Category: Istaknute vijesti

U zimskom semestru akademske 2023/2024. godine na visokoškolske ustanove u Federaciji BiH upisano je ukupno 50.354 studenta, što je za 6,1 posto ili za 3.264 studenta manje u odnosu na prethodnu akademsku godinu.

Broj studenata koji su upisali studij prema “Starom studijskom programu” je 102 ili 0,2 posto od ukupnog broja upisanih studenata.

Prema prilagođenom “Bolonjskom studijskom programu” upisana su 50.252 studenta što čini 99,8 posto od ukupnog broja upisanih studenata.

 

Diplomiralo 9.275 studenata

Udio studentica u ukupnom broju upisanih studenata je 60,4 posto.

Na redovni studij upisano je 76 posto studenata, na vanredni 19,5 posto, a na studij na daljinu 4,5 posto studenata.

U 2023. godini u Federaciji BiH diplomiralo je 9.275 studenata što je za 10,6 posto ili za 1.099 studenata manje u odnosu na 2022. godinu. Broj diplomiranih žena je 5.951 ili 64,2 posto.

Od ukupnog broja diplomiranih studenata na visokim školama diplomiralo je 4,3 posto studenata, a na univerzitetima 95,7 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

U Federaciji BiH u akademskoj 2023/2034. godini na visokoškolskim ustanovama po osnovu ugovora o radu zaposlen je 3.871 nastavnik i suradnik od kojih su 3.683 žene, dok je po drugom osnovu – po osnovu drugog ugovora angažirano 3.697 nastavnika i suradnika od kojih su 1.803 žene.

Podaci statistike visokog obrazovanja su rezultat obrade podataka o studentima na visokoškolskim ustanovama u Federaciji BiH.

Podaci se prikupljaju putem obrazaca ŠV-22 (kontrolni zbirni list) , prijavni list za upis studenata (obrazac ŠV-20) koji ispunjavaju studenti pri upisu na sve godine studija, statistički list za studente koji su diplomirali/završili studije (obrazac ŠV-50) i obrazac ŠV-60 (podaci o broju i strukturi nastavnog osoblja u zimskom semestru svake godine).

Škole se zatvaraju, sela su pusta: Bosnu i Hercegovinu napuštaju skoro svi

Podaci uključuju sve nastavnike i suradnike u nastavi koji predaju na visokoškolskim ustanovama i koji ne predstavljaju fizički broj osoba jer nastavnik i suradnik u nastavi može predavati na dva ili više fakulteta.

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su svi studenti upisani u zimskom semestru na sve visokoškolske ustanove u Federaciji BiH.

U istraživanju su prikazani studenti koji su nastavili studij prema “starom” programu i oni koji su se upisali prema Bolonjskom procesu. Istraživanjem nisu obuhvaćeni apsolventi budući da ne upisuju godinu već samo završavaju studij.

Novi izračun penzije u Federaciji BiH može se zatražiti nakon ostvarenih šest mjeseci novog staža, u RS nakon godinu dana rada u penziji

Odlazak u penziju u BiH ne znači da nemate pravo ponovo pronaći posao. I biti u radnom odnosu. Primati plaću, ali istovremeno i zarađenu penziju / mirovinu. Ipak, postoje izuzeci.

Vjerovatno ni danas mnogi penzioneri / umirovljenici u BiH nisu upoznati sa ovom mogućnošću jer nisu je oduvijek imali. Ranije je Zakon o PIO/MIO predviđao je obustavu isplate penzija za vrijeme trajanja obaveznog osiguranja, odnosno ponovnog zaposlenja. Međutim, Ustavni sud FBiH 12. novembra 2019. presudio je da ova odredba nije u skladu sa Ustavom.

Potom su usvojene izmjene i dopune Zakona, pa su penzioneri / umirovljenici sa navršenih 65 ili više godina, te oni sa 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života, dobili pravo da budu zaposleni uz korištenje prava na penziju. Ostalima to nije bilo omogućeno.

 

Posljednja presuda Ustavnog suda

Međutim, Ustavni sud Federacije donio je novu presudu 9. maja 2023. godine.

Time su pravo na zasnivanje radnog odnosa i primanja penzije dobili svi penzioneri, osim korisnika porodične i penzije ostvarene shodno odredbama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju boraca – kazali su za Fokus u Federalnog zavoda.

Pojašnjenja radi, porodična penzija je ona koju ostvaruju članovi porodice umrlog osiguranika odnosno korisnika penzije.

