Category: Istaknute vijesti

Premijer Mađarske Viktor Orban doputovat će u četvrtak, 4. aprila, u službenu posjetu Bosni i Hercegovini, potvrđeno je u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

Ranije je Radio Slobodna Evropa, pozivajući se na izvore u Vijeću ministara BiH, javio da će Orbana sarajevskom aerodromu trebao dočekati Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Nakon toga će uslijediti razgovori mađarske delegacije sa Borjanom Krišto, predsjedavajućom Vijeća ministara BiH.

Prethodno je 28. marta Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, najavio dolazak Orbana u dvodnevnu posjetu RS. Naveo je i da će Orbanu tom prilikom biti uručeno odlikovanje Orden RS na ogrlici. Mađarski premijer nije prisustvovao proslavi 9. januara, neustavnog Dana RS, tokom koje ga je Dodik odlikovao.

Kako Slobodna Evropa neslužbeno saznaje, Orban će nakon Sarajeva otići u Banjaluku.

Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Državnog tužilaštva počelo je suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene na području Bugojna 1993. godine.

Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao komandant Operativne grupe Zapad Armije BiH.

Mlaćo se tereti da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi spisak 23 do 26 ekstremnih zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije “BH banke”, gdje su mučeni i premlaćivani, usljed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u oktobru 1993. godine.

– Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je lično odredio i na koju je, u periodu kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio – navodi se u optužnici.

Dodaje se da je od premlaćivanja jedan zarobljenik na Rostovu preminuo, a jedan je uspio pobjeći prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.

Tužilac Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na lični dnevnik optuženog, u kojem se navodi: “Zvanično: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno – ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.” Dodao je da je u zabilješkama iz avgusta 1993. navedeno da se ekstremni izdvoje i unište, te da se nikom ne prijavljuju.

Prema optužnici, Mlaćo je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno sigurnosnih i tehničkih razloga.

Vukojičić je kazao da su Ratno predsjedništvo i Mlaćo donosili odluke koje prevazilaze njihova ovlaštenja i prekomjerno utjecali na rad službe vojne sigurnosti.

– Predsjednik Ratnog predsjedništva nije ovlašten da izdaje naloge bilo kom pripadniku vojnih organa – rekao je tužilac ukazujući na izjavu svjedoka da se “ništa nije moglo” bez Mlaće.

Cikotića optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade da počine krivična djela, kao i da je propustio da preduzme mjere zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika. Vukojičić je ukazao na nekoliko dokumenata na osnovu kojih je Cikotić znao da postoji problem sa zarobljenicima, a među kojima je i naredba komandanta Trećeg korpusa da se zarobljenici prebace u Zenicu.

– Svakom komandantu ovo bi bila više nego alarmantna situacija da provjeri šta se dešava – kazao je tužilac.

Optužnica tereti Cikotića i da je od septembra do decembra 1993. izdavao naredbe podređenim pripadnicima 307. brigade da zatvorenike hrvatske nacionalnosti odvode na prinudne radove na prve borbene linije, gdje su kopali rovove i bili korišteni kao “živi štit”. Prilikom radova, kako se navodi, tri zatvorenika su smrtno stradala, a nekoliko ih je ranjeno.

Odbrane su navele da u ovoj fazi neće iznositi uvodne riječi. Braniteljica Edina Rešidović je napomenula da je protiv Cikotića vođena istraga od 2006. do 2018. a da je ova optužnica podignuta na istim osnovama.

Saslušanje prvih svjedoka zakazano je za 26. april, piše Detektor.

Rifat Karić iz Busovače prije nešto više od mjesec dana krenuo je pješke put Mekke. Put dug blizu 5.000 kilometara je njegov dugogodišnji plan, a za Klix.ba je ispričao kako je sve krenulo.

Prije 19 godina, davne 2005. godine Karić je kao vozač autobusa prevozio hadžije iz Bugojna u Mekku i nazad. Upravo tada stvorila se želja i nijjet (namjera) da isti taj put prođe pješke. Iako je to htio učiniti dosta ranije, ova godina je, nakon dugogodišnjeg rada, godina kada je sve napustio i krenuo ka svetom mjestu muslimana.

