PS DONJI VAKUF
10:30 do 11:30 sati Oborci
12:00 do 13:00 sati Nova Travnička
13:30 do 14:30 sati ulica 770 Slbbr.
15:30 do 16:30 sati Prusac
PS BUGOJNO
09:00 do 10:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica (škola)
11:00 do 12:30 sati ulica Armije BiH (škola)
13:00 do 14:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Čaušlije
15:00 do 16:30 sati ulica Slobode (GUMA)
Više na:BIHAMK
Misterioznu rupu je, kaže Mirsad najprije ugledao njegov sin, koji je oca brzo pozvao u nadi da će mu on objasniti o čemu se radi, međutim, ona je ostavila u čudu i njega i sina ali i sve mještane u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
– Sin je ugledao rupu i mene zovnuo. Po mojoj procjeni ima tri metra dubine do vode, a ispod vjerovatno još tri metra – tvrdi Mirsad koji je u rupu ubacivao veliko kamenje kako bi otprilike znao kolika je dubina.
Takođe ističe da ne zna zbog čega je do ovog došlo ali da se nada da se nešto slično na drugim dijelovima plantaže neće dešavati, jer ne bi dobro prošao ukoliko bi se on ili neko od njegove porodice našao na mjestu propadanja.
– Nešto smo gledali, ovako isto se desilo i u Srbiji, ali na nekoj njivi, ne znam, niko nema objašnjenje. Ne znam, ne znam, nije bilo kiša da bi ovdje bila ovakva voda. A i čudno je kako rupa tako odjednom, da zemlja propadne… ma ovo je neviđeno čudo – kaže Mirsad.
Pored rupe, tu je i drvo lješnjaka za koje se svi čude, kako nije i ono palo.
– Ne znam, kako li ga to čudo nije povuklo dolje, vidiš kako se malo nakrivilo, ovo bi možda neki stručnjaci mogli da daju objašnjenje. Čudo neviđeno, možda i posljednji dani stižu, nešto se nagovještava – kaže on za Youtube kanal “Srednja Bosna Danas”.
Jučer su članovi KBS Reflex iz Donjeg Vakufa predvođeni trenericom i takmičarkom Amnom Kenjar ostvarili odlične rezultate na karate turniru „Kup Jadrana“
Ovaj klub je nastupio sa 6 takmičara koji su osvojili ukupno 7 medalja:
Dalila Bajrić – 1. mjesto kate 2015
Amna Kenjar – 1. mjesto kate juniorke
Ajla Kenjar – 2. mjesto borbe kadetkinje -54kg
Ajla Kenjar – 3. mjesto kate kadetkinje
Amna Rujanac -3. mjesto kate kadetkinje
Zara Begić – 3. mjesto borbe mlađe kadetkinje -39kg
Asja Begić – 3. mjesto borbe mlađe kadetkinje -49kg
Iz kluba su istakli da su sretni smo i zadovoljni ostvarenim rezultatom na jučerašnjem turniru.
Od Sarajeva, odnosno Bradine, do krajnje točke na Savi autocestom na Koridoru Vc moglo bi se nesmetano putovati za šest godina. Do tada bi, najavljuju iz Autocesta Federacije BiH, trebala biti u potpunosti dovršena sjeverna dionica koridora. Na tom dijelu u izgradnji je 50 km autoceste te je ostalo još otvoriti radove na dionici Ozimice – Poprikuše čime će cijeli sjeverni dio koridora biti u nekoj od faza izgradnje.
Strateški cilj nove Uprave JP Autoceste FBiH je završiti ga u ljeto 2026.
Inače, trenutno je u izgradnji 61 kilometar autoceste na Koridoru Vc, na osam aktivnih gradilišta. Do početka ljetne sezone u promet će biti puštena dionica Počitelj – Zvirovići te će BiH dobiti novih 11 km autoceste. Kada je u pitanju ostatak južne dionice, intenziviraju se aktivnosti.
”Na južnom dijelu FBiH, osim već navedene dionice Počitelj – Zvirovići, na kojoj su aktivnosti u završnoj fazi, plan je da do kraja ove godine krenu radovi i na dionicama Mostar jug – Tunel Kvanj, Tunel Kvanj – Buna, Mostar sjever – Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom Koridoru, tunela Prenj. Početak radova na ovim dionicama donijet će novih 40 km aktivnih gradilišta”, kazali u Autocestama Federacije BiH.
Najzahtjevniji projekt je tunel Prenj
Izgradnjom tunela Prenj od Mostara do Sarajeva skratit će se putovanje koje trenutno magistralnim pravcem iznosi 113 kilometara dok će se autocestom Mostar i Sarajevo približiti na 82 kilometra cestovne udaljenosti.
