Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u mjesecu oktobru obradilo je ukupno 11.223 novih rješenja za sticanje prava na dječiji dodatak, od čega su 8.296 korisnici koji su obnovili svoje zahtjeve za dječiji dodatak, a 2.927 su rješenja koja su donešena na osnovu prvi put podnešenih zahtjeva za ostvarivanje ovog prava.
U skladu sa navedenim, za mjesec oktobar na isplati je 51.298 pravosnažnih rješenja u ukupnom iznosu od 7.779.711,69 KM.
“Nalozi za isplatu uneseni su, a Federalno ministarstvo finansija će, shodno dogovoru, naloge za isplatu pustiti 15. novembra, što će biti ustaljeni termin puštanja naloga za dječiji dodatak iz Federacije za svaki sljedeći mjesec”, najavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Podsjećamo, sve isplate koje idu iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike sada imaju svoje ustaljene termine isplate, tako da naknade za civilne žrtve rata, neratne invalide i naknade roditeljima njegovateljima svaki mjesec su na isplati već od 10. u mjesecu, dok je dječiji dodatak na isplati svakog 15. u mjesecu.
Iako veliki broj djece u Bosni i Hercegovini živi u ustanovama, mali broj njih bude usvojen, jer uglavnom nisu podobna za usvajanje.
Da će nekome pružiti porodični dom pun zagrljaja i ljubavi znala je od studentskih dana kada je volontirala u Domu za djecu bez roditeljskog staranja. Majka troje djece od kojih je dvoje usvojila otvoreno govori o tome i žali što je usvojenje djece i dalje tabu tema o kojoj se ne govori dovoljno, naročito u pozitivnom smislu.
“Apsolutno je tabu tema. Meni je to toliko žao, zato što se o usvajanju govori u potpuno negativnom smislu, ta djeca su, postaće ovakvi-onakvi, da ne spominjem kako ih etiketiraju. Međutim, ono što je važno, to su djeca i taj fenotip. Ono što je važno, da su djeca i fenotipi koje vi dovedete u svoju porodicu, ustvari se mijenjaju prema onome što vi pružate”, priča Lana Lekić.
Potencijalni usvojitelji put do usvojenja opisuju kao zahtjevan i komplikovan, u emocionalnom i proceduralnom smislu, no ni u jednom momentu ne sumnjaju u plemenitost samog čina.
“Ključno je proći procedure i doći do stadija u kom utvrdimo da je dijete podobno, odnosno utvrdimo da je podobno za usvojenje. A dijete je podobno tek ukoliko su roditelji biološki dali saglasniost za usvojenje, ukoliko im nje oduzeto roditeljsko staranje, ako su umrli, nepoznati ili ukoliko im je nepoznat boravak više od šest mjeseci”, navodi Mirsada Poturković iz Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo.
Oko 90 odsto djece u dječijim domovima ima biološke roditelje, ali se tu nalaze zbog neadekvatnog roditeljskog staranja. Različiti su razlozi zbog kojih su izmješteni iz porodice, te nisu djeca koja se mogu usvojiti. To je jedan od ključnih razloga malog broj usvojenja.
“Mi imamo u procesu u posljednjih 20 godina, evo na godišnjem nivou pet usvojenja imamo negdje evidentirano, a oko 200 porodica zainteresirano”, kaže Poturković.
U Centru za socijalni rad Banjaluka u 2022. godini bilo je 30 podnesenih zahtjeva, a jedno realizovano usvojenje. 2021. je bilo 33 zahtjeva, godinu ranije 26 ali ni jedno nije realizovano.
“Usvojenje predstavlja i najkvalitetniji vid zaštite djece bez roditeljskog staranja. Zasniva se roditeljski odnos, dijete dobija roditelja i porodicu i uslove za sretno odrastanje, jer jasno je koliko je toplo porodično okruženje i atmosfera ispunjena ljubavlju i brigom, neophodnoj djeci, posebno u najranijem uzrastu”, naglašava Mirjana Perišić iz Centra za socijalni rad Banjaluka.
