Obnovljena Ahmed-age Krpića džamiju u Bijeljini svečano je otvorena danas u prisustvu velikog broja zvanica iz vjerskog, političkog i društvenog života Bosne i Hercegovine i vjernika.
Svečanosti je prisustvovao reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, koji je naglasio da su džamije i hramovi “Božije kuće” na Zemlji i da je njihov zadatak da ljude drže vezanim za njihovog Gospodara, da održavaju tu svetu vezu, da izgrađuju ljude i u njima razvijaju pozitivne potencijale koje oni nose u sebi; da ih odgajaju na načelima visokog morala.
– Pa, kome onda smetaju džamije i hramovi, ko ih ruši?! Bez sumnje, ruše ih ljudi pomračenih umova, koji uslijed svoje mržnje i mraka, ne vide dobrotu, ne prepoznaju dragulje, ne zapažaju sjaj. Jer oni koje odgoji džamija pravi su dragulji, ukrasi ljudske vrste, najbolja stvorenja. Upravo je džamija doprinijela tome da međusobna komunikacija među ljudima bude otvorena i srdačna. Stoga se istinski nadamo da zli ljudi više neće imati priliku da ostvaruju svoje mračne naume. Nadam se da ćemo im, svi zajedno, stati na put – kazao je reisu-l-ulema.
On je naglasio da što džamija bude aktivnija, što u njoj bude bilo više života, to će i ovaj grad biti ljepši i plemenitiji, a život u njemu bolji i slađi.
– Nemojte da ona bude stranac u vlastitom gradu. A bit će stranac, ako je ljudi ovoga mjesta ne budu posjećivali, poštivali i brinuli o njoj. Neka se u njenom prostoru čuju jecaji pokajnika i glasovi onih koji Bogu Dragome izriču slavu. I glasovi djece koja će stasavati u njenom krilu i izrastati u velike ljude.
I neka se u njoj okupljaju čestiti vjernici i dogovaraju se šta je najpreče uraditi za dobro čovjeka, dobro ovoga grada i dobro čitave zemlje. Pozivam sve dobre ljude Bijeljine da im se pridruže u tome i da se snaga objedini. Bez obzira na vjersku, ili bilo koju drugu pripadnost. Tako ćemo biti kadri i ostvarivati velike ciljeve – za dobro svih – poručio je, između ostalog, reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.
Reisu-l-ulema je džamiju proglasio otvorenom i vakufom Islamske zajednice.
Ovu džamiju je krajem 18. stoljeća izgradio ugledni bijeljinski trgovac Ahmed-aga Krpić, a za izdržavanje džamije uvakufio je više dućana u Janjica čaršiji, koja je kompletno srušena pedesetih godina prošlog vijeka.
Džamija Ahmed-age Krpića do temelja je srušena 13. marta 1993. godine, kada su srušene i ostale tri bijeljinske džamije i mesdžid Janjica. Islamska zajednica je godine nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu nastojala obnoviti sve porušene džamije.
– U ovom danu smo neizmjerno radosni, zbog radosti ljudi sa kojima dijelimo njihov osjećaj. Ovo je veličanstven pohod, jer otvaramo još jednu džamiju u Bijeljini – kazao je muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.
Muftija je ukazao i na tri poruke ovih dana.
– Otvaramo džamiju koja je porušena u teškom vremenu za naš narod. Moramo se prisjetiti tog vremena i postupanja ljudi koji su bili rušiteljski raspoloženi. Druga poruka je da smo izgradili ponovo džamiju, u novom ljepšem vremenu. Učestvovali su mnogi graditelji u izgradnji ove džamije, svima smo zahvalni. I danas, kao treću poruku želim ukazati na značaj ovog dana, da smo okupljeni, nepodijeljeni u ovom gradu u radosti, da smo dočekali da džamija Ahmed-age Krpića ponovo bude kuća vjere, džemata, Bošnjaka muslimana u ovom gradu, u koju će oni dolaziti, jer im je neophodna. Tako je bilo prije 200 godina, tako je i danas – naglasio je muftija.
Od 1993. do 1998. godine na mjestu Krpić džamije bio je parking i improvizovana pijaca. Naime, proljeća 1992. u nju su upali arkanovci, devastirali je i “slavodobitno” se fotografisali. U haremu džamije ubijani su ljudi. Preko puta džamije, u kući mesara Redžepa, u podrumu je ubijeno 17, a ispred kuće ubijeno je troje civila, koje su arkanovci ubijene šutirali nogama. Sve je zabilježeno na fotografijama američkog foto-reportera Rona Haviva.
