Category: Istaknute vijesti

Primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana u Federaciji počela je 28. maja ove godine, a iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) kazali su za Faktor će se kazne početi naplaćivati 12 mjeseci nakon početka primjene, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata.

Zakonom je propisano da će ministar zdravstva donijeti propise kojima se regulišu uvjeti za posebne prostorije za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenja te je u tom smislu dogovoreno održavanje sastanaka nadležnih organa s Federalnim ministarstvom zdravstva.

Nadalje, iz FUZIP-a podsjećaju da je upotreba duhanskih prerađevina zabranjena u odgojno-obrazovnim ustanovama, ustanovama za smještaj i boravak djece i studenata, zdravstvenim i socijalnim ustanovama te u svim federalnim, kantonalnim, gradskim i općinskim organima i institucijama.

Upotreba je zabranjena i u drugim javnim ustanovama, preduzećima i pravnim licima gdje se obavlja proizvodni proces, u zatvorenim objektima u kojima se održavaju kulturne, zabavne, sportske i druge manifestacije, priredbe i takmičenja, vrši snimanje i emitiranje, održavaju sjednice i drugi organizirani skupovi građana, osim u za to predviđenim prostorijama.

Također, zabrana vrijedi i u sredstvima javnog prijevoza u cestovnom, željezničkom i zračnom saobraćaju te unutrašnjoj plovidbi (osim u posebno određenim prostorijama za pušenje), žičarama, liftovima i u staničnim objektima.

– Nadzor nad primjenom zakona obavljaju Federalna uprava za inspekcijske poslove putem federalnih inspektora i kantonalni organi za inspekcijske poslove, putem kantonalnih inspektora.

Konkretno, Federalna uprava za inspekcijske poslove će vršiti nadzore putem Federalnog inspektorata rada na mjestima rada, isključivo u privrednim društvima, preduzećima i ustanovama od interesa za FBiH, te putem federalnih zdravstvenih inspektora, u zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač Federacija – kazali su za Faktor u FUZIP-u.

S obzirom na to da pravna lica imaju vrijeme prilagodbe u trajanju od šest mjeseci, a očekujući donošenje pratećih, predviđenih provedbenih akata, federalni inspektori rada i zdravstva u prijelaznom periodu po stupanju na snagu zakona, prevashodno imaju konsultativno-savjetodavnu ulogu, kako bi preventivnim djelovanjem podržali namjeru i cilj zakonodavca, zaštitu zdravlja građana i uposlenika u javnim institucijama.

U skladu sa Zakonom, najširi djelokrug nadležnosti imaju kantonalni sanitarni, tržišni, prosvjetni i inspektori rada, koji su nadležni za kontrolu primjene Zakona u svim drugim objektima, uključujući i ugostiteljske.

– S obzirom na veliki broj privrednih subjekata i javnih ustanova u FBiH koje podliježu primjeni zakona, evidentan je manjak kapaciteta inspekcijskih organa u FBiH za vršenje poslova iz punog obima nadležnosti propisanih Zakonom – upozoravaju iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Kazne će se početi naplaćivati 12 mjeseci nakon početka primjene, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata donesenih temeljem ovog zakona, što znači da će inspekcijske mjere u međuvremenu biti preventivne.

– Kaznene odredbe, u zavisnosti od počinjenog prekršaja, kreću se u rasponu od 2.000 KM do 5.000 KM za pravna lica, od 300 KM do 1.000 KM za odgovorna lica, te od 500 KM do 1.500 KM za vlasnike i korisnike prostora, odnosno mjesta u kojem je pušenje zabranjeno – kažu iz FUZIP-a.

Nadležni organi Srednjobosanskog kantona istražuju slučajeve suicida četiri maloljetne osobe iz Viteza. Posebno zabrinjava činjenica da su svi maloljetnici živjeli u istom naselju, Jardol kod Viteza, međusobno su se poznavali i pohađali istu školu. Dok istrage traju, stručnjaci upozoravaju na sve veću pojavu narušenog mentalnog zdravlja kod mladih osoba.

