosuđa i izostavljanju priznavanja postepenih reformi (tzv. ‘evolutivni pristup’) koje je preduzelo VSTV (kao specifičan novi organizacioni oblik i novu varijantu odnosa prava i politike) po mom mišljenju nije potkrijepljena.
Svakako, nedostaci pravosudnog aparata identificirani po izvještajima relevantnih međunarodnih organizacija ne mogu se zanemariti i legitimno su na vrhu liste prioriteta za novo Vijeće Ministara BiH. Ipak, određeni nivo priznanja bh. pravosuđu treba s obzirom na to nalazi se formalno-pravno u velikom stepenu autonomije i stanja da tako manevrira između autonomije i odgovornosti i potrebe za transformacijom pravosudnog sistema i njegovog ujednačavanja sa savremenim demokratskim stavovima.
OHR i uopšte međunarodna zajednica tu ne smije biti pasivni posmatrač. I generalno, smatram da Bosna i Hercegovina ima dobar pravni okvir za nezavisnost sudstva (prioritet 4 c) i da jedini jaki vid zavisnosti, i to finansijske, predstavlja činjenica da ne postoji zaseban pravosudni budžet, već se pravosuđe finansira iz 14 budžeta vlada/Vijeća ministara (vlada finansijski partikularizam)”, izjavio je profesor.
Trlin potcrtava i određene dijelove prioriteta koji nisu ključni u ovom trenutku, ma koliko ih određeni političari željeli predstaviti kao takve.
“Pitanje međunarodnih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (prioritet 4 d) treba riješiti, ali se ovo pitanje tokom pregovora za članstvo u EU može označiti kao stvar koja ce biti riješena nakon prijema u članstvo. Bez obzira što Milorad Dodik potencira rješavanje ovog pitanja sada, ono se može izuzeti iz 14 prioriteta u riješiti u vremenu kada sam naveo.
Prioritet 4 e) je po mom mišljenju u ovom trenutku teško izvesti, jer podrazumijeva formiranje Vrhovnog suda BiH, a da bi on imao instancionu nadležnost u odnosu na vrhovne sudove entiteta , potrebno je izvršiti brojne izmjene i dopune u materijalnim , procesnim i organizacionim propisima.
Potrebno je izvršiti izmjene i u antikorupcijskom zakonodavstvu, posebno zaštiti ‘zviždača’, zakonu o finansiranju političkih stranaka i zakonu o slobodi pristupa informacijama.”
Za kraj, dodao je i da je pokazan negativan trend u određenim dijelovima Bosne i Hercegovine.
“Da određeni bosanskohercegovački nivoi vlasti idu i u suprotnom pravcu govori i ponovna kriminalizacija klevete (u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj) i svojevrsno uvođenje cenzure kroz nacrt Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u kantonu Sarajevo”, rekao je na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba profesor Davor Trlin.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj telefonskoj sjednici donijela odluku kojom se 16. august proglašava Danom žalosti u ovom bosanskohercegovačkom entitetu.
U obrazloženju je istaknuto da Vlada Federacije BiH odluku donosi radi izražavanja saučešća i suosjećanja sa porodicama žrtava stravičnih ubistava u Gradačcu, koja su se desila 11. augusta ove godine.
Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije BiH i institucija Federacije BiH.
Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH.
Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.
Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama Federacije BiH.
U nastavku planskih aktivnosti koje su usmjerene na borbu protiv krivičnih djela iz oblasti korupcije, policijski službenici Uprave policije MUP-a Srednjobosanskog kantona u saradnji sa nadležnim Kantonalnim tužilaštvom Travnik i Općinskim sudom Kiseljak, su u ranim jutarnjim satima pristupili realizaciji operativne akcije „VIZIR“.
Akcija je provedena na području Kiseljaka, gdje je slobode lišeno 8 policijskih službenika iz PS Kiseljak, zbog sumnje da su u proteklom periodu izvršili više krivičnih djela „Zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja“, „Primanje dara ili drugih oblika koristi“, kao i drugih djela sa kojima se osumnjičeni dovode u vezu.
