Category: Istaknute vijesti

Simptomi traju nekoliko dana, jedan broj građana savlada ih i bez javljanja ljekaru, ali na području Federacije, ali i kompletne države, povećan je broj pacijenata koji se žale na stomačne tegobe.

Pojava bolova

Poznati bh. virusolog prof. dr. Šukrija Zvizdić potvrđuje kako se radi o pojavi karakterističnoj za kraj ljeta.

– Radi se o enterovirusima, velikoj skupini s desetinama vrsta, koji se javljuju pred jesen ili na početku ljeta. Tada dolazi do koncentracije određenih otpadnih ili raspadnih materija, koncentriraju se i enterovirusi, pa ljudi zbog niske higijene, nepažnje, gužve prvo imaju blaže respiratorne, a onda i probavne smetnje koje rezultiraju pojavom bolova i proljeva. To traje nekoliko dana, a najčešća je vrsta rotavirusa koja se javlja kod djece i starijih, kod kojih je imunološki sistem nerazvijen ili oslabljen tokom života – kaže Zvizdić.

Velika opasnost

Zbog rasta broja oboljelih u SAD, Australiji, ali i nekim zemljama Evrope, sve češća su i upozorenja da se koronavirus vraća i na Balkan. Profesor Zvizdić kaže da broj oboljelih u BiH nije na nivou kao u susjednim Srbiji i Hrvatskoj.

– Paziti se trebamo. Neće biti kao prošlih godina, ali koronavirusu je rano da se povuče, jer je to nov, mlad virus koji će postati jedan sezonski virus i on još predstavlja opasnost. Potrebne su mjere opreza, prati ruke, ne kašljati ili kihati ljudima „za vratom“. Mislim da će situacija kod nas biti kao u zemljama Evrope, jer ljudi putuju – ističe prof. dr. Šukrija Zvizdić.

Bakterijske infekcije

Tu su i razni adenovirusi koji izazivaju respiratorne ili gastrointestinalne probleme, ali i norovirusi. Svi oni izazivaju virusne infekcije, na koje se u određenim situacijama mogu „nakalemiti“ bakterijske infekcije – pojašnjava dr. Zvizdić.

avaz

Cijena prosječne potrošačke korpe dostigla tri hiljade i tristo maraka. Cijene goriva već porasle, a pitanje dana je kada će doći i do lančane reakcije. Slijede li nova poskupljenja?

Kada cijena goriva raste, dođe do lančanog poskupljenja osnovnih životnih namirnica. No kada cijena goriva na berzama pada, pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica nema. Udruženja potrošača upozoravaju na najnoviji trend proizvođača i trgovaca.

“Faktički, ako vam, naprimjer, smanji čokoladu koja je bila 100 grama na 70, to znači da je 30% manje proizvoda, a uzima se isti novac. Što faktički znači da je taj proizvod poskupio 30%”, navodi Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača Zvono Bijeljina.

Prvi na listi za povećanje cijena nađu se pekarski proizvodi. Proizvodnje domaće pšenice ima svega 30 procenata, dok preostalih 70 odsto čini pšenica uvezena iz regiona, najčešće, starih robnih rezervi Mađarske i Srbije, kupljena po znatno nižim cijenama od onih koje trenutno vladaju na svjetskoj berzi. Stoga, nije jasno po kom osnovu raste cijena hljeba.

“Pekari spekulišu situacijom, na ovakvoj cijeni pšenice vekna hljeba ne treba da bude skuplja od marke. Nikad nije bilo da 100 kg pšenice košta jednako jednoj vrećici brašna. I to će se sad odraziti na jesenju sjetvu”, upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Asocijacije poljoprivrednih udruženja BiH

“Pekari koriste mogućnost da svaki put izbace, kobajagi, neki novi proizvod i onda dignu cijenu i to je to. A mi smo im govorili da je cijena brašna sad pala u odnosu na ranije, a da nismo nigdje vidjeli da je došlo do pojeftinjenja hljeba”, ističe Vasilić.

Od posljednjeg, prošlosedmičnog rasta cijena nafte u RS-u, cijene, navode pekari, nisu korigovane. A za naredni period teško je prognozirati.

“Zasad cijene ostaju kakve jesu, nadam se da neće doći do poskupljenja. Što se tiče korekcija cijena, razlika koja je nastala u cijeni brašna u prethodnom periodu otišla je na plate radnika”, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.

Pšenica, kao strateški proizvod, ove godine u najvećoj bh. žitnici nije dala očekivani prinos niti kvalitet. O jesenjoj sjetvi hljebnog žita, koja je na pragu, ratari i ne razmišljaju jer se, kažu, proizvodnja više ne isplati.

“Prepušteni smo sami sebi, duga je borba i oko zaštite domaće proizvodnje na nivou Bosne i Hercegovine, nemamo plavi dizel, nemamo ništa, ovo je propast za poljoprivredu”, ogorčen je Bakajlić.

Od nadležnih entitetskih organa ratari traže da slijede primjer iz Federacije BiH, gdje su zasad ispunjeni zahtjevi poljoprivrednika. U RS-u do tada kampanja “Društveno odgovorni”. U pojedinim marketima građani će dio proizvoda kupovati po nižim cijenama jer su domaći proizvođači i trgovci pristali da se odreknu zarade. Lista artikala koje će prodavati sa nula odsto marže biće definisana narednih dana.

federalna.ba