Često u javnosti možemo čuti kako “cijeli gradovi” svake godine napuštaju Bosnu i Hercegovinu. Nesporno je da hiljade ljudi odlaze iz naše zemlju svake godine u potrazi za kvalitetnijim i mirnijim životom, no teško je utvrditi tačan broj s obzirom da se mnogi od njih ne odjavljuju prilikom odlaska.
Ponukani pričama ljudi koji su trajno zatvorili poglavlje života i rada u BiH, odlučili smo istražiti na koji način državljani BiH i formalno napuštaju zemlju, odnosno da li se igdje odjavljuju i ko vodi evidenciju te koliko se osoba odjavilo u posljednjih deset godina.U brojnim slučajevima odlazaka iz BiH, taj proces je bio vrlo jednostavan. Ljudi su spakovali kofere, eventualno ranije prodali imovinu (automobil ili stan), pozdravili se s prijateljima i familijom i odselili u Sloveniju, Njemačku, Austriju ili neku četvrtu evropsku zemlju.
Na pitanje da li ste se negdje i formalno odjavili, svi su odgovorili sa “ne”.
A da li se potrebno odjaviti, zbog čega i kako se to radi, da li se odjavljuju djeca, koji period boravka u inostranstvu je potreban za odjavu u BiH – provjerili smo u Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine (Član 8b), državljanin može odjaviti prebivalište lično, neposredno kod nadležnog organa, a prebivalište može odjaviti i nadležni organ po službenoj dužnosti.
Po prijemu zahtjeva za prijavu prebivališta, nadležni organ kojem je podnesen zahtjev za prijavu prebivališta, elektronskim putem obavještava nadležni organ u mjestu ranijeg prebivališta državljanina radi odjave prebivališta. Nakon što dobije potvrdu o odjavi prebivališta od nadležnog organa, organ koji vodi postupak će prijaviti prebivalište. Postupak od podnošenja zahtjeva za prijavu prebivališta do odjave ranijeg prebivališta i do prijave novog prebivališta ne može trajati duže od 15 dana.
Iz IDDEEA-e ističu da je nadležni organ dužan da državljaninu odmah izda ovjerenu fotokopiju obrasca prijave, koja služi kao dokaz da je lice izvršilo prijavu prebivališta kako je predviđeno ovim zakonom.
U inostranstvu kraće ili duže od tri mjeseca
Isti Zakon u članu 9 navodi da državljanin koji se stalno nastani u inostranstvu, ili koji u inostranstvu boravi duže od tri mjeseca, kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva BiH odjavljuje svoje prebivalište u BiH i prijavljuje mjesto boravka u inostranstvu.
Državljanin koji u inostranstvu boravi duže od tri mjeseca, a koji ne namjerava da se stalno nastani u zemlji u kojoj trenutno boravi i ukoliko održava efektivnu vezu sa BiH (npr. ako ima porodicu ili članove porodice u BiH, ili ako u BiH ima kuću, stan ili preduzeće u vlasništvu i sl.), nije dužan da odjavi prebivalište u BiH, ne oduzima mu se lična karta državljanina BiH, ali je dužan da kod nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva prijavi mjesto boravka u inostranstvu, gdje ostvaruje sve konzularne i druge usluge.
Prijava/odjava maloljetne djece
Državljanin je dužan da odjavi svoju maloljetnu djecu ako su se ona stalno nastanila u inostranstvu ili ako borave u inostranstvu duže od tri mjeseca.
Ako se državljaninu koji se stalno nastanio u inostranstvu, ili koji u inostranstvu boravi duže od tri mjeseca, rodi dijete u inostranstvu, ono se ne prijavljuje kao lice sa prebivalištem u BiH u vrijeme svog rođenja.
Zakon predviđa i novčane kazne, od 200 do 1.000 KM, između ostalog i ako osoba ne izvrši prijavu odnosno odjavu prebivališta u rokovima određenim ovim zakonom i ako odmah ne izda potvrđen primjerak propisanog obrasca kao dokaz da se državljanin prijavio odnosno odjavio iz svog prebivališta odnosno boravišta.
U nastavku smo istražili koliko se tačno državljana BiH odjavilo iz Bosne i Hercegovine u posljednjih godinu dana, tri godine, pet godina i deset godina te iz kojih općina su se najviše odjavili.
Napominjemo da su ovim zvaničnim podacima samo osobe koje su izvršile odjavu i da je mnogo onih koji nisu proveli ovu proceduru pa je samim tim broj osoba koji su otišli iz BiH daleko veći.
Infografika: A. L./Klix.ba
Prema evidentiranim podacima o broju odjavljenih osoba za inostrantsvo u evidenciji prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine evidentirano je:
Posljednju godinu dana (02.10.2022. – 03.10.2023) broj odjavljenih iznosi 3.258.
Infografika: A. L./Klix.ba
Prije tri godine (2020.) odjavilo se 3.551 državljana, 2021. godine 3.467 osoba, a prošle 3.258 osoba.
U posljednje tri godine odjavilo se ukupno 10.276 osoba.
Infografika: A. L./Klix.ba
Najviše osoba u BiH se odjavilo 2013. godine (5.041), a od tada broj varira između 3.200 do 4.500.
Infografika: A. L./Klix.ba
Kada govorimo o pojedinačnim općinama sa najvećim brojem odjavljenih za inostranstvo, u posljednjih godinu dana prednjači Brčko Distrikt (139 osoba). Iz Novog Sarajeva je odjavljeno 79 osoba, a iz sarajevske Općine Novi Grad 84. Tu su i Banja Luka, Bihać, Doboj, Tuzla, Mostar…
Infografika: A. L./Klix.ba
Čapljina, Mostar i Ljubuški su općine odakle su državljani BiH najviše išli u Hrvatsku u posljednjih deset godina.
U Sloveniju su najviše išli iz Cazina i Velike Kladuše, a u Njemačku iz Bijeljine, Tuzle, Prijedora, Brčkog, Novog Grada u Sarajevu i Sanskog Mosta.
Najviše odjavljenih koji su se prijavili u Austriji su iz Brčkog, Cazina i Bijeljine. Banjalučani su se najviše odjavljivali pri odlasku u Srbiju.
U nastavku pogledajte koliko su se državljani BiH odjavljivali u posljednje tri godine, pet i deset godina.
Infografika: A. L./Klix.ba
Infografika: A. L./Klix.ba
Infografika: A. L./Klix.ba
Infografika: A. L./Klix.ba
Poređenjem posljednjih zvaničnih podataka i popisa stanovništva iz 2013. godine, procjena je da Bosna i Hercegovina ima 3,3 miliona stanovnika, što znači da se broj stanovnika od 2013. smanjio za više od 152.300 ili 4,31 posto.
To su zvanični podaci entitetskih zavoda o kojima smo detaljno pisali u januaru ove godine, iako su neke procjene da je naša zemlje od 2013. do danas ostala bez mnogo većeg broja stanovnika.
Jedino je Kanton Sarajevo zabilježio porast broja stanovnika u posljednjih deset godina.