U okviru ove akcije izvršeni su pretresi na više lokacija, kojom prilikom su pronađeni određeni materijalni dokazi koji će se koristiti u toku krivičnog postupka.
Nakon završene kriminalističke obrade, osumnjičeni će biti predati nadležnom tužilaštvu na daljnje postupanje.
Ovakve i slične aktivnosti se nastavljaju i u narednom periodu.
Sa 9. sjednice Vlade Srednjobosanskog kantona zakazane, za četvrtak, 10. 8. 2023. godine, skinuta je 8. tačka dnevnog reda koja se odnosi na “Prijedlog odluke o davanju saglasnosti osnovnim i srednjim školama za raspisivanje Konkursa za popunu radnih mjesta za 2023./2024. godinu – Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta”.
Ovo je bila veoma bitna tačka Dnevnog reda jer, u Srednjobosanskom kantonu, između 30 i 40 posto zaposlenih prosvjetnih radnika u pojedinim slučajevima i po deset godina rade po ugovoru na određeno vrijeme, a sada Vlada SBK/KSB koristi oko 1.000 prosvjetnog radnika kao alat za ucjenu i manipulaciju političkih stranaka.
“Svake godine će biti primljeni 1.septembra, rade do juna, onda se šalju na Biro. Preko ljeta nemaju nikakva prava – ni zdravstvenu ni socijalnu zaštitu, znači, ne samo plaću, i onda opet na jesen, hoće li biti primljeni, neće li biti primljeni? Direktorima je ostavljeno na volju da od nastavnog kadra rade šta hoće, pa onda nije ni čudo što se mladi prosvjetni radnici ne mogu “ženiti ili udavati” niti planirati život i porodicu, jer rade od danas do sutra!” – navodi zastupnik SDP BiH u Skupštini SBK/KSB i predsjednik OO SDP BiH Gornji Vakuf-Uskoplje, Edin Gekić.
Zastupnik Edin Gekić naglašava kako, prema Zakonu o radu, zaposlenog kojeg tri puta angažuje na određeno vrijeme u periodu od po 1 godine, poslodavac mora primiti na neodređeno. Međutim, direktori škola namjerno prekidaju radni odnos prosvjetnih radnika u toku ljetnih mjeseci, kako ne bi imali obavezu sklapanja ugovora na neodređeno sa zaposlenima.
„Iako sam kontaktirao više prosvjetnih radnika, koji već godinama rade po ugovoru na određeno vrijeme, niko od njih nije htio govoriti o ovoj temi u njima preovladava strah od režima SDA i HDZ! Iz nadležnog Ministarstva obrazovanja, mladih, nauke, kulture i sporta SBK/KSB nisam tražio obrazloženje na ovu temu, ali je Ministarstvo nijemo prešutilo, niti je u saopštenju obrazložilo razlog zašto nisu već raspisani konkursi u SBK/KSB, ali svima nam je jasna politika ugnjetavanja i revanšizma 1:1!“
“Stranački direktori određuju koga i koliko će ljudi primiti. Može biti primljen neko ko je radio godinu-dvije (mladi stranački aktivist ili rođak nekog od stranačkih funkcionera), a neko ko je radio u toj školi deset godina, ali ko ne „sluša“ „svoje“ iz SDA ili HDZ i ne podilazi im u svakom pogledu – bukvalno može preko noći ostatiti bez posla!“
„Gdje nas vodi ovakav obrazovni sistem? I da li postoji još neko kome nije jasno zašto mladi napuštaju ovu državu?“ – pita se na kraju zastupnik SDP BiH u Skupštini SBK/KSB, Edin Gekić.
Memorijani malonogometni turnir ” Sjećanje na šehide Šeherdžika i Oboraca 2023″, ide u svoju završnicu. Sinoć su odigrani susreti četvrtinefinala, a polufinale večeras su izborile ekipe: Restoran 6 braće – Čizmo instalacije i Poljoprivredni obrt Habib i Jugo kop Mešan iskop