Najzahtjevniji objekt na tom pravcu tunel Prenj bit će dug 11 kilometara i bit će deveti najduži tunel u Europi. Ukupna vrijednost projekta je 800 milijuna maraka.
Kako su za Fenu kazali u Autocestama Federacije BiH, planirani rok za potpisivanje ugovora s izvođačem radova je treći kvartal 2024. godine s obzirom da je suglasnost Banke na Pretkvalifikacijski Evaluacijski izvještaj zaprimljen 27. 2. 2024. godine.
”Tenderska dokumentacija za drugu fazu je pripremljena i dostavljena Banci 29. 1. 2024. na komentiranje i usuglašavanje sa Bankom. Uskoro se očekuje i raspisivanje druge faze”, istaknuli su u Autocestama FBiH.
Također, navode kako je rok za završetak tunela Prenj je prema dinamici planiran za kolovoz 2030. godine.
Na upit što je s dionicom Mostar Jug – Tunel Kvanj, navode kako je pri kraju tender za izgradnju dionice Mostar Jug – Tunel Kvanj.
Iz Autocesta Federacije BiH očekuju kako bi se ugovor za izgradnju trebao potpisati na proljeće.
”Ako radovi budu tekli u skladu s predviđenom dinamikom, izgradnja ove dionice koja je ključna za povezivanje cjelokupnog prostora Hercegovine biti će okončana do kraja 2028. godine”, istaknuli su.
Podsjećaju kako je financijer ovog projekta na izgradnji Koridora Vc pouzdani partner JP Autoceste FBiH, Europska banka za obnovu i razvoj, koja je izdvojila 60 milijuna eura i koja daje punu podršku brzoj implementaciji projekta. Tome u prilog, smatraju, ide i činjenica da je Glavni odbor EBRD-a krajem godine već dao zeleno svjetlo za odobrenje isplate sredstava, te se čeka da komisija okonča tender.
Izgradnja ove dionice imat će višestruku koristi, a osim poboljšanih usluga prijevoza te smanjenja prometa na lokalnim cestama, BiH će se povezati na regionalnu prometnu infrastrukturu i s turističkim središtima, što je od velikog značaja i za bosanskohercegovački turizam te gospodarstvo općenito.
federalna.ba/Fena
U Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto
Postpandemijska kriza na globalnom planu (ratna žarišta, kriza energenata, nedostatak sirovina, inflacija) odrazila se na naša najvažnija izvozna tržišta, zemlje EU, sa neminovnom refleksijom i na vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o drvnom i sektoru namještaja, posebno je važna situacija na tržištu Njemačke, gdje je prisutna kriza konkurentnosti, problemi u građevinskom sektoru i smanjena stanogradnja, što je uticalo i na smanjenje našeg izvoza drvnog sektora, pokazuje analiza Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH).
Izvoz drvnog sektora BiH u svijet u 2023. godini zabilježio je vrijednost od 1,6 milijardi KM, što je za 12,3 posto manje nego u 2022. godini. Od toga, u Njemačku je izvezeno 360 miliona KM vrijednosti proizvoda od drveta, uz pad izvoza od 10,5 posto.
– Ipak, izvoz namještaja iz BiH u svijet prilično je očuvao trend i pad u ovom subsektoru znatno je niži od pada izvoza drvne industrije u cjelini (3,9 posto manji izvoz u 2023. nego u 2022. godine) – naveli su za Fenu iz VTK BiH.
Najznačajniji izvozni proizvodi drvne industrije su oni finalnog stepena prerade (namještaj, građevinska stolarija i montažne kuće) koji zajedno čine 53,7 posto izvoza u 2023. godini, što je vrlo povoljna struktura izvoza. Najviše su se izvozila sjedala sa drvenim okvirima, namještaj za spavaće sobe, te namještaj za trpezarije i dnevne sobe. Izvoz montažnih kuća je bio u vrijednosti od 36 miliona KM, što je za 1,5 posto više nego u 2022. godini.
Oko 86 posto ukupnog izvoza drvne industrije u prošloj godini realizovano je na top 15 izvoznih tržišta, među kojima su: Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Holandija i Francuska. Osim zemalja regije i Evropske unije, izvozilo se u Kinu, Tursku, Švicarsku kao i Veliku Britaniju.
Analiza VTK BiH pokazuje da drvni sektor BiH u prosjeku učestvuje u izvozu sa 9,5 posto, te ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji i izvozu. Takođe, drvna industrija BiH ima dugogodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje EU i druga tržišta. To potvrđuju dosadašnji izvozni rezultati, međunarodni certifikati koje kompanije posjeduju, dobijene prestižne nagrade za dizajn i kvalitet proizvoda na međunarodnim sajmovima. Drvna industrija BiH već je prepoznatljiva po izvozu gotovih proizvoda, uglavnom masivnog namještaja na bazi domaće bukve, što je čini konkurentnom i manje zavisnom o uvozu.
