Današnji program od 17 sati otvorit će omaldnici FK Radnika-a koji će odigrati dvije prijateljske utakmice protiv vršnjaka iz NK Vlašić.
Nakon toga će uslijediti svečano otvorenje, a odmah nakon svečanog dijela počinje i prva zvanična utakmica na 6. Zimskom malonogometnom turniru, a sastat će se ekipe Restoran 6. Braće protiv Buregdžinica kod Hadžije.
18:30 Restoran 6. braće – Budegdžinica kod Hadžije
Jutros u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa slabom kišom.
Temperature zraka u 07 sati (°C): Bjelašnica 0; Ivan Sedlo 8; Gradačac, Livno 10; Bugojno, Sarajevo, Široki Brijeg, Tuzla, Zenica 12; Mostar 14; Bihać 15; Neum 16; Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 931 hPa, za 12 hPa je niži od normalnog i lagano opada.
Danas će našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. U Hercegovini i zapadnim područjima Bosne vjetar umjeren do jak, a u ostatku zemlje slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, južni i jugoistočni. Dnevna temperatura od 11 do 17 °C.
U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom. Dnevna temperatura oko 13 °C.
Večeras je u prostorijama Gradske biblioteke održan žrijeb parova za za 6. Zimski malonogometni turnir.
Prije samog početka, članovi uprave FK Radnik, Dino Purivatra i Muhamed Hodžić su svim ekipama poželjeli mnogo sreće, te da sve prođe u fair i sportskom duhu.
Nakon toga su prisutne predstavnike ekipa upoznali s propozicijama ovogodišnjeg turnira.
U žrijebu se našlo ukupno 30 ekipa koje su raspoređene u osam grupa. Šest grupa će imati po četiri ekipe, dok će dvije posljednje grupe biti sastavljene od tri ekipe.
Svečano otvorenje bit će upriličeno sutra u 18:30, nakon čega će se odigrati prva utakmica. Prije otvorenja, odigrat će se revijalnle utakmice omladinskih selekcija FK Radnik i NK Vlašić.
Domaćin i organizator turnira , FK Radnik Donji Vakuf, , objezbjedio je bogat nagradni fond: : 1.MJESTO – 3500 KM, 2.MJESTO – 1500 KM, 3.MJESTO – 700 KM. Tu su i nagrade za najboljeg igrača i golmana na turniru, a za posjetioce turnira tombola sa bogatim nagradama. Generalni pokrovitelj 6. Zimskog malonogometnog turnira je Općina Donji Vakuf na čelu sa Načelnikom Husom Sušićem.
I ove godine januar u Donjem Vakufu u znaku Zimskog malonogometnog turnira.
Danas je zadnji dan za prijavu ekipa koje žele učestvovati, a za 17 sati u Sportskoj dvorani Donji Vakuf najavljeno je izvlačenje parova.
Domaćin i organizator turnira , FK Radnik Donji Vakuf, , objezbjedio je bogat nagradni fond: : 1.MJESTO – 3500 KM, 2.MJESTO – 1500 KM, 3.MJESTO – 700 KM. Tu su i nagrade za najboljeg igrača i golmana na turniru, a za posjetioce turnira tombola sa bogatim nagradama. Generalni pokrovitelj 6. Zimskog malonogometnog turnira je Općina Donji Vakuf na čelu sa Načelnikom Husom Sušićem.
Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine sumirao je 2023. godinu i najavio šta Bosnu i Hercegovinu čeka u narednom periodu.
Govoreći o 2023. godini, ministar Helez je na početku pohvalio brzo formiranje Vijeće ministara i budžet koji je usvojen u rekordnom roku.
