Category: Istaknute vijesti

Broj sklopljenih brakova u BiH je u posljednjih 25 godina u kontinuiranom padu, a, s druge strane, broj razvoda je u porastu. Objavljeno je to nedavno u publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ Agencije za statistiku BiH, a koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti, razvrstane po spolu. Ti podaci praktično daju kratak prikaz položaja žena i muškaraca u bh. društvu, a odnose se na 2022. godinu.

Mlada i mladoženja

Tako je u 2022. sklopljeno 17.427 brakova, što je za 5.793 manje nego u 1997. godini. Najveći broj brakova je sklopljen među supružnicima u dobi od 25 do 29 godina.

– Prosječna starost mladoženje pri zaključenju prvog braka prije 25 godina iznosila je 28 godina. U 2022. godini taj broj je 29,8. Kod žena je to još izraženije, pa je prije 25 godina prosječna starost mlade bila 24,3, a u 2022. – 27,2 godine – navedeno je.

U 2022. bilo je više od 1.000 razvoda u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova. Najveći broj razvoda, i kod žena i kod muškaraca, zabilježen je u životnoj dobi od 40 do 49 godina. Zabrinjavajuće je i to da veliki broj mladih ljudi više ne vjeruje u instituciju braka.

Posljednji statistički podaci pokazali su i da se dobna granica za majčinstvo sve više pomjera. Štaviše, prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta je u posljednjih 15 godina porasla za 3,1 godinu. Tako je prosječna starost majke prema rođenju prvog djeteta u 2022. iznosila 27,9 godina.

Rođena djeca

U BiH je tokom 2022. godine rođeno 25.311 djece, a s aspekta spola je na 100 djevojčica rođeno 105 dječaka. Inače, kako je navedeno, od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog priraštaja, što znači da u referentnoj godini umre više osoba nego što ih se rodi.

U 2022. je umrlo oko 9.000 osoba manje u odnosu na prethodnu godinu. S aspekta spola, u 2022. godini je umrlo 105 muškaraca na 100 žena.

Više žena

Prema podacima o broju stanovnika iz 2022. godine, uočava se najviša stopa maskuliniteta u starosnoj grupi od 0 do 19 godina, gdje na 100 žena dolazi oko 106 muškaraca. Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta ima tendenciju opadanja, pa od 50 godina i više u populaciji ima više žena nego muškaraca.

Nakon tog perioda koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj grupi 80+ i bilježi vrijednost od 58, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi na 100 žena dolazi oko 58 muškaraca.

Prosječna starost umrlih raste, pa je na ukupnom nivou u posljednjih 20 godina porasla za 6,9 godina.

5,2 godine u 2022. u prosjeku su žene živjele duže od muškaraca.

Rezultati istraživanja pokazuju da je postojeća informatička pismenost u Bosni i Hercegovini ispod prosjeka Evropske unije. I da cijela priča bude još više zabrinjavajuća – ne radimo mnogo da to promijenimo. Preporuke postoje, mladi su izuzetak, ali volja društva u cijelini – izostaje. Generacijski jaz nikad nije bio vidljiviji.

Internet, za većinu, svaki dan: višesatno surfanje, društvene mreže, digitalni sadržaj. Na prvi pogled – svakodnevnica. Na drugi – medijski mrak. Bosna i Hercegovina na začelju Evrope, svaki četvrti stanovnik nije koristio internet najmanje tri mjeseca. U doba digitalne ere – u državi digitalna nepismenost.

„Istakla bih taj eliminatorni faktor: kada su ispitanici popunjavali anketu, prvo pitanje je bilo – da li ste pristupali internetu u posljednja tri mjeseca, odgovor je bio da jedna četvrtina stanovništva Bosne i Hercegovine nije pristupila internetu u posljednja tri mjeseca, te samim time nisu mogli dalje učestvovati kao ispitanici u ovoj studiji“, ističe Amra Alagić, predsjednica Udruženja za digitalnu transformaciju BiH.

Podaci su alarmantni. Tek nešto više od pet posto stanovništva ima digitalne vještine iznad osnovnog nivoa. Oko 30 posto one osnovne, a čak 41 posto stanovništva ni toliko. Smanjena digitalna pismenosti, očekivano, veća je kod starije populacije. Generacijski jaz uz brz napredak tehnologije uzrokuje i strah od promjena.

„Kad je riječ o međugeneracijskom jazu i postojanju digitalnog jaza koji je izrražen kod starije populacije, on je i razumljiv zato što starija populacija taj digitalni jaz pravda jednim vidom nepovjerenja prema digitalizaciji, strahu od krađe ličnih podataka, krađe ideniteta i sl.“, objašnjava sociolog Almir Saračević.

U zemlji kojoj sve glasnije prijeti opasnost da postane država staraca, ovakav zaostatak u tehnološkom smislu može predstavljati ozbiljan problem.

Ono što je pozitivan pokazatelj jeste da čak 18% studenata ima kompetencije iznad prosječnog nivoa. Pokazuju to i mladi u Unsko-sanskom kantonu, pa pametnim korištenjem tehnologije, interneta, a potom i društvenih mreža, promovišu društveno koristan rad.

„Društvene mreže koristimo u velikoj mjeri, prvo, što svoj rad plasiramo u javnosti, drugi ljudi mogu vidjeti šta smo realizirali, šta ćemo tek realizirati, naše sastanke i slično, koristimo ih za uređenje slika, objava, i to zahtijeva i informatičku pismenost, ali i kretivnost“, ističe Esma Merdić, predsjednica Vijeća učenika OŠ Harmani II.

Dakle, kaskamo, ali nade ima. Uz konkretna rješenja:

„Prije svega, reforma obrazovanja i razvoj vještina. Zatim, infrastruktura i pristup, potom javna svijest i digitalna inkluzija“, poručuje Alagić.

Važna vještina u većini zemalja ključna je za privrednu, ekonomsku i industrijsku oblast. U većini – ne i u Bosni i Hercegovini. Jer osim istraživanja, dokaz su podaci – radi se nedovoljno. Oni koji žele da nauče uglavnom su prepušteni sami sebi. A do promjene u sistemu ostaje jedno: pozicija na dnu, poražavajuće brojke, a posljedice zabrinjavajuće.