U BiH se u proteklom vremenu u drvoprerađivačkoj industriji razvio značajan broj proizvođača finalnih proizvoda koji imaju dovoljno kapaciteta da u potpunosti iskoriste postojanje domaćih sirovina. U prethodnom periodu činjenica je da je nivo potražnje krajnjih proizvođača za sirovinom znatno veći nego što je trenutna raspoloživost sirovina na domaćem tržištu.
– Uzimajući u obzir, ne samo direktne, već i indirektne efekte zadržavanja sirovine za domaće drvoprerađivače, smatramo da je opravdano uvođenje mjera zabrane za izvoz sirovine (oblovine) jer su efekti višestruko pozitivni i značajni iz nekoliko razloga: zadržavanje sirovine za drvoprerađivače, te u ovim izazovnim vremenima održavanja konkurentske pozicije izvoza finalnih proizvoda od drveta, a prvenstveno u segmentu izvoza namještaja na svjetskoj globalnoj sceni. U tom smislu smatramo da u budućnosti mjera zabrane izvoza sirovine (oblovine) ima ekonomsku opravdanost s ciljem obezbjeđivanja uslova za zaokruženi proizvodni proces u drvoprerađivačkoj industriji i očuvanja konkurentnosti drvne industrije u segmentu polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta – dodaju iz VTK BiH.
Zbog značajnog porasta cijena sirovina i repromaterijala, kompanije će i u narednom periodu morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda vodeći pri tome računa da budu konkurentne.
– Usljed poremećaja njemačkog tržišta kao glavnog izvoznog tržišta za bh. kompanije i usljed sve većeg pada narudžbi treba razmišljati o osvajanju novih tržišta kako u EU, tako i u drugim zemljama koje nisu članice EU – navode iz VTK BiH.
avaz
U prošloj godini izvezli smo hrane za milijardu i sto miliona, a uvezli za 4 milijarde i 600 miliona KM. Istovremeno, i pored izvanrednih mogućnosti, ne koristimo više od polovine obradivog zemljišta kojim raspolažemo. Sve je manje onih koji žele da se bave poljoprivredom. čak i za vlastite potrebe. Rješenje je, kažu i stručnjaci i poljoprivrednici, u zaštiti domaće proizvodnje i proizvođača, i to na način da se oporezuje i ograniči uvoz hrane iz drugih zemalja onda kada te hrane imamo dovoljno iz sopstvenih izvora.
Najslabije izvozne rezultate godinama bilježi poljoprivredno-prehrambeni sektor koji ima ubjedljivo najveći minus. Od ukupnog spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi 11 milijardi maraka, trećina, odnosno tri i po milijarde se odnosi upravo na ovaj sektor.
“Mi u sklopu poljoprivredno-prehrambenog sektora izvozimo negdje otprilike 1,1 milijardu KM dok sa druge strane uvozimo nekih 4,6 milijardi KM”, navodi Slaviša Ćeranić iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Dugo vremena problem su bili podsticaji za poljoprivredu, koji, kada se saberu Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko distrikt, iznose oko 400 miliona maraka. I sami poljoprivrednici kažu da je podsticajna politika riješena, ali da je najveći problem nekontrolisan uvoz i gotovo nikakva zaštita domaće proizvodnje.
“Mi ne možemo toliko podstaći domaću proizvodnju koliko mogu uvoznički lobiji i dampinške cijene od nekontrolisanog uvoza da nas ugroze”, naglašava Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.
Problem je i što se većina poljoprivrednih proizvođača i dalje oslanja na tradicionalne metode i teško prihvata nove tehnologije. Na edukaciji poljoprivrednika se radi, ali to nije dovoljno.
“Teško možemo očekivati neke brze promjene u tom smislu, ali moramo da to poljoprivrednih proizvođača što je ostalo, što hoće da radi, da ih dodatno edukujemo, osnažimo, pomognemo kod nabavke mehanizacije i primjene nekih novih tehnologija”, ističe Boris Pašalić, predsjednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u NSRS.
Višedecenijska nebriga za poljoprivredno-prehrambeni sektor dolazi na naplatu. Uvozimo oko 65 odsto hrane, iako sami možemo zadovoljiti vlastite potrebe, pa čak i značajno izvoziti.