Da statistički podaci nisu i ne smiju biti samo zbir brojki na papiru primjer je iz prošle godine kada je zabilježeno 375 samoubistava u BiH, od kojeg je značajan broj osoba mlađe dobi. A da su svi alarmi upaljeni ukazuje i 40% vie samoubistava u prošloj, u odnosu na 2021. godinu. Ovo su podaci zavoda za statistiku nakon kojih niko nije poduzeo ništa. Da smo kao društvo u velikom problemu dokaz je nedavno samoubistvo maloljetne osobe u Jardolu kod Viteza, drugo takvo u ovoj godini. Nažalost, još dva maloljetnika iz istog naselja u bliskoj prošlosti počinili su suicid. Istražni organi, u svojim okvirima, vode istrage o ovim slučajevima.

HASAN HODŽIĆ, glasnogovornik MUP-a SBK

“Također, u protekle dvije godine zaprimljene su prijave dva takva slučaja. U ovim slučajevima Ministarstvo ostvaruje saradnju sa nadležnim kantonalnim tužilaštvom u cilju poduzimanja svih zakonom propisanih mjera i radnji.”

U konkretnim slučajevima, dežurni tužioci su obavješteni o nemilim događajima, formirani su predmeti u Tužilaštvu, te je Tužilaštvo poduzimalo mjere i radnje u cilju provjeravanja okolnosti pod kojima su nastupile smrti malodobnih lica.

U Centru za mentalno zdravlje Vitez upozoravaju da kao društvo ne odgovaramo adekvatno na rizike narušavanja mentalnog zdravlja, posebno kod djece i mladih koji čine čak 30 % pacijenata koji koriste usluge Centra.

Slični podaci, navodi naša sagovornica, su i na nivou BiH. Zdravstveni profesionalci ističu da je pred današnjom djecom i adolescentima cijeli niz novih izazova. Zato je, kažu, jako važno da se svakodnevno i o svemu otvoreno razgovara sa djecom i mladim.

KLEMENTINA NUK-VUKOVIĆ, voditeljica Centra za mentalno zdravlje Vitez

“To su teme poput sekstinga, ekranizma, različiti oblici nasilja, osobito emocionalno nasilje nam često negdje prođe ispod radara, da uopće ne opazimo, a čini ogromnu štetu. Čak se različiti oblici emocionalnog nasilja još uvijek nekako se smatraju prihvatljivima.”

Važnu ulogu imaju škole, odnosno prosvjetni radnici, posebno zbog teške ekonomske situacije i prezauzetosti roditelja koji nerijetko rade i po dva posla da bi djeci osigurali osnovne materijalne uvjete. Isto mišljenje dijele i u prosvjeti uz napomenu da je jako važno čim prije provesti dugonajavljivanu reformu obrazovanja koja treba da učiteljima i nastavnicima ostavi značajniji prostor za odgoj.

SELVEDIN ŠATOROVIĆ, Samostalni sindikat osnovnog odgoja i obrazovanja FBiH

“Vrlo je bitna uloga obrazovnog sistema, vrlo je bitno kako će se uraditi te reforme i zbog toga apel obrazovnim vlastima da prilikom kreiranja reformskih procesa da glavnu ulogu vrate onima koji će te reforme provoditi, a to su prosvjetni radnici.”

U ne tako davnoj prošlosti domaću javnost potreslo je nekoliko slučajeva suicida koje su počinili djeca i mladi. I tada se otprilike isto pričalo i

najavljivalo šta bi se moglo uraditi. Nije se uradilo gotovo ništa, što je, između ostalog, dobilo za posljedicu slučaj iz Viteza o kojem ponovo pričaju

svi, a ako se ponovo desi nešto slično, krajnje je vrijeme da se imenom i prezimenom traže odgovorni što su izostale aktivnosti na poboljšanju mentalnog zdravlja djece i mladih u BiH.