Category: Istaknute vijesti

Stanovnici brojnih dijelova Goražda u subotu popodne borili su se da zaštite svoju imovinu i od bujica spasu ono što se spasiti da. Tako je, kažu, već godinama, jer uz sve ekstremnije padavine na naplatu dolaze i svi propusti, nerad, nemar i samovolja kada je o prostornom planiranju i izgradnji riječ, pogotovo kad su u pitanju kolektori otpadnih voda manjeg prečnika koji trebaju da „pokupe“ površinske vode i kanalizaciju.

– Ogromna je kiša pala, mimo nekog redovnog Božjeg davanja, ali to nije razlog da svaki put kada malo veća kiša padne stanovnike ulica Hasana Kikića i Murisa Živojevića dovede u stanje katastrofe. Mi pokušavamo, apelujemo, zovemo, ali od svih ljudi došao je samo predsjednik mjesne zajednice Dženis Ćulov koji je zvao odgovorne. To je ostalo samo na pozivu koji je odzvonio i nikom ništa – kaže Elvir Ćurovac.

Naselje Obarak i Površnica posljednjih decenija dobila su desetine novih stanovnika i objekata, kolektori ostali istih profila, a u nekim ulicama kanali sa rešetkama preko kolovoza su čak zatvoreni i asfaltirani.

– Zato je ovdje vodeni val bio skoro pola metra visine. Pojedini objekti, kuće, garaže, podrumi, ostaju u totalnom haosu. Napravit ćemo mi neke ograde, ali daj da riješimo te površinske vode koje su spojene direktno u kanalizaciju. Ovo zaslužuje vanrednu sjednicu Gradskog vijeća, da se napravi plan i da se ovim ljudima pomogne. Ako nemaju sredstava, neka traže od FBiH – ističe Ćurovac.

Ispod objekta porodice Kazić, koji se nalazi nad samom magistralnom cestom Goražde – Ustiprača, pojavile su se pukotine u tlu, stabla voća klize prema magistrali, a terasa na kući već se odvojila od objekta.

– Sva voda koja ide s vrha Površnice dolazi pred naša vrata i pravi haos zadnjih 5-6 godina. Apsolutno niko ne reaguje. Ako se ništa ne poduzme vjerovatno će ove kuće i čitavo naselje krenuti. Ja samo kažem, daj Bože da nikome ništa ne bude, a sve materijalno je nebitno. Meni lično je najveći problem što imam dijete sa invaliditetom pa ako se to desi vrlo teško ću ga izvući iz kuće. To su stvari koje ne možete nikom da dokažete – kaže Emir Kazić, te dodaje da od 25 gradskih vijećnika, od kojih su neki i njegove komšije, nisu ni došli da pogledaju šta se dešava.

Stotine kubika betona i desetine metara cijevi ugradili su stanovnici ovog dijela grada pokušavajući da se zaštite od bujičnih voda koje svaki put nađu svoj put, uništavaju imovinu i prijete sve katastrofalnijim posljedicama. Rijad Živojević u podzide, trotoare i betonske kanale uložio je mnogo, toliko da je novu kuću mogao izgraditi na drugom mjestu.

– Čim je kiša izlazi, spašavaj, radi šta znaš. A ne možeš odbraniti, ne možeš izaći jer voda te nosi i možeš samo gledati. Kod mene je ugrožena garaža, zid ispod, kojeg je babo napravio 60-tih godina potkopan je. Sve čekaju nešta, te Direkcija cesta uzela to, te čekaju da se gradi kružni tok, tako da im je najveći trošak da pokose travu na padini ispod naselja. A ovo je ulaz u grad, magistralni put koji povezuje tri države, prolaze im turisti ovuda … bruka i sramota u centru grada – ističe Živojević.

avaz

Najvećom prosječnom isplaćenom neto platom tijekom prošle godine u Federaciji BiH može se pohvaliti Sarajevski kanton.

Prema podacima iz dokumenta “Makroekonomski pokazatelji po županijama Federacije BiH”, prosječna neto isplaćena plata u ovom kantonu iznosila je 1390 KM, što je više za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu te iznosi 124,8% prosjeka Federacije BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.
S druge strane, najmanja prosječna isplaćena plata, prema podacima iz navedenog dokumenta, isplaćena je u Srednjobosanskom kantonu. Naime, prosječna isplaćena neto plaća u SBK tokom 2022. godine iznosila je 893 KM, što je više za 11,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 80,2% prosjeka FBiH.

U razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Isti podaci pokazuju kako je prosječna isplaćena neto plata u Posavskom kantonu u 2022. godini iznosila 1025 KM, što je više za 14,3% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,0% prosjeka FBiH. U četverogodišnjem razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 7,3%.

Kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, prosječna isplaćena neto plata tokom 2022. godine iznosila je 1022 KM, što je više za 12,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 91,7% prosjeka FBiH.