“Ulazeći u godinu, došlo je do određenih sukoba na relaciji između Dodika i ljudi koji vole ovu državu, među kojima sam i sam. U nekoliko navrata smo imali žestoke sukobe i uprkos tome trudio sam se uraditi što više. Uradili smo puno na međunarodnom planu. Bio sam u Briselu tri puta, također sa ljudima Evropske unije i Evropske komisije, bio sam i u Washingtonu sa zvaničnicima. Posjetio sam i London, susreti sa ministrom odbrane Turske, Austrije, Hrvatske…
Želio sam da Bosnu i Hercegovinu prikažem u dobrom svjetlu i da pažnju svjetskih zvaničnika vratim na BiH. Što se tiče rada u ministarstvu odbrane BiH, od osnivanja OSBiH prvi put nadgledamo nebo, nabavljamo najmodernije uniforme… One su najbolje u regiji i ono na što sam posebno ponosan jeste što uniforme prave domaće firme. Nezapaljive su, ne vide se noću i otprone su na vlagu. Prvi put smo dobili DCB pomoć od NATO saveza i to je nešto oko 54 miliona eura. Očekujemo najveći kontingent vojne pomoći”, naveo je Helez za Hayat TV.
Što se tiče njegove smjene koju su tražili političari iz RS-a, Helez navodi da je bio ubijeđen kako neće doći do toga.
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Milorad Dodik
“Nisam to zaslužio. Nikad mi niko nije našao marku kriminala i tu imam moralnu satisfakciju. Ako će me smijeniti što volim ovu državu, mislio sam da ima dovoljno patriota koji će stati iza mene. Želio bih se zahvaliti i pojedinim zastupnicima iz SDA koji su javno kazali da neće podržati moju smjenu. To me raduje, jer kada je država u pitanju i borba za nju, svi moramo biti u jednom frontu. Patriote se prepoznaju. Jedini sam bio protiv ulaska Dodika u vlast, međutim nisam naišao na razumijevanje unutar SDP-a.
Ministri iz RS-a nisu samostalni i Dodik diriguje njima. Srbija je pred građanskim ratom, a jedan od aktera koji tome doprinosi je Milorad Dodik. On je iz RS-a ljude prevozio u Beograd za vrijeme izbora i on postaje regionalni problem”, kazao je Helez.
Dalje dodaje kako je Bosna i Hercegovina najstabilnija zemlja u regionu.
“Inflacija je 1,7 na godišnjem nivou. Imamo realni sektor, privrednu proizvodnju jaču i od Hrvatske i od Srbije. To sam i Plenkoviću rekao. Valuta nam je stabilna. U martu bi trebali ispuniti uslove da otvorimo pregovore za članstvo u EU i da počnemo ubrzanim koracima ka EU. Mislim da bi do 2030. godine trebali biti punopravna članica EU”, istakao je.
Smatra kako su posjete Briselu i Washingtonu dovele do toga da čelni ljudi NATO-a dolaze u Bosnu i Hercegovinu.
“To je znak da je NATO blizu BiH i brzo ćemo u NATO savez. Gdje god imam susrete sa zvaničnicima NATO-a, zalažem se za to da nas prime. SAD je čelna članica NATO-a, pa nisu svi za NATO. Meni je bitno da je 4/5 građana BiH za članstvo. Na osnovu provedene ankete u manjem bh. entitetu, preko 50 posto građana je za ulazak BiH u NATO savez i to nam daje nadu da ćemo ubrzanim koracima postati dio ovog vojnog saveza”, rekao je.
Komentarišući navode o ruskim kampovima u Bosni i Hercegovini, Helez naglašava kako to nije njegova informacija, nego da je to ‘informacija sa terena’.
jedoke i oni će dati iskaz u Tužilaštvu, a da ima ruskog utjecaja, to se svi slažemo. To nije Zukan izmislio, to su činjenice. Budite ubijeđeni da smo spremni za svaki scenarij. Mi i naši saveznici nećemo nikom dozvoliti da komada BiH. Gluposti koje priča Dodik su zabava za javnost, nije neozbiljno, ali imamo odgovor. Ali ako ostvari ono što je najavio, to je kraj Republike Srpske. To će se ukinuti, vraćamo se na prethodni Ustav BiH i nikada više neće biti uspostavljena Republika Srpska“, upozorio je Helez.
Poručuje dalje kako će u slučaju da neko iz Ministarstva odbrane BiH bude na proslavi neustavnog dana RS-a 9. januara biti poduzete određene mjere.
“To je na Tužilaštvu, mi ćemo pratiti, a ukoliko neko iz Ministarstva odbrane bude prisustvovao, poduzet ćemo sve što predviđa zakon. Snosit će i krivičnu odgovornost, bit ćemo spremni da to uradimo”, zaključio je Zukan Helez za Hayat TV.
Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosio 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Naime, kako piše u podacima, uvoz je tokom 2023. godine iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz težak 17,05 milijardi KM.
Tako je prošle godine najviše došlo proizvoda iz Hrvatske, i to u iznosu od 5,86 milijardi KM. Potom slijedi Srbija, iz koje je došlo robe za 3,91 milijardu KM pa Njemačka 2,69 milijardi KM.
Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla iz Švicarske proizvode za 2,4 milijarde KM, pa Italije za 2,2 milijarde KM.
S druge strane, BiH je najviše robe izvezla u Njemačku za 2,7 milijardi KM, pa u Hrvatsku za 2,56 milijardi KM, te Srbiju za oko dvije milijarde.
Najviše smo izvozili robe još u Austriju za 1,7 milijardi KM, te Sloveniju za 1,46 milijardi.
U BiH je u toku 2023. godine najviše stiglo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija, te mineralnih voskova za 4,2 milijarde KM.
Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 2,6 milijardi KM, te vozila, osim šinskih vozila i njihovih dijelova i pribora za 2,3 milijarde KM.
Najviše smo u inostranstvo plasirali mineralnih goriva i ulja, koje smo i najviše uvozili, i to za iznos 1,6 milijardi KM.
Dalje smo izvezli električne mašine te opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode u iznosu od 1,4 milijarde KM.
Ekonomista Saša Stevanović smatra da ćemo za dva mjeseca svjedočiti rezultatima koje je ekonomija BiH ostvarila u proteklom periodu.
Podatak o vanjskotrgovinskoj razmjeni ukazuje da ostvarujemo deficit. Deficit je iznosio 12,9 milijardi KM i za 500 miliona KM je niži nego godinu ranije kada je iznosio 13,4 milijardi. Bilježimo pad izvoza usljed činjenice da tražnja u Evropskoj uniji opada, da je ekonomija Evropske unije imala mršav rast, da se sprovode mjere štednje, fiskalne i monetarnog zatezanja. To se reflekuje na naš vanjskotrgovinski bilans putem pada izvoza. Kad želite da postavite kratkoročni ekonomski model BiH onda posmatrate agregatnu tražnju. Nastojite djelovati na komponente agregatne tražnje, koja ukazuje da ćete, na primjer, mjerama supstitucije uvoza povećati ekonomski rast na svaku marku kojom smanjite uvoz, i to će se reflektovati na veći ekonomski rast od 0,89 KM-objašnjava Stevanović.
Prema njegovim riječima, treba da tragamo za odgovorom na koji način supstituisati uvoz.
Jedan od načina je da djelujemo na svijest potrošača da svakom markom za koju odlučimo da potrošimo na proizvode domaćih proizvođača mi pomažemo domaćoj ekonomiji, a gotovo pola tog novca ostvaruje država putem većih javnih prihoda, tako da se državnim mjerama može razmišljati o kampanjama na svijest naših potrošača. Pored toga što djeluje pozitivno ova aktivnost na ekonomiju, djeluje pozitivno na javne prihode i domaće budžete. Kao mala otvorena zemlja BiH ipak mora da traži model zasnovan na otvorenosti ekonomije. Nemamo veliki broj stanovnika da možemo unutrašnjom tražnjom da se razvijamo, te moramo razmišljati o izvozu, o rastu konkurentnosti. Ipak, ta otvorena ekonomija košta, košta nas većeg deficita, košta nas uvozom eksternih šokova-istakao je Stevanović.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je BiH već odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima, jer nema dovoljno domaćih kapaciteta.
Međutim, u mnogim slučajevima je ta ovisnost vještački stvorena i potpuno neopravdana. Uvoz iz Srbije i Hrvatske je upravo najbolji primjer jer uvozimo ogroman broj proizvoda (prije svega poljoprivrednih i prehrambenih) koje i te kako možemo sami proizvesti i čime se direktno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i nadomjestimo vlastitim kapacitetima visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakvog opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunskog kvaliteta. Kada je riječ o deficitu s ovim državama, osim povećanja našeg izvoza sigurno se najviše može promijeniti supstitucijom uvoza domaćim proizvodima. Iako i vlasti treba da daju doprinos stvaranjem povoljnijeg poslovnog okruženja za domaću proizvodnju i strožim kontrolama uvozne robe, a u međunarodnim odnosima da rade na uklanjanju barijera našem izvozu, ipak najviše mogu doprinijeti sami domaći kupci izborom domaćih proizvoda i izbjegavanjem uvoznih-naglasio je Gavran.
Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne ili tokom noći kiša se očekuje u Hercegovini, zapadnim i djelimično centralnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni. Tokom noći povremeno jaki udari vjetra u zapadnim područjima Bosne. Jutarnja temperatura zraka od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevna od 8 do 14, na jugu do 16°C.
Najavljene radarske kontrole za 05. 01. 2024. -PS BUSOVAČA
11:00 do 12:30 sati ulica 1. mart/ožujak (skretanje za naselje Luka)
12:30 do 14:00 sati Oselište (kod starog Tamexa)
15:00 do 16:30 sati Polje (kod groblja)
16:30 do 18:00 sati Grablje (kod vulkanizerske radnje)
Najavljene radarske kontrole za 05. 01. 2024. -PS BUGOJNO
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Kopčić
19:00 do 20:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica
21:00 do 22:30 sati Bugojno-Novi Travnik, Bristovi
23:00 do 00:30 sati ulica Slobode
Danas oko 16:30 u mjestu Kraljevica kod Travnika dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva motorna vozila i kamion.
Kako doznaje naš portal ( Centralna.ba) nema teže ozlijeđenoh osoba, a na terenu je i helikopter EUFOR-a, a neslužbeno doznajemo da je jedno vozilo koje je sudjelovalo u prometnoj od EUFOR-a.
Zbog prometne nesreće stvorene su kilometarske kolone.
U Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovin decembra 2023. godine objavljena je Odluka o iznosu najniže plate za 2024. godinu.
Najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2024. godine utvrđuje se u neto iznosu od 619,00 KM. U bh. entitetu RS minimalna plata u ovoj godini iznosi 900 KM.
Ovom Odlukom došlo je do povećanja najniže plate u odnosu na 2023. godinu za 23,00 KM.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović u razgovoru za portal Radiosarajevo.bakazao je da je ova odluka proizvod zakonske obaveze Vlade FBiH koja svake godine uskladi minimalnu platu s parametrima.
“Ovdje se radi o osnovna dva parametra, jedan je inflacija, a drugi BDP. Ovo je treća godina kako vlada usklađuje plate. Oni su to morali uraditi, očito nisu mogli ispuniti priču o 1.000 KM zato što je to zahtijevalo usvajanje seta fiskalnih zakona. Mi bismo sretniji da su prošli fiskalni zakoni pa da onda možemo razgovarati o većim iznosima”, rekao je Smailbegović.
Napominje da za prvih šest mjeseci ove godine, poslodavci će se uglavnom fokusirati na isplatu jednokratne pomoći nego na povećanje plate.
“Na povećanje plate imate 60-70 posto doprinosa, a ova pomoć od dvije prosječne plate je bez doprinosa. Očekivano je da će biti ovolika minimalna plata”, rekao je Selimbegović.
Ističe da nije bilo ni realno za očekivati da će biti ispunjene najave o povećanju minimalne plate na 1.000 KM.
“Nažalost, Vlada je to pomjerila za nekih pola godine, da li će to biti i duže, ne znam. Nama je u interesu da fiskalni zakoni prođu“, rekao je Selimbegoviću razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.
Podsjetimo, u oktobru prošle godine federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatovićnajavio je da će minimalna plata u 2024. godini iznositi 1.000 KM.
“Službeno mogu sa ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. januara 2024. godine Federacija BiH kreće sa primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu platu u regiji u iznosu od 1.000 KM, imat ćemo najniže opterećenje na rad ili platu u iznosu od 28 posto što će biti velika poruka domaćim i stranim investitorima, ali i svim ostalima u regiji da pokušamo stići taj standard kako bi postali vrlo atraktivni za strana ulaganja”, rekao je Vojin Mijatović.
Međutim, set fiskalnih zakona nije usvojen pa je i priča o minimalnoj plati od 1.000 KM ‘pala u vodu’.
