Category: Istaknute vijesti

Aktueliziranje načina zaštite žrtava nasilja u porodici, nakon stravičnog ubistva u Gradačcu, još jednom je potvrdilo da se ovoj zemlji u svim oblastima, pa i socijalnoj zaštiti, najčešće, umjesto prevencijom i uzrocima, bavimo posljedicama. Poseban problem su podijeljene nadležnosti u socijalnoj zaštiti, različita zakonska rješenja po kantonima, nedostatak stučnog osoblja u centrima za socijalni rad, tvrde socijalni radnici sa višedecenijskim iskustvom.

Općina Jajce, zahvaljujući finansijskoj podršci Ambasade Njemačke te lokalne zajednice, prije desetak godina prva je u Srednjobosanskom kantonu osigurala stan za smještaj žrtava porodičnog nasilja i trgovine ljudima. Stan za žrtve ima i općina Vitez, ali je sve to nedostatno.

„Gdje su tu porodična savjetovališta? U centrima za socijalni rad nemate psihologa, pedagoga, nemate socijalnih radnika“, govori Indira Mehić-Čejvan, direktorica Centra za socijalni rad Jajce.

Jer, kaže, u zemlji koja je potpisala i obavezala se na provedbu svih međnarodnih konvencija, ne postoji infrastruktura za njihovo provođenje, pa se onda, umjesto otklanjanja uzroka, najčešće bavimo posljedicama. Uz smještaj u stanove, koriste se i usluge sigurne kuće u Zenici.

„Posljedice su, kad govorimo sa ekonomskog osnova, puno skuplje nego da ulažemo u jačanje porodičnih odnosa“, dodaje Mehić-Čejvan.

Glasnogovornik Uprave policije MUP-a SBK-a Hasan Hodžić navodi kako su policijski službenici u SBK-u u prvih šest mjeseci ove godine evidentirali 56 krivičnih djela nasilja u porodici – to predstavlja povećanje za pet djela u odnosu na isti period prethodne godine.

„Ono što je najbitnije reći da ni jedna osoba koja treba tu neku vrstu oblika pomoći nije ostala na cesti – svaka osoba smještena prikladno, Ministarstvo finansijski sve pokriva te troškove“, ističe ministar zdravstva i socijalne politike SBK-a Anto Matić (HDZ BiH).

Fatima Čajlaković socijalna je pedagoginja u zeničkoj Medici: „U 2023. godini u sigurnu kuću Medica sa područja SBK-a bilo je zbrinuto osam osoba. Bilo je i djece koja su žrtve nasilja roditelja iz imućnih porodica“.

Za razliku od ostalih kantona, Srednjobosanski još nema besplatnu pravnu pomoć za žrtve, koje ni u zakonu nisu prepoznate kao socijalna kategorija.

federalna.ba

Jučer je bio četvrti dan XII. Bugojanskog lutkarskog bijenala. Lutkopolis je svoje ulice otvorio rano, a lutkari su već u 10 časova bili u prostorijama Kulturno sportskog centra Bugojno.

Ovo Bijenale, kao i svako do sada, daje priliku mladim glumcima i autorima da prikažu svoje radove, pa je tako i četvrti dan Bijenala počeo scenskim čitanjem teksta „Tri Groša“ autora Aleksandra Vasiljevića sa Akademije scenskih umjetnosti u Banja Luci, smjer dramaturgija. Nakon toga, Benjamin Konjicija sa Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu je imao prezentaciju „Bread and Puppet Theatre“.

Lutkopolis se nakon tog vrijedno pripremao za doček njegovih prijatelja iz Slovenije. Teatar Mattita je u Lutkopolis došao ove godine sa predstavom „Biti Don Kihot“. Muziku i scenski dizajn za „Biti Don Kihot“ potpisuje Matija Solce, režiju potpisuju Vida Cerkvenik Bren i Matija Solce, dramaturgiju Miha Razdrih, dok u predstavi igraju Mitja Ritmanič, Matija Solce, Tines Špik i Filip Šebšajevič. „Biti Don Kihot“ kombinira lutkarsku izvedbu za dva glumca, lutku i neobične predmete, u cilju proširenja motiva iz Cervantesovog romana i umjetničkij elemenata Jana Švankmajera, uz personalni dodatak Solcea. Solce takođe svoju specifičnost ogleda u unutarnjem konfliktu između idealizma i borbe za opstanak, ali i sukob pozorišnih žanrova, tradicije i postmodernizma, materijala i animatora, ali istovremeno istražuje i napetost između umjetničkog idealizma i pragmatizma, i ono najbitnije – umjetnika i društva. Inovativne tehnike koje je Solce koristio pruža dinamično i specifično pozorišno iskustvo, a Lutkopolis s ponosom Solcea i slovenačku ekipu poziva da postanu njegovim građanima.

Nakon predstave, tradicionalno se održava okrugli stol, gdje su žiri i publika imali priliku razgovarati o predstavi.

Posljednji dan Bijenala, petak, 15.09.2023., godine, počet će u 10 časova prezentacijom „Muzej Lutkarske republike Bugojno“ autorice Samine Tanović, te će nakon toga, publika imati priliku prisustvovati promociji knjige „Šuma na kraju svijeta“ autora i ovogodišnjeg člana žirija Nedžada Maksumića u 11 časova. Nakon toga, u 12 časova, održat će se scensko čitanje teksta „Princ iz moje ulice“ autora Nedžada Maksumića, te prezentacija radionica „Animacija predmeta“ moderatora Tonija Leakovića. Na scenu će posljednji dan Bijenala stati i mladi ljudi iz Magičnog teatra u saradnji sa OKUP-om i Kulturno sportskim centrom Bugojno sa performansom „Lan Guinee“ u režiji Benjamina Konjicije. Nakon toga, u 19 časova, održat će se zatvaranje Bijenala i dodjela nagrada.