Novim porodičnim zakonom koji je u Republici Srpskoj stupio na snagu prije dva mjeseca pomjerena je starosna granica za djecu koja se mogu usvojiti sa 5 na 10 godina, te se očekuje da će se povećati broj usvojenja. Novina je i da će u procedure usvajanja moći ući i vanbračni partneri, te da će biti formiran jedinstveni lični registar usvajanja.
Najavljene radarske kontrole za 10. 11. 2023. -PS BUSOVAČA
12:00 do 13:30 sati Gavrine kuće
13:30 do 15:00 sati Lugovi
16:00 do 17:30 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ug.ob.Penelopa)
17:30 do 19:00 sati Polje (autobusko stajalište)
Najavljene radarske kontrole za 10. 11. 2023. -PS BUGOJNO
17:00 do 18:30 sati ulica Armije BiH (škola)
19:00 do 20:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Vrbanja
21:00 do 22:30 sati ulica Slobode (GUMA)
23:00 do 00:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Podgaj (BC Bajrić)
Najavljene radarske kontrole za 10. 11. 2023. -PS VITEZ
18:00 do 20:00 sati ulica Branilaca Starog Viteza
20:00 do 22:00 sati M-5 Bila
23:00 do 00:00 sati lokalna cesta, Divjak
00:00 do 01:00 sati M-5 Šantići
Na dionicama u kotlima i uz riječne tokove vidljivost je smanjena zbog magle. U tim područjima kolovoz je vlažan, dok se u većem dijelu Bosne i Hercegovine saobraća po suhom kolovozu. Vozače upozoravamo i na mjestimično jake udare vjetra.
Na magistralnom putu Semizovac-Olovo-Kladanj na nekoliko lokacija izvode se sanacioni radovi, pa se na tim dionicama saobraća usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se i na magistralnim putevima: Konjic-Jablanica (u mjestu Lendava), Lukavac-Gračanica (u mjestu Sižje) i Tuzla-Kalesija (u mjestu Miljanovci).
Zbog polaganja završnog sloja asfalta, još danas u vremenu od 08 do 18 sati, obustavlja se saobraćaj na dionici regionalnog puta R-456 Priboj-Sapna (kroz mjesto Rastošnica). Za vrijeme obustave u funkciji je alternativni pravac Priboj-Tuzla-Kalesija-Sapna.
Danas se završavaju i sanacioni radovi na magistralnom putu Prača-Hrenovica (dionica Podgrab-Sastavci), zbog čega se u vremenu od 08 do 16 sati saobraća jednom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila.
U toku su radovi na sanaciji mosta na magistralnom putu M-15 Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka), zbog čega se na mjestu radova saobraća usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.
Na graničnim prelazima promet putničkih vozila protiče uz zadržavanja do 30 minuta.
Napominjemo da je posjedovanje zimske opreme na putevima u Bosni i Hercegovini zakonski obavezno.
U organizaciji JU „Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ i JU „Dom Kulture Jajce“ u Jajcu 17. novembra 2023. godine svečano će se obilježiti 562. obljetnica krunidbe posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića uz program:
30 h – Polaganje cvijeća ispred krunidbene crkve (ulica svetog Luke),
00 h – Izložba „Pitoreskni srednji vijek“ (Dom kulture Jajce), Autori: Emir i Edin Durmiševi,
30 h – Javno predstavljanje rezultata naučnoistraživačkog projekta: “LICE SREDNJOVJEKOVNE BOSNE” (Dom kulture Jajce)
novembra 1461. godine, u crkvi svete Marije u Jajcu papinskom krunom okrunjen je posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević (1461.-1463.). Tim činom Bosna je priznata od pape, tj. stekla je prvo međunarodno priznanje.
Stjepan Tomašević je bio sin kralja Stjepana Tomaša i krstjanke Vojače. Nakon što je Stjepan Tomaš postao kraljem Bosne, Vojača nije bila smatrana podobnom nositi titulu bosanske kraljice, pa je Stjepan Tomaš tražio ženu višeg roda. Kako je Vojači već bio obećao brak, što se u Katoličkoj crkvi kojoj je Stjepan Tomaš pripadao, smatralo predbračnim ugovorom, papa Eugen IV. je morao razriješiti to obećanje. Stjepan Tomaš je zatim oženio Katarinu Kosaču, kćer herceg Stjepana Kosače, koja je tim brakom postala bosanska kraljica i maćeha Stjepana Tomaševića.
