Category: Istaknute vijesti

U anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u Bosni i Hercegovini koju je uradila Centralna banka BiH navodi se da se potražnja preduzeća za kreditima naročito odnosi na dugoročne kredite, jer je neto procenat povećanja potražnje preduzeća za dugoročnim kreditima bio 0,5, ili 50 posto, dok je potražnja za kratkoročne kredite porasla nešto manje.

– Glavni faktori koji su doprinijeli rastu potražnje za kreditima u drugom kvartalu 2023. godine su finansijske potrebe za kapitalnim investicijama i obrtnim sredstvima. U pogledu korištenja alternativnih izvora finansiranja, banke kod kojih je došlo do povećanja potražnje navode da su na povećanje potražnje u njihovoj banci utjecali krediti od drugih banaka i ostali izvori finansiranja. U pogledu očekivanja za treći kvartal 2023. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da se očekuje neznatno ublažavanje standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima, ali banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2023. godine – navodi se u anketi.

Što se tiče stanovništva, u drugom kvartalu 2023. godine banke su izvijestile da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

– Rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio je nešto naglašeniji nego za stambenim kreditima. Glavni faktori koji su utjecali na povećanje potražnje za kreditima vezani su za povećanu nabavku trajnih potrošačkih dobara i kupovinu nekretnina, dok je štednja stanovništva imala negativan utjecaj na potražnju stanovništva. Banke predviđaju da će doći do neznatnog pooštravanja standarda za kredite stanovništvu u trećem kvartalu 2023. godine. Banke imaju optimističan pogled vezan za potražnju stanovništva za kreditima u trećem kvartalu 2023. godine, pa se u tom smislu očekuje nešto veće povećanje potražnje za stambenim i nešto blaži rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima – ističe se u anketi Centralne banke BiH.

Ekonomista Igor Gavran smatra da porast u kreditiranju privrede može biti pozitivan.

– Da su u pitanju kratkoročni krediti za privredu to bi bilo zabrinjavajuće, jer bi to ukazivalo na mogućnost finansiranja tekućeg poslovanja. Uzimanje dugoročnih kredita znači moguće buduće investicije i to je u svakom slučaju pozitivno – kaže Gavran.

Zaduživanja kratkoročnim kreditima domaćinstava nije dobro.

– Uzimanje ovih kredita je posljedica inflacije, ali i pitanje je koliko još građana uopće može da dobije kredit, po statistici Centralne banke BiH, a koliko ih je po statistici mikrokreditnih organizacija. Iako mnogi najavljuju da inflacija skoro i nije više problem i da se ne treba ništa poduzimati, a vidimo da inflacija i dalje iscrpljuje stanovništvo – smatra Gavran.

Dodaje daje bitna pouka iz ankete Centralne banke je da su ovi podaci objavljeni u pravo vrijeme.

– Podaci iz ankete pokazuju koliko je pogrešna destruktivna preporuka Međunarodnog monetarnog fonda da bi trebali u Bosni i Hercegovini povećavati bankarske kamatne stope. To je nepotrebno, a za građane koji se kreditno zadužuju da bi preživjeli praktično oni ne bi mogli vratiti kredite nakon povećanja kamatne stope. S druge strane privreda koja pokušava da investira više ne bi imala mogućnosti da se zadužuje – zaključuje Igor Gavran.

Iako je otkupna cijena pšenice ove godine znatno jeftinija, cijena brašna i pekarskih proizvoda nije niža. Dok mlinari ćute, pekari se pravdaju troškovima radne snage. Poljoprivrednici kažu, najgore prođe onaj ko nešto proizvede.

Otkupna cijena pšenice u mlinovima ove godine kretala se od 30 do 35 feninga, odnosno koliko košta u prosjeku jedna kifla u pekari.

Zbog lošeg kvaliteta roda, mnogi poljoprivrednici nisu uspjeli dostići ni tih 30 feninga po kilogramu pšenice koje daju mlinari.

“Jedna je kifla kilogram pšenice. Za 60 maraka dobiješ 100 kg brašna. Danas negdje kažu oko 400 i nešto hljebova se pravi od 100 kg brašna”, ističe poljoprivrednik Petar Dragojlović.

Uz to, još čekaju isplatu obećanih podsticaja na lokalnom i entitetskom nivou.

“Država je dala 500 KM po hektaru, to je u redu, obećala 5 feninga, to nema. Opština obećala 10 feninga, to nema. To kad date od nekoliko puta, to nema ništa od toga”, navodi Dragojlović.

Pekari kažu da na cijenu pšenice nikako ne mogu da utiču, te da su i oni u nezavidnoj situaciji, jer zbog visokih troškova radne snage ne mogu da snize cijene kifli, hljeba i drugih peciva.

“Svi prećutno zaobilazimo mlinare koji su ti koji vrše otkup pšenice, oni vrše preradu brašna i u to kalkulišu troškove i svoju dobit, mi uzimamo brašno od mlinara na cijenu koju oni formiraju. U nedostatku radne snage najveći procenat odnosi se na radnu snagu”, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Od mlinara nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje kako je otkupna cijena jednog kilograma pšenice svedena na cijenu kifle. Pred kamere nisu željeli, a rijetki koji su se javili na telefon rekli su da u to nisu upućeni. Na kraju, u bermudskom trouglu bez krivca pekar – mlinar – poljoprivrednik, najviše gube potrošači.

Zbog lošeg prinosa pšenice, procjene su da će domaće tržište zavisiti od uvozne pšenice, a to u konačnici znači i dalje povećanje cijene hljeba i pekarskih proizvoda za krajnje potrošače, ali i odustajanje poljoprivrednika od nove proizvodnje.

bhrt