“Sve je to bilo sanjarenje dok nisam na Facebooku vidio da je Senad Hadžić iz Banovića krenuo pješke u Mekku da obavi hadždž. S obzirom na to da me ta vijest iznenadila, a on je već stigao na Pester, to je bilo 2012. godine, kada sam i sam odlučio krenuti. Međutim, rat u Siriji se dogodio i morao sam odgoditi polazak. Kada sam ponovo na Facebooku vidio čovjek krenuo prošle godine iz Austrije, ja sam odmah u sebi zanijetio da krećem 1. januara. Ali, 2024. donese rat z Gazi i zbog toga je moj polazak bio upitan i neizvjestan”, govori nam Karić.

Ističe da o njegovom polasku u februaru prema Mekki niko nije znao. Samo je krenuo.

“Radeći kao vozač, dok sam na pauzi, planirao sam sve od rute kretanja do potrebnih stvari i opreme i po malo kupovao po čitavoj Evropi na što sam naišao. Kao dugogodišnji planinar, znam šta mi treba. Najosnovniji dio opreme je ranac i cipele, ono ostalo se kupuje i u putu jer se ne može sve nositi. Tu nisam imao problema, a i kondicijski sam spreman. Guglajući rutu, a to sam usavršio radeći poslove vozača, odredio sam rutu s ukupnom kilometražom, ali to nije zvanično jer i dalje su ratna dejstva pa sam to ostavio da korigujem po potrebi gdje do sada hvala Allahu ide bez ikakvih problema”, dodaje u razgovoru za Klix.ba naš sagovornik.

Njegova ruta započela je u Busovači, a zatim je posjetio Sarajevo, Sandžak, Kosovo, Makedoniju, Grčku i Tursku, dok su pred njim Sirija, Jordan, Saudijska Arabija, Medina i Mekka čime završava put dug oko 5.200 kilometara.

U međuvremenu je spoznao da kroz Kosovo ne može proći jer nije imao vizu, zbog čega je tranzitovan, a Siriju će zbog nesigurnosti preletjeti avionom.

Trenutno je prešao oko 1.400 kilometara, a dnevno prelazi oko 40 kilometara što će kako kaže biti dovoljno do kraja, da bi stigao na vrijeme.

Svoje pješačenje će završiti u Medini, a tokom pohoda zadesio ga je i mjesec ramazan te posti od prvog dana.

“Ulaskom u Tursku počeo je ramazanski post, hvala Allahu, do sada postim od prvog dana bez opterećenja i lagodno podnosim. Samim tim i zdravstveno stanje mi je hvala Allahu stabilno i pored toga što za mjesec i pol navršavam 67 godina. Nadan se, uz Allahovo određenje, da će i u buduće biti stabilno. Do kraja Turske ostalo je oko 600 km, što je pola puta”, kazao je naš sagovornik.

Gdje god da je došao, imao je podršku ljudi koji su ga pomogli na njegovom putu, a jedan od imama turske džamije napisao mu je i poruku koja mu je otvorila brojna vrata na putu kroz Tursku.

“Nadam se da će ostatak puta još bolje ići jer što više prelazim, sve sam čvršći, zahvaljujući upravo nijjetu koji je u pitanju, a to je posjeta najsvetijem mjestu na dunjaluku čemu se i radujem, a ta radost se ne može opisati”, pojašnjava Karić

Na kraju je istakao da l je velika čast doživjeti i upustiti se u ovaj ni malo lagan projekat, ali da vjeruje da će uspjeti te da se ne može platiti stečeno iskustvo.

“Ja sam u sebe bio siguran i odlučio sam uz Allahovu milost krenuti na put i obavit svoj iskreni nijjet sa završnicom na Arefatu i posljednjem tavafu oko Bejtullaha”, zaključio je Karić.

klix

Na Međunarodni aerodrom Sarajevo po prvi put je sletio avion kompanije “Ryanair”, čime je započela saradnja aviokompanije i aerodroma u glavom gradu. Avion je letio na liniji Geteborg – Sarajevo.

“Ryanair” će od aprila ove godine uvesti pet direktnih aviolinija iz glavnog grada BiH, a oni će ići za Brisel, Geteborg, London,  Memingen i Milano.

Prema objavljenom planu, obavljat će se preko 20 letova sedmično, a u prvih 12 mjeseci je očekivano preko 200.000 putnika iz i za Sarajevo.

avaz