Dana 1. aprila 1459. godine Stjepan Tomašević je oženio Jelenu Branković, dvanaestogodišnju kćerku srpskog despota Lazara i bizantske princeze Jelene koja je nakon muževe smrti ostala de facto vladar Srbije. Brak je sklopljen kako bi Stjepan preko nje dobio pravo na srpsku despotovinu, a bračne pregovore vodili su Jelenina majka, tada već udovica i kralj Stjepan Tomaš.
Stjepan Tomašević dolazi na vlast nakon očeve smrti 10. juna 1461. godine. Svjestan opasnosti koja mu je prijetila, Tomašević odmah po dolasku na vlast šalje poslanicu papi, u kojoj predviđa tursku najezdu velikih razmjera i moli ga za pomoć. Kako Osmanlije sve jače nadiru, Tomašević se pismeno obraća europskim vladarima moleći za pomoć u odbrani Bosne. Podrška pape Pia II. se ogledala u pošiljci krune, kojom ga papin izaslanik okrunjuje za bosanskog kralja, u Jajcu, u novembra 1461. godine. Kralj Stjepan Tomašević priznaje prevlast ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina, nadajući se obećanoj pomoći. Samo godinu dana nakon krunidbe mladi kralj odbija plaćati danak sultanu Mehmedu II. Osvajaču, što je ubrzalo njegovu odluku da jačim snagama navali na Bosnu. Kralj se početkom 1463. godine obraća Mlecima, upozoravajući ih da Osmanlije namjeravaju tog ljeta zauzeti cijelu Bosnu, a nakon toga zaprijetiti i mletačkim posjedima u Dalmaciji. Velika osmanlijska vojska pod vodstvom Mehmeda II. okupila se u proljeće 1463. u Adrianopolu (Edirneu) i krenula na Bosnu.
Kralj Stjepan Tomašević bježi iz utvrđenog kraljevskoga grada Bobovca, koji je 20. svibnja 1463. godine, bez otpora predao zapovjednik Radak. Stjepan se najprije sklanja u Jajce, a onda u utvrđeni grad Ključ na Sani gdje se Mehmet-paša Anđelković pismeno i pod zakletvom obvezao da će mu poštediti život i pustiti da slobodno ide gdje god želi ukoliko preda grad.
Stjepan se nakon pregovora predao, pa je odveden sultanu Mehmedu II. u Jajce. Tamo potpisuje naredbu svim zapovjednicima da se Turcima predaju bosanski gradovi. Sultan proglašava Mehmet-pašinu zakletvu nevažećom. U taboru pred Jajcem, 5. lipnja 1463. godine, Sultan je dao pogubiti bosanskog kralja, njegovog strica Radivoja i veliki broj plemića. Posmrtni ostaci kralja Stjepana Tomaševića su pohranjeni u Franjevačkom samostanu u Jajcu. Uspomena još uvijek živi u narodu, a ljudi i danas hodočaste kraljev grob na brdu iznad Jajca. Smrću posljednjega bosanskog kralja Bosna zauvijek gubi samostalnost i postaje turski Bosanski sandžak.
Tomaševićeva šesnaestogodišnja udovica je umrla oko 1498. godine. Njegova maćeha, kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, uspjela je preko Kupresa i Dubrovnika pobjeći u Rim, gdje je i umrla 1478. godine, a grobnica joj se još može vidjeti u crkvi Santa Maria in Aracoeli na Kapitolu. Dvoje njene djece, Šimun Kotromanić, poslije smrti Stjepana Tomaševića nasljednik bosanske krune, i Katarina Kotromanić, su zarobljeni i odvedeni u Istanbul. Tako se ugasila loza Kotromanića.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez izjavio je danas u Sarajevu da prvi put u historiji Bosne i Hercegovine imamo nadzor neba.