U promatranom razdoblju 2018. – 2022. neto plata prosječno se godišnje povećavala za 6,4%. Druga najmanja prosječna neto plata isplaćena je u Zeničko-dobojskom kantonu. Prema podacima iz spomenutog dokumenta, prosječna isplaćena neto plata u Zeničko-dobojskom kantonu u 2022. godini iznosila je 962 KM, što je više za 12,1% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 86,4% prosjeka FBiH. U razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata radnicima u ovo kantonu prosječno se godišnje povećavala za 6%.

Najveće povećanje u odnosu na godinu prije zabilježeno je u Bosansko-podrinjskom kantonu. – Prosječna isplaćena neto plata u BPK u 2022. iznosila je 1026 KM, što je više za 15,2% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,1% prosjeka FBiH.

U promatranom razdoblju 2018. – 2022. neto plata prosječno se godišnje povećavala za 6,6% – navodi se u dokumentu “Makroekonomski pokazatelji po kantonima Federacije BiH”. Drugom najvećom prosječnom isplaćenom neto platom može se pohvaliti Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje je prošle godine ovaj iznos bio 1198 KM, što je više za 10,9% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 107,5% prosjeka FBiH.

U četverogodišnjem razdoblju (2018. – 2022. g.) neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Značajan rast u visini prosječne isplaćene neto plate tokom prošle godine u odnosu na godinu prije zabilježen je i u Zapadnohercegovačkom kantonu.

Očekivanja su da uskoro minimalna plata u našoj državi iznosi hiljada maraka. Poslodavci u tom slučaju neće moći sami odlučivati žele li je povećati ili ne nego će im to biti obaveza, tvrde iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, ova inicijativa dolazi nakon tematske sjednice Federalnog parlamenta u prošloj godini, kada je Savez samostalnih sindikata postigao usvajanje nacrta Zakona o minimalnoj plati od hiljadu maraka. Planirano je da novi zakon stupi na snagu 1. januara naredne godine. Optimizam sidnikata, uvjeravanje Federalne vlade bit će na žestokom ispitu, ukoliko se to ne ostvari, a povjerenje uposlenika iznevjeri.

Jedan od strateških ciljeva nove Federalne vlade je usvajanje ovog zakona, navodi Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Da se ozbiljno radi na ovom zakonskom rješenju svjedoče i brojni sastanci koje je Savez održao s predstavnicima federalne vlasti, pojasnio je, te dodao da će i poslodavci značajno biti oslobođeni određenih poreznih obaveza, što će ovaj zakon učiniti realno izvodivim.

„Želimo da imamo garanciju da će sve ono čega država oslobodi poslodavce zaista i završiti u džepovima radnika. Naš prijedlog je sistemsko rješenje koje će biti obavezno za sve poslodavce, gdje će svi radnici osjetiti povećanje plata. Poslodavci su predlagali da to bude na volju poslodavaca“, ističe Šatorović.

Ovaj zakon uskoro će se naći i u parlamentarnoj proceduri. A iz Saveza samostalnih sindikata očekuju potpunu podršku parlamentaraca jer se time, tvrde iz Saveza, stvaraju pravednije ekonomske prilike za sve. Iz Federalnog parlamenta podsjećaju da ovaj zakon treba doći kao dio paketa fiskalnih zakona, te da je potrebno povesti računa o poreznim obavezama poslodavaca.

„Vjerujem da je to izuzetno potrebno u Bosni i Hercegovini. S druge strane, jedini otklon koji ćemo imati prema tome je upozorenje nekih ekonomista da će to u ovakvom ekonomskom kontekstu biti jako teško provodivo. Ali zbog toga upravo i radimo na tome da se izmijene fiskalni zakoni kako bi takav zakon o minimalnoj plati bio realan“, kaže Belmin Zukan, zastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH.

„Ukoliko se spusti zbirna stopa doprinosa na 30 posto, a ostane porez na dohodak 10 posto, onda to znači automatski da će se omogućiti znatno veće plate za naše radnike, pa vjerovatno i dosta značajnije u kontekstu samog minimalca. Fokus fiskalnih politika treba da bude kako povećati prosječnu platu u Federaciji BiH“, poručuje Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Parlamentu FBiH.

„Ne znam ko bi mogao biti protiv jednog takvog normativnog akta koji čini revolucionarni iskorak. Lijepo zvuči kada kažete da će minimalna plata biti hiljadu maraka. Međutim, potrebno je zaista uraditi temeljitu analizu kako biste sagledali sve aspekte takvog čina, da ne bismo ušli u problem pa da imamo od jednog pozitivnog efekta neki kontraefekat koji bi ozbiljno ugrozio državu“, upozorava Muamer Zukić, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH.

Podsjećamo i na stav poslodavaca koji su preko ovlaštenih predlagača zakona uputili inicijativu za izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH. Time bi na povećane neto plate privredna društva i obrtnici plaćali umanjene doprinose za penziono i zdravstveno osiguranje. A minimalna plata trenutno iznosi 596 maraka, što je više nego mizerno.