 

U Republici Srpskoj radni odnos u penziji mogu zasnovati korisnici starosne i invalidske penzije

Isto kao u slučaju Federacije, i u Republici Srpskoj korisnici penzija imaju zakonsku mogućnost da naknadno steknu status osiguranika.

Korisnici starosne i invalidske penzije imaju pravo da ponovo steknu status osiguranika. Pri tome im se isplata penzije vrši redovno. S druge strane, korisnici porodične penzije, shodno Zakonu, ne mogu steći status osiguranika. U takvoj situaciji im se vrši obustava isplate za period trajanja osiguranja – pojasnili su iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS.

 

Mogućnost korekcije visine penzije

Iz oba entitetska PIO-a naveli su mogućnost korekcija visine penzije nakon određenog perioda naknadnog osiguranja. Novi izračun u FBiH može se zatražiti nakon ostvarenih šest mjeseci novog staža, u RS-u nakon godinu dana.

Visina penzije / mirovine se može korigovati, odnosno ponovo odrediti, a nakon najmanje 12 mjeseci naknadnog osiguranja lica koje je kao korisnik, nakon ostvarivanja prava, steklo status osiguranika, po nekom od zakonom propisanih osnova – kažu u Fondu PIO RS.

Dakle, korekcije se vrše na temelju zahtjeva korisnika, a ne automatizmom, što je dobro. Jer, penzija / mirovina prema novom izračunu sigurno neće biti povoljna za osobe koje na novom radnom mjestu primaju manju plaću od one prije penzionisanja. U obrnutom slučaju, isplati se tražiti korekciju.

 

 

Prosječna penzija u Federciji Bosne i Hercegovine iznosi 710,64 KM

Penzije za mjesec februar na području Federacije Bosne i Hercegovine počele su se isplaćivati 5. marta 2024. godine.

Najniža penzija / mirovina u Federaciji Bosne i Hercegovine za februar iznosi 565,18 KM, a zajamčena 674,52 KM. Najviša penzija ostvarena prema Zakonu o PIO/MIO FBiH iznosi 2.800,00 KM, dok najviša penzija ostvarena prema Zakonu koji je vrijedio do 1. marta 2018, iznosi 2.757,44 KM.

 

Sarajevo, zgrada Federalnog zavoda MIO/PIO

Prosjek penzija korisnika samostalnih penzija, a kojih je na isplati za februar 364.249, iznosi 710,64 KM.

Penziju za februar primit će 446.659 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 285 miliona KM.

faktor

Muslimani u Bosni i Hercegovini, kao i u ostalim zemljama regiona sinoć su klanjali prvi teravih-namaz, te su na taj način obilježili početak odabranog mjeseca ramazana.

Veliki broj vjernika prisustvovao je prvom ovogodišnjem teravih-namazu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Prvi teravih-namaz klanjan je večeras i u brojnim džamijama BiH i cijeloga regiona, nakon kojeg, nekoliko sati poslije nastupa prvi dan posta.

Prvi teravih-namaz ove godine, kao centralni program za Muftijstvo goraždansko, klanjan je u Sinan-begovoj džamiji u Čajniču, što je i prvi kolektivni namaz u ovoj džamiji nakon 32 godine.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović sinoć je u Čajniču poručio da je neophodno vraćati se i obilaziti povratničke krajeve Bosne i Hercegovine. Prvi teravih-namaz ove godine, kao centralni program za Muftijstvo goraždansko, klanjan je večeras Sinan-begovoj dža…

Ramazan je mjesec posta, odricanja i darežljivosti u kojem vjernici poste od ranog jutra, zore, do zalaska sunca.

Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u nedjelju je nastupio mjesec ramazan, dok će prvi dan posta biti u ponedjeljak, 11. marta.

Nakon mjeseca posta muslimani dočekuju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska praznika, a bajram-namaz je u srijedu, 10. aprila.

Rijaset Islamske zajednice će tokom ovog mjeseca organizirati brojne vjerske aktivnosti, te jedinstvene programe povodom obilježavanja značajnijih datuma, odnosno mubarek noć Lejletul-bedra, Fethu-Mekke i Lejletul-kadra.

Prema islamskom učenju, u ovom odabranom mjesecu nalazi se noć Lejletu-l-kadr u kojoj je ljudima počelo spuštanje Božije objave Kur’ana i noć Bedra, historijskog događaja koji je snažno usmjerio povijest islama.

Ramazan je najvažniji mjesec za muslimane širom svijeta, pa i za one koji vjekovima žive u Bosni i Hercegovini i čuvaju ramazansku tradiciju.