“Svaki avion, svaka letjelica bilo koje vrste koja uđe u BiH, mi u Ministarstvu odbrane, u našem Centru vidimo to i u potpunosti nadgledamo nebo”, istaknuo je Helez.
On je ovo kazao odgovarajući na novinarsko pitanje da prokomentira izjavu delegata u Domu naroda PSBiH Džemala Smajića da “ne kontrolišemo svoje nebo i time ne ostvarujemo svoj puni suverenitet u vazdušnom prostoru“.
“Da ne bi bilo Smajić rekao nešto, ministar Helez ili ministar Forto rekli nešto drugo, pozivam vas da dođete u naš Centar i da to sve skupa pogledamo”, kazao je Helez.
Dodao je da su u fazi dogovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, “da dobijemo dva primarna radara, koji su jako skupi i da u potpunosti kontrolišemo svu sliku neba, nevezano za civilne radare”.
Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto je kazao da Smajić i “svi koji pominju ovu temu kao neku kontraverznu temu u BiH” javnost zbunjuju time što ne pojašnjavaju šta je civilna kontrola neba, a šta je vojna kontrola neba.
“Stalno se pominje suverenitet, narušavanje suvereniteta, kontrola neba itd. Za suverenitet neba je zaduženo Ministarstvo odbrane. Upravo je ministar Helez rekao kako, po prvi put, od jučer Ministarstvo odbrane potpuno kontroliše, ima punu sliku u razmjeni informacija sa svim civilnim i vojnim radarima koji pokrivaju naše nebo”, naveo je Forto.
Na prijedlog ministrice financija Srednjobosanskog kantona Mirjane Plavčić, Vlada je usvojila Nacrt Budžeta za 2024. godinu u iznosu od 355.265.322 marke.
Ovaj budžet predstavlja povećanje od 6,1 posto u odnosu na Izmjene i dopune prošlogodišnjeg, saopćeno je iz Kantonalnog odbora HDZ-a BiH.
“Usvojeni Nacrt Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2024. godinu označava značajan korak naprijed za cijelu zajednicu. Ovim budžetom pružamo podršku jedinicama lokalne samouprave u ostvarivanju njihovih razvojno-socijalnih i infrastrukturnih projekata”, naglasila je ministrica Plavčić.
Dodala je kako stabilnost javnih financija i dobro funkcioniranje ključnih dijelova društva proizlaze iz sustavnog pristupa odgovornom radu, pomnom planiranju i izvršavanju obveza koje Kanton dosljedno provodi.
Usvojeni Nacrt Budžeta integrira niz razvojnih inicijativa i značajnih socijalnih mjera. Planirane su sredstva za niz kapitalnih i razvojnih projekata, podršku privredi, poljoprivredi, kulturi, sportu, braniteljima i mladima.
Velika ulaganja predviđena su za transfere iz područja socijalne zaštite, kao infrastrukturna ulaganja, posebno u ključne objekte za Srednjobosanski kanton-a poput škola, predškolskih ustanova, policijskih stanica, zdravstvenih ustanova, pravosudnih institucija – sudova i drugih.
Ovom odlukom Srednjobosanski kanton postaje prvi u Federaciji koji je usvojio ovaj značajan financijski dokument, a što su uz riječi podrške i pohvale predlagaču potvrdili ministri u kantonalnoj vladi i premijer.
U Prvoj osnovnoj školi održava se dvodnevna radionica Dogs Trust Worldwide Foundation Bosnia , edukativno zabavna radionica za učenike od 1- 5 razreda pod nazivom: ” Edukacijom do efikasnog upravljanja populacijom pasa u Srednjobosanskom kantonu.”
Trening edukator ispred fondacije DogsTrust je Emina Redžić. Potaknuti problematikom velikog broja pasa lutalica , Dogs Trust program edukacije školske djece u BiH počeo se provoditi još od 2012. godine , s ciljem da se djeci kao najranjivijoj grupi društva pomogne što bolje razumijevanje principa sigurnog ponašanja u blizini pasa i u kontaktu s njima.