“Mi smo potpuno zanemarili prehrambeni sektor. Kapaciteti su uništeni. Oni koji rade se zlopate i pate sa velikim disproporcijama cijena rada, cijena energije itd. I praktično smo doveli sebe u poziciju da budemo isključivo orijentisani kada je hrana u pitanju. To je nešto što se mora promijeniti”, smatra ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko milion i 800 hiljada hektara obradivih površina. Po glavi stanovnika imamo tri puta više obradivog zemljišta nego što je prosjek Evropske unije. Ali je zato za razliku od Evrope iskoristivost poljoprivrednog zemljišta kod nas svega oko 20 odsto. Zato i ne čudi što više od dvije trećine potrebnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozimo.
bhrt
Jutros je pretežno oblačno sa kišom i pljuskovima u centralnim, istočnim, sjevernim i sjeveroistočnim područjima Bosne. Sunčanije je na području Hercegovine, sjeverozapadu, zapadu i jugozapadu Bosne.
Temperature zraka izmjerene u 7:00 sati (°C): Bjelašnica -1; Široki Brijeg 4; Ivan Sedlo i Sanski Most 5; Livno, Prijedor i Sokolac 6; Banja Luka, Bugojno, Mostar i Sarajevo 8; Trebinje i Zenica 9; Gradačac, Neum i Tuzla 10°C.
Danas u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U većem dijelu Bosne povremeno se očekuje slaba kiša ili kratkotrajan lokalni pljusak. Na vrhovima planina će padati i snijeg. Prestanak padavina u poslijepodnevim satima. Na području Hercegovine slabiji lokalni pljuskovi se očekuju od sredine dana prema poslijepodnevnim satima. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18°C, na jugu zemlje do 20°C.
U Sportskoj dvorani Donji Vakuf danas Škola košarke Never stop Donji Vakuf odigrala utakmicu u okviru A2 Lige grupa Sjever. Naši košarkaši slavili su rezultatom 64 : 62.
Kompanija Module One iz Brčkog 7. i 8. marta uspješno je okončala projekt u austrijskom gradu Wiener Neustadtu, prenosi Biznisinfo.
Projekat je obuhvatio izgradnju dvije stambene zgrade modularnog tipa od 1500 m² stambenog prostora, raspoređenog u 20 stanova. Tokom montaže druge zgrade održana je prezentacija kompanije Module One i sistema modularne gradnje.
U fabrici u Brčkom je proizvedena stambena zgrada od 27 modula i četiri segmenta terase, koja je potom montirana u Austriji za samo 30 sati.
Izvršni direktor Dino Šačirović je tom prilikom istakao da je modularna gradnja na našim prostorima i dalje velika nepoznanica.
– Većina ljudi ovaj tip gradnje poistovjećuje sa kontejnerima i montažnim kućama, što je u suštini neuporedivo sa onim što mi proizvodimo, a to su višespratni objekti koji mogu imati različite namjene. Modularna gradnja svakim danom postaje sve veći trend u građevinarstvu širom svijeta, zbog same brzine gradnje, veće kontrole troškova i kvaliteta, te bolje samoodrživosti – rekao je Šačirović.
Danas modularni objekti ispunjavaju sve zahtjeve modernih nekretnina te svojom arhitekturom i dizajnom ni u kom pogledu ne zaostaju za konvencionalno izgrađenim objektima.
– Montažu stambene zgrade smo iskoristili za prezentaciju kompanije Module One, odnosno naših tehničkih rješenja koja su rezultat mukotrpnog rada proteklih godinu i po dana. Promociji su prisustvovali investitori i predstavnici mnogih kompanija iz Austrije i Njemečke, te mnogobrojni austrijski mediji – navodi direktor Šačirović.
Svi prisutni, kao i sami građani Wiener Neustadta, bili su oduševljeni brzinom gradnje i stepenom gotovosti isporučenih modula. Slučajni prolaznici su bili fascinirani načinom i brzinom gradnje, jer ujutru kada su kretali na posao je bila samo temeljna ploča, a već poslije podne u povratku dočekale su ih završene dvije etaže zgrade.
Do sada se o kompaniji Module One pisalo samo u lokalnim medijima, ali u poslednjih par dana Module One je postao tema najpopularnijih medija širom Austrije.
– Ovom prilikom želim izraziti veliku zahvalnost svim zaposlenicima u kompaniji Module One, jer je sve ovo rezultat našeg zajedničkog rada, truda i zalaganja. Osjećam ponos što sam dio tima koji je samostalno razvio sva tehnička rješenja potrebna za proizvodnju ovako kompleksnih i složenih proizvoda koji zadovoljavaju najstrožije standarde građevinske industrije širom svijeta. Ohrabruje me vidjeti da je naš proizvod s oznakom “Made in Brčko”, “Made in Bosna i Hercegovina”, jako dobro prihvaćen na tržištu Europske unije, što pruža temelje za sigirno poslovanje naše kompanije u budućnosti – istakao je direktor Šačirović.
Fokus