– Lijepo nas je vidjeti okupljene u haremu ove lijepe džamije. Moramo ukazati na činjenicu da je u okolini ove džamije ubijeno više ljudi, da su određene formacije ušle u džamiju i slavodobitno se slikali. Jednom riječju zločinci. Ali, danas nećemo o njima, danas govorimo o našoj radosti. Neki su govorili da ćemo ovdje presušiti, nismo, tu smo i gradimo, vraćamo ljepotu Bosne i Hercegovine, koje okuplja sve ljude – izjavio je Emir Musli, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina.
Ovo je šesta obnovljena džamija na području Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina, a druga u gradu Bijeljina. Preostale dvije bijeljinske džamije su u završnoj fazi obnove, jedan mesdžid je u upotrebi, a drugi čeka na rekonstrukciju.
– Svjesni poruke Uzvišenog Boga da je građenje i održavanje džamija znak vjere i bogobojaznosti, svjesni smo i činjenice da je u svakom momentu naših života veoma važno biti u skupini onih koji grade i izgrađeno održavaju. To je velika čast i znak da smo na pravom putu. Vjera podrazumijeva činiti dobro, bez obzira koliko ono bilo.
Nekada nam se čini da je djelo malo i da ne možemo više od sebe dati, međutim Allaha zna najbolje da i to malo djelo kreira velike stvari. Svako od sebe da pomalo, a to malo proizvede ono veliko, a u ovom slučaju gradeći i obnavljajući džamije svi zajedni gradimo jak i stabilan džemat ujedinjen u dobru – kazao je Samir-ef. Camić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina.
Refik Lendo, potpredsjednik entiteta FBiH, naglasio je da se danas iz Bijeljine “šalju poruke da Bošnjaci govore istinu, da neće zaboraviti, ali da se neće svetiti, nego da žele živjeti zajedno”.
– Ovaj ambijent je nešto što je nedostajalo ovom prostoru. Ovaj prostor bez džamije, a sjećamo ga se takvog, nije se uklapao u ovaj ambijent. Ovo je pravi ambijent Bijeljine, njenog naroda. Crkve, džamije, sinagoge, su naš ukras.
Naše džamije su mjesta u kojima se uči islam, a onda vjernici treba da žive islam u Bijeljini, u Bosni i Hercegovini, a živjeti islam znači imati empatiju prema svom komšiji. Živjeti islam znači pomagati svom komšiji, imati empatiju prema povratnicima, prema starim i iznemoglim. Odraz demokratije je da svi imamo ista prava i obaveze i u Bijeljini i u svakom našem mjestu – kazao je Lendo.
Svoju poruku je uputio i Ćamil Duraković, potpredsjednik manjeg bosanskohercegovačkog entiteta. On je naglasio da je obnova džamije nadahnjujući primjer vjere, entuzijazma odgovornih ljudi koji ulažu svoje vrijeme, energiju, znanje i imetak za opšte dobro, vjeru islam, našu kulturu i identitet.
– Okupljeni oko ove ideje pokazali su da se može učiniti jako puno. Ovu energiju i njihov potencijal trebamo iskoristiti kako bismo još više ulagali u dalju nadgradnju džemata, i nadgradnju društva. Izazov vremena koje je pred nama traži da se to vrijeme iskoristi na najadekvatniji način.
Obnova džamije asocira i na obnovu džemata, obnovu veza među ljudima koje nas okupljaju i jačaju kao narod te zbog toga, ovom prilikom zamolio bi vakife i džematlije da potencijale koje su iskoristili za obnovu ove lijepe džamije ulože i u izgradnju svijesti i savjesti u svome okruženju, u unaprjeđenje individualnog opšteg morala, opšteg društvenog humanizma i naučnog prosperiteta – kazao je on.
Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine, naglasio je da je današnji događaj velika radost i da u sebi nosi važne poruke za sve nas.
– Došao sam danas iz jedne svete, u drugu kuću, gdje nas je Ahmed-aga Krpić naučio kako je to graditi Božije kuće. Zahvaljujem svakom pojedincu, instituciji, koja je dala doprinos da ova Božija kuća bude otvorena. Ko god da sruši Božiju kuću, kako god se ona zvala, džamija, crkva, sinagoga, ne može se nadati dobru, i danas to osuđujemo, to nije u domenu nijedne vjere i vaspitanja. I u Bijeljini i u drugim mjestima ima dovoljno mjesta za sve – kazao je Petrović.
Na svečanosti otvorenja su dodijeljene vakufname najvećim vakifima, Suadu Šindriću, Enveru Salkanoviću i Milenku Stevanoviću.
Ukupna ulaganja u obnovu džamije obezbijeđena su isključivo uvakufljenjem džematlija i prijatelja iz zemlje i dijaspore, te volonterskim radom.
faktor
