Category: Istaknute vijesti

Hotelijeri u Neumu zadovoljni su popunjenošću svojih smještajnih kapaciteta u špici sezone, a ističu kako očekuju da će dobri rezultati biti ostvareni i u septembru i oktobru.

Inozemni gosti

– Iako je početak sedmog mjeseca bio dosta „klimav“, mislim da je sve došlo na svoje. Sredinom juli je sve krenulo i do sada su kapaciteti dosta dobro popunjeni, nakon čega možemo reći da je sezona bila dosta uspješna – kazao je u razgovoru za Fenu potpredsjednik Udruge hotelijera Neum Davor Krešić.

Najveći broj gostiju dolazi iz zemalja EU, a bilježi se i povratak turista s Dalekog istoka.

– Što se tiče hotelskih gostiju, to su uglavnom inozemni gosti u predsezoni i postsezoni, uglavnom iz Francuske, Belgije, Njemačke, Nizozemske, skoro svih zemalja iz EU. Bude nam se opet azijska tržišta, ti gosti polako dolaze u malo većim brojkama, što je dobra stvar za zimski period, a što se tiče špice sezone, velik je priljev gostiju iz domaćeg tržišta i dijaspore – izjavio je Krešić.

Strahovalo se da će otvaranje Pelješkog mosta biti pogubno za neumski turizam što se na kraju pokazalo netačnim. Ipak, problem prelaska granice i dalje je prisutan.

– Jedan od problema je stroži režim prelaska granice od kada je Republika Hrvatska ušla u Schengen. Imali smo u junu sastanak na najvišoj razini između BiH i Hrvatske gdje je dogovoreno da će gostima biti olakšan prelazak granice. Kreće vrijeme grupnih posjeta pa ćemo vidjeti hoće li taj sastanak olakšati protok ljudi.

U predsezoni smo definitivno imali problem s usporenim prelaskom granice kada su u pitanju organizirane grupe – kazao je Krešić.

Govoreći o budućnosti turizma u jedinom bh. gradu na moru, kazao je kako se mora raditi na brendiranju Neuma te na produžetku sezone.

Bitno za poslovanje

– Sve aktivnosti koje poduzimamo trebamo produžiti, da nam ne završavaju početkom septembra, već da traju kroz oktobar i kasnije, tako da da imamo našim gostima nešto ponuditi i u tom razdoblju. Nama hotelijerima septembar i oktobar su i dalje špica sezone, ne onim intenzitetom kao u prethodna dva mjeseca, ali su kapaciteti na 80 ili 90 posto popunjenosti – dodao je.

Prema njegovoj procjeni, neumski hoteli oko 60 posto ukupnih prihoda generiraju u sedmom i osmom mjesecu.

– Međutim, moramo znati da je kod nas zastupljen konferencijski turizam u aprilu, maju i oktobru kada nemamo toliko individualaca i veliku potražnju za hotelima, tako da su ti eventi i taj konferencijski turizam itekako bitni za poslovanje – zaključio je potpredsjednik Udruge hotelijera Neum Davor Krešić.

Najava nove cijene goriva od tri marke po litru ponovo je opravdano sve zabrinula. Šta će biti sa cijenama hrane znajući paušalne kalkulacije cijena i da poskupljuje sve, čak i ono što ne zavisi od transporta. Opravdano smo pitali – kako se može najaviti poskupljenje hrane koja je već jednom poskupjela kada je prošle godine gorivo bilo i skuplje, a cijene proizvoda nikad nisu padale.

Poskupljenje goriva opet je uzrokovalo priču kako je hrana sljedeća koja će poskupiti, i svi ostali proizvodi u čiju cijenu ulaze troškovi transporta. Cijene hrane su već na izrazito visokom nivou pa su s razlogom svi zabrinuti da nas čeka teška jesen.

JOVAN VASILIĆ, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina

“Očekujemo da će sad, logično, kao što to kod nas uvijek i biva, doći do povećanja cijena nekih proizvoda i ugrađivanja, iako se zbog tog istog goriva niko nije sjetio da spusti cijene kad je cijena padala”.

Ekonomisti ističu da ponekad kalkulacije naših trgovaca, distributera nisu jasne.

VEDRAN JURIŠIĆ, ekonomista u Savezu sindikata Republike Srpske

“Prošle godine u ovo vrijeme cijena goriva je bila skoro 3.20KM, danas je cijena niža 15 odsto. Cijene osnovnih namirnica evo podataka. Hljeb je porastao za 14 odsto, mlijeko za devet odsto, jaja za čak 29 odsto, tri namirnice su rasle za skoro 20 odsto, a onda je cijena goriva pala 15 odsto”.

Ono čega se s pravom svi pribojavaju da se neće pristupiti analizi i ekonomskoj kalkulaciji cijena hrane i ostalih proizvoda, već da će to ponovo biti paušalno. A građanima, kao i prethodnih mjeseci, ostaje da, ako to već nisu, savladaju umijeće preživljavanja.

Optimizmu mjesta ne ostavlja ni konstantni rast potrošačke korpe, gdje se vidi da je hrana dominantno najveći trošak i da je cijena, primjerice samo tri artikla poput hljeba, mlijeka i jaja u odnosu na prošlu godinu, porasla u prosjeku za više od 20 odsto.

Najava nove cijene goriva od tri marke po litru ponovo je opravdano sve zabrinula. Šta će biti sa cijenama hrane znajući paušalne kalkulacije cijena i da poskupljuje sve, čak i ono što ne zavisi od transporta. Opravdano smo pitali – kako se može najaviti poskupljenje hrane koja je već jednom poskupjela kada je prošle godine gorivo bilo i skuplje, a cijene proizvoda nikad nisu padale.

Poskupljenje goriva opet je uzrokovalo priču kako je hrana sljedeća koja će poskupiti, i svi ostali proizvodi u čiju cijenu ulaze troškovi transporta. Cijene hrane su već na izrazito visokom nivou pa su s razlogom svi zabrinuti da nas čeka teška jesen.

JOVAN VASILIĆ, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina

“Očekujemo da će sad, logično, kao što to kod nas uvijek i biva, doći do povećanja cijena nekih proizvoda i ugrađivanja, iako se zbog tog istog goriva niko nije sjetio da spusti cijene kad je cijena padala”.

Ekonomisti ističu da ponekad kalkulacije naših trgovaca, distributera nisu jasne.

VEDRAN JURIŠIĆ, ekonomista u Savezu sindikata Republike Srpske

“Prošle godine u ovo vrijeme cijena goriva je bila skoro 3.20KM, danas je cijena niža 15 odsto. Cijene osnovnih namirnica evo podataka. Hljeb je porastao za 14 odsto, mlijeko za devet odsto, jaja za čak 29 odsto, tri namirnice su rasle za skoro 20 odsto, a onda je cijena goriva pala 15 odsto”.

Ono čega se s pravom svi pribojavaju da se neće pristupiti analizi i ekonomskoj kalkulaciji cijena hrane i ostalih proizvoda, već da će to ponovo biti paušalno. A građanima, kao i prethodnih mjeseci, ostaje da, ako to već nisu, savladaju umijeće preživljavanja.

Optimizmu mjesta ne ostavlja ni konstantni rast potrošačke korpe, gdje se vidi da je hrana dominantno najveći trošak i da je cijena, primjerice samo tri artikla poput hljeba, mlijeka i jaja u odnosu na prošlu godinu, porasla u prosjeku za više od